Sarajevo 26 °C Ponedjeljak 16.07.


14.01.2018. / 23:51h Komentari - Nihad Hebibović za Vijesti.ba

Ustavni sud BiH pod političkim pritiskom HDZ-a

 Ustavni sud BiH pod političkim pritiskom HDZ-a
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto dostavila je Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom je "osporila" odredbe Ustava Federacije BiH /FBiH/ koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog naroda.

Krišto smatra da je takvu odredbu Ustavni sud BiH proglasio je neustavnom i izbrisao iz Izbornog zakona BiH, ali je ona ostala u Ustavu FBiH.

 "Ako bi se nastavilo sa praksom da se iz pojedinih kantona bira po jedan delegat, čak i uprkos tome što tog naroda tamo gotovo da nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a glas birača ne bi vrijedio jednako, što je nedopustivo", pojasnila je Krišto.

Međutim, apelacija Predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto, klasičan je oblik političkog pritiska na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Namjera je jasna. Izdejstvovati od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine onakvu vrstu odluke koja je suprotna odluci samog suda.

Apelacija Borjane Krišto u tome smislu predstavlja jedan kontinuitet pritisaka. Odmah nakon što je u decembru 2016.godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio odluku po apelaciji Bože Ljubića, zvaničnici HDZ-a BiH zajedno sa predsjednikom Glavnog vijeća tzv. HNS-a krenuli su obmanjivanje javnosti, dajući sadržaju presude smisao koji ne postoji. 

Ljubić i apelatni su doduše nakon samog donošenja presude govorili da presuda "djelomično" prihvata njihove zahtjeve, ali su ubrzo uvidjevši da se na tome ne smiju zaustaviti u javnosti počeli da joj daju nepostojeći sadržaj.

Naime, zvaničnici HDZ i Ljubić u svojoj interpretaciji presude Ustavnog suda sugerišu javnosti, odnosno učitavaju nepostojeću dimenziju presude, po kojoj se izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije iz svih konstitutivnih naroda ni manje ni više nego zabranjuje, što je upravo osnovna tendencija apelacije koju upućuje Borjana Krišto.

Međutim da li Ustavni sud zabranjuje izbor delegata u Dom naroda iz svih konstitutivnih naroda, kako se to politički želi poručiti?

Od trenutka donošenja presude Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića zvaničnici iz tzv HNS-a uporno obmanjuju javnost u nastojanju da stvore predodžbu da bez njihovog prijedloga izmjena Izbornog zakona uopće ne može biti implementirana presuda Ustavnog suda. U protivnom, kako tvrde, doći će do blokade implementacije izbornih rezultata a sljedstveno tome i formiranja vlasti na svim nivoima.

Zvaničnici HDZ-a godinu dana sistematskim politikanstvom zloupotrebljavaju ovu presudu kako bi izgradili što bolju političku poziciju. Istini za volju, to im je u dobrom dijelu uspjelo, pa se HDZ-ova interpretacija presude Ustavnog suda uzima zdravo za gotovo.

Takvu vrstu manipulacije presudom Ustavnog suda od strane HDZ-ovih i tzv. HNS-ovih zvaničnika demaskirao je pravni ekspert dr. Dražen Pehar u svojoj analizi: "Šarene laže za široke narodne mase - Ljubićeva apelacija i "povijesna odluka Ustavnog suda".

Ekspert Pehar iako potpuno stoji na stanovištu, tzv legitimnog predstavljanja, konstitutivnosti i svih tih pravnih normi koje proističu iz koncepta "narodne demokratije" koja je u suštoj suprotnosti sa evropskom pravnom stečevinom brutalno demaskira HNS-ovu manipulaciju presudom, kao i one koji su u toj manipulaciji uzeli medijskog učešća.

On u svome gore navedenom tekstu ističe da Božo Ljubić i neki članovi njegova tima, daju izjave za javnost koje odluku od 1. Decembra, a samim tim i svoju ulogu u tome, pokazuju u posve iskrivljenome svijetlu. Drugim rječima govore neistine u javnosti o značaju, odnosno težini, odnosno karakteru same odluke

Pehar upozorava da se ne smije dopustiti dijelu političke elite onog naroda kojem pripada da se koriste lažima i spinovima u potrebi da svoja "postignuća" prezentiraju kao ‘revolucionarna’ kada su ta postignuća trenutno zapravo minorna. 

