Sarajevo 24.2 °C Četvrtak 26.04.


31.12.2017. / 20:38h Intervjui - Edin Dilberović za Vijesti.ba

Fokus je na sistemskim reformama koje će biti prepoznate kao približavanje standardima i vrijednostima EU

Fokus je na sistemskim reformama koje će biti prepoznate kao približavanje standardima i vrijednostima EU
Najveći prioritet ne samo Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, već cjelokupne države u procesu integrisanja bi trebao biti priprema programa integrisanja. Takav bi planski dokument dao pregled svih obaveza u procesu, aktivnosti, nosioca i rokova, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti olakšao planiranje intergacije u EU, a cjelokupnom društvu poslužio kao odličan alat za praćenje procesa, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba direktor DEI-a BiH Edin Dilberović.

VIJESTI.BA: Nakon posljednje sjednice Kolegijuma za evropske integracije, saopšteno je da je riješena većina preostalih pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Ostalo je sedam neusaglašenih. Hoće li taj posao biti okončan do kraja godine i kakve su naredne procedure s tim u vezi?

DILBEROVIĆ: Do sada su na engleski jezik prevedene četiri petine finaliziranih odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Prevedeni odgovori su u postupku kontrole kvaliteta prevoda i stručne redakture u radnim grupama sistema koordinacije, odnosno nadležnim institucijama. Od preostale petine odgovora, dio je u prevođenju, a dio u različlitim fazama finalizacije, bilo u radnim grupama, Komisiji i Kolegiju za evropske integracija ili u postupku potvrđivanja na svim nivoima vlasti. Također, vezano za sjednicu Kolegija, pripremljeni su prijedlozi spornih odgovora za koje predpostavljamo da će biti prihvatljivi za sve članove Kolegija za evropske integracije. Kada će cjelokupan posao biti završen ovisi o dinamici rada tijela u sistemu koordinacije, na koju Direkcija nema uticaj.

VIJESTI.BA: Dostavljanjem odgovora iz Upitnika biće riješen jedan od najvažnijih uslova za dobijanje kandidatskog statusa. Pojedini političari, ipak, kažu da BiH neće dobiti kandidatski status ni u 2018. godini. Kako ocjenjujete ovakve najave i šta je glavna prepreka? 

DILBEROVIĆ: Upitnik Evropske komisije nije uslov u procesu, već alat kojim se ona služi da sagleda stanje u državi dok priprema mišljenje o zahtjevu te države za članstvo u EU. Upitnik, međutim, nije jedino što Komisija u tu svrhu koristi. Ostali izvori informacija su terenske posjete stručnjaka iz EU (oko 30 takvih je najavljeno i već pokrenuto), izvještaji ambasadora članica EU, izvještaji Svjetske banke, međunarodnih organizacija i sl. Nakon što konsultuje sve te izvore i analizira odgovore na Upitnik, Evropska komisija će eventualno dostaviti dopunska pitanja i u njima tražiti da BiH neke odgovore pojasni ili navede šta se promijenilo od trenutka odgovaranja na Upitnik. Potom će Komisija pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU. To mišljenje treba da razmotre Vijeće EU i Evropsko vijeće i odluče o dodjeli kandidatskog statusa. 

Dakle, između dostave Upitnika i odlučivanja o kandidatskom statusu ima mnogo akcija i koraka. Kada će Evropska komisija pripremiti mišljenje, a kada ga Vijeće EU i Evropsko vijeće razmotriti ne može znati niko u BiH. Hoće li to biti nekog marta, maja ili septembra ne treba da bude fokus cijele priče. Fokus je na sistemskim reformama koje će ne samo Unija, već najprije građani BiH prepoznati kao približavanje standardima i vrijednostima EU.   

VIJESTI.BA: Svjedoci smo mnoštva kritika na račun odgovaranja na Upitnik Evropske komisije, pri čemu se BiH poredi sa susjednim državama. Tako se navodi da je Srbija na upitnik odgovorila za 45 dana, Hrvatska za 90, a Albanija, Crna Gora i Makednija za 120. Kako gledate na ove kritike, smatrate li ih opravdanim? Je li proces odgovaranja na Upitnik mogao biti brži i ažurniji u datim okolnostima?

DILBEROVIĆ: Mislim da poređenje potpuno decentralizirane države kao što je BiH sa visoko centralizovanim kao što su susjedne nije ni metodološki korektno, ni fer. Nije isto prikupiti informaciju sa jedne i sa 13 ili više adresa, niti zahtijeva jednako vremena i truda. Isto tako nije fer računati da BiH više od godinu odgovara na pitanja iz Upitnika. Podsjećam da su nadležne institucije na svim nivoima vlasti doprinose za cjelovite odgovore bih pripremile do kraja januara ove godine. Finalizacija cjelovitih odgovora nije bila moguća odmah iz dva razloga. Prvi je što je Republika Srpska pripremljene doprinose pridružila ostalim nivoima vlasti u maju, a drugi što sistem koordinacije nije mogao početi da radi sutradan nakon Odluke o uspostavi. Trebalo je imenovati oko 1500 ljudi u različita tijela, na svim nivoima usvojiti akte za njihov rad i osigurati da se forumi sa desetinama učesnika redovno sastaju i komuniciraju. Sistem koordinacije je preslika ustavnog uređenja BiH. Pri tome složenost BiH sama po sebi nije prepreka njenoj integraciji u EU, jer tamo ima i složenijih država.

VIJESTI.BA: Evropski komesar za proširenje Johanes Han smatra da je 2025. godina, kao datum za mogući prijem pojedinih kandidata sa Balkana, realan, ali ambiciozan cilj. Prema Vašem mišljenju, koji su preduslovi da BiH ipak ostvari taj cilj?

DILBEROVIĆ: Licitiranje raznim datumima i fazama procesa integracija, posebno u domaćoj javnosti je u velikoj mjeri obilježilo ovu godinu. Ne mislim da od toga ima koristi. Vratimo li se deset ili dvadeset godina unatrag, mislite li da je iko u Makedoniji ili Turskoj tada razmišljao o sadašnjem statusu ovih država? Makedonija je više od decenije kandidat bez datuma početka pregovora, a Turska je to bila skoro dvije decenije. Hrvatskoj su 2005. kada je postala kandidatkinja za članstvo, svi domaći i evropski akteri prognozirali ulazak u EU 2009, a Hrvatska je postala članica 2013. Ko je mogao da predvidi ekonomsku i migrantsku krizu ovih razmjera koja je Uniju pogodila i ko to može temeljem argumenata da kaže kakva će klima i stanje u EU i državama aspiranticama biti 2025?

Žalosno je koliko javnog i medijskog prostora dobijaju datumske prognoze, naspram priče o suštini i onome što kao pojedinci, grupe