Sarajevo 24.2 °C Četvrtak 26.04.


01.01.2018. / 22:00h Intervjui - Aleksandar Popov za Vijesti.ba

Balkan je ponovo postao poligon za nadmetanje velikih sila - Rusije, Amerike, EU i Turske

Balkan je ponovo postao poligon za nadmetanje velikih sila - Rusije, Amerike, EU i Turske
Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov u razgovoru za Vijesti.ba analizira pozitivne i negativne trendove u regionu tokom 2017. te govori o očekivanjima u 2018. godini. Pozitivna je činjenica da je pažnja Evrope i međunarodne javnosti ponovo okrenuta ka Balkanu. No, to je znak da smo počeli praviti probleme, jer dok kod ih ne pravimo, međunarodna zajednica nas se baš i ne sjeti, kaže Popov.

VIJESTI.BA: Šta biste izdvojili kao pozitivne, a šta kao negativne trendove, koji su obilježili 2017. godinu u regionu? 

POPOV: Činjenica je da su i tokom 2017. godine u regionu nastavljeni stari trendovi da se međusobni odnosi zloupotrebljavaju za unutrašnjopolitičke svrhe i skretanje pažnje sa unutrašnjih problema. To je mana gotvo svih političara u regionu. 

Ako se takvom može ocijeniti, pozitivna je činjenica da je pažnja Evrope i međunarodne javnosti ponovo okrenuta ka Balkanu. No, to je znak da smo počeli praviti probleme, jer dok kod ih ne pravimo, međunarodna zajednica nas se baš i ne sjeti.

Negativno je to što je ponovo u većoj mjeri počelo nadmetanje velikih sila Rusije, Amerike, pa čak i EU, oko uticaja na ovim prostorima. U toj priči posebno se kao mač na dvije stolice našla Srbija. Imali smo i njihovo miješanje u unutrašnje stvari u Makedoniji, što se moglo tragično završiti. Takođe, svi tvrde da je u Crnoj Gori bio puč u kojem su umiješani Rusi. 

U 2017. nagoviješteni su svi trendovi koji će se dešavati u 2018. godini. Povećana pažnja međunarodne zajednice usmjerena ka Balkanu dovešće do promjena, a ostaje da se vidi da li će one biti pozitivne ili negativne. No, nešto će se morati dešavati, a ja očekujem da će biti pozitivno. 

VIJESTI.BA: Šta konkretno može iznjedriti povećani fokus međunarodne zajednice na Balkan? 

POPOV: Prije svega, moguće je da će perspektiva balkanskih zemalja za učlanjenje u EU biti jasnije definisana. No, povećana pažnja je i Rusije i Amerike, pa čak i Turske, što nije dobro, jer ponovo postajemo poligon za nadmetanje velikih sila. To nam previše ne ide u prilog. 

VIJESTI.BA: Dakle, uticaj EU treba biti preovlađujući? 

POPOV: Najbolje bi bilo da uticaj EU bude preovlađujući, jer oni najbolje razumiju problematiku i najviše ih se tiče. Na kraju krajeva, Zapadni Balkan je dio Evrope. Očigledno je da Amerika ne razumije stvar u potpunosti, jer je fokusirana na svoje globalne interese i tek kada joj se pažnja preusmjeri na ovaj dio Evrope, ona izađe sa nekom idejom i nekim planom. No, činjenica je da Evropa nije efikasna u onoj mjeri u kojoj je Amerika, koja otvoreno nastupa. 

VIJESTI.BA: Pominjete povratak američke pažnje na Balkan. Nedavno je američki kongresmen i nekadašnji gradonačelnik Dejtona Majkl R. Tarner u pismu državnom sekretaru SAD Reksu Tilersonu ukazao "na preku potrebu da se Vašington okrene regionu Balkana i preuzme vodeću ulogu u procesu pomirenja" i predložio potpisivanje "Dejtona 2". Je li to realna mogućnost u današnjim geopolitičkim uslovima? 

POPOV: Treba imati na umu aprilski paket iz 2006. i butmirski proces 2009. Amerika je tada uložila sav svoj autoritet, a i EU bila je umiješana u butmirski proces. Imajući u vidu sve to, veliki sam pesimista jer je ideja kongresmena Tarnera zakasnila barem 17 godina. 

Nakon pet godina funkcionisanja Dejtonskog sporazuma bilo je jasno da takva BiH jednostavno ne može da funkcioniše. Dejtonski sporazum zaustavio je rat, ali nije napravio funkcionalnu državu od BiH. To je bilo vrijeme kada se nešto moglo lakše uraditi, jer su tada političari iz BiH itekako vodili računa o tome šta kaže međunarodna zajednica. Sada su stvari otišle predaleko. 

S druge strane, u to vrijeme imali smo jako prisustvo međunarodne zajednice u BiH u liku visokog predstavnika koji se nije libio da primjenjuje bonska ovlašćenja. Takođe, tada Rusija nije bila kontra, kao što je to bio slučaj prošle godine, kada je predsjednik RS Milorad Dodik raspisao referendum o Danu RS. Rusija je na sjednici Vijeća za implementaciju mira o ovom pitanju izdvojila svoj stav.

Uzimajući u obzir sve ovo, pitanje je kako je moguće izvesti Dejton 2. Smatram da je to izvodivo isključivo uz saglasnost velikih sila. Osim toga, mora postojati jasan plan šta se Dejtonom 2 želi postići. 

VIJESTI.BA: Kraj godine svakako je obilježilo zatvaranje Haškog tibunala. Nakon skoro četvrt vijeka postojanja, kako biste ocijenili njegov rad? 

POPOV: Uloga Haškog tribunala nije bila da doprinese pomirenju, nego da donese pravdu za žrtve. To je dio procesa pomirenja, ali pomirenje nije isključivi cilj. Pomirenje je daleko kompleksniji proces. 

Mišljenja sam da je Haški tribunal bio nužan, ma koliko da je griješio, a svakako je bilo grešaka. Dakle, Tribunal je bio nužen jer se pokazalo da domaće pravoduđe nije bilo u stanju da objektivno procesuira ratne zločine, što se pokazuje i dan danas u odnosu prema počiniocima. 

Haško naslijeđe, mnoštvo dokumenata i građe biće dragocjeni kada se jednog dana stvori politička volja da se konačno otvori proces suočavanja sa prošlošću, jer će niz dokumentacije potvrditi određene činjenice. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba) 


Komentari - Ukupno 149

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još