Pod minornim postignućima koja nikako nisu revolucionarna, kako Pehar kaže, upravo se shvata gore navedena HDZ-ova interpretacija presude Ustavnog suda o zabrani delegiranja pripadnika svih konstitutivnih naroda, koju su HDZ-ovci toliko razvikali u javnosti u želji da protivnike njihovih političkih koncepcija dovedu u šah-mat poziciju.

Pehar smatra da metod odabira predstavnika u Dom naroda nakon presude Ustavnog suda ostaje potpuno isti i nakon presude Ustavnog suda.

"U kratkom izvješću objavljenom na webstranici suda nama nije rečeno zašto Sud traži ove promijene, odnosno zašto ih smatra legalnima i legitimnima. Međutim, najjednostavnije objašnjenje dobijemo nakon što, prvo, pogledamo što postojeći član 20.16A (2) kaže; a on kaže da se izbori odvijaju prema popisu iz 1991 (!). Dakle, dobar dan. Izborno zakonodavstvo, i neovisno o ovoj odluci ustavnog suda, moralo je bili izmjenjeno u smislu njegova usklađivanja sa recentnijim popisom stanovništva, onim iz 2013. Dakle, meritum odluke ustavnog suda ne tiče se konstitutivnih naroda, niti ispravljanja nekih većih, temeljnijih nepravdi s kojima još uvijek živimo, nego se tiče samo popisa stanovništva, dakle, omanjeg tehničkog detalja. Sam metod odabira predstavnika u Domu naroda Federacije ostaje isti!", piše Pehar.

"Fokus Ustavnog suda BiH, u odluci Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, uopće nije na konstitutivnim narodima, a niti na diskriminaciji, nego na načelima slobodnog i demokratskog biranja, a to ne mora uopće biti striktno izjednačivo sa „osiguranjem ravnopravnog predstavljanja konstitutivnih naroda", piše u svojoj analizi Pehar.

Iako metod odabira predstavnika u Dom naroda ostaje potpuno isti, u javnosti je stvorena percepcija da to nije slučaj. Mnogima kao da ništa ne znači, ono što primjećuje dr. Slaven Kovačević, naime, da je Ustavni sud BiH u svome obrazloženju u predmetu »Božo Ljubić« na 11. stranici, pozivajući se na traženo mišljenje Venecijanske komisije kazao sljedeće:

»Venecijanska komisija na kraju zaključuje da se „čini da je sistem prema Ustavu Federacije u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora, a budući da Izborni zakon namjerava da provede u djelo relevantne odredbe Ustava Federacije, također se čini da je sistem u skladu i sa ovim standardima.«

Naravno, mišljenje Venecijanske komsije za HDZ-ove zvaničnike, kao u uostalom ni presude Evropskog suda za ljudska prava nisu relevantne. Oni imaju svoj cilj. Političkim pritiskom  ( otuda apelacija na apelaciju) izdejstvovati da Ustavni sud, nakandno odluči ono što nije odlučio ni presudom po apelaciji Bože Ljubića, iako se HDZ na osobit način trudio da to tako predstavi u javnosti, a što smo objasnili iznad, upravo pozivajući se na pravnog teoretičara koji bi volio, jer pristaje uz HDZ-ove zahtjeve, da je Ustavni sud tako odlučio, međutim elementarno naučno poštenje mu ne dopušta da ustvrdi nešto poput toga. 

Ono što ipak zabrinjava jeste šutnja tzv. bosanskohercegovačke "akademsko-pravne" zajednice. Razumljivo je da sudije Ustavnog suda u javnosti ne mogu komentarisati nečije političke interpretacije presuda Ustavnog suda, pa valjda, ako je potpisnik ovih redova upravu kada govori od njihovoj šutnji, valjda, iz toga razloga i šute. Nije međutim jasno zbog čega šute svi ti silni pravni eksperti, koji usuđujem se reći ne uviđaju da se vrši očit politički pritisak na rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Na kraju valja dodati i to da je mogućnost ovakvog političkog pritiska na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, stvorila višegodišnja kampanja protiv Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po kojoj je isti sud inkrimisan kao "bošnjački" sud. Jedino u takvoj atmosferi HDZ je našao prostora da manipuliše odlukom Ustavnog suda BiH i da putem apelacija, kao što je zadnja apelacija Borjane Krišto, svoje nemoguće zahtjeve u javnosti predstavlja kao logičku konsekvencu zaključaka Ustavnog suda. Riječu, apelacija Borjane Krišto Ustavnom sudu BiH je pismo Djeda mrazu nakon Božića.

(Vijesti.ba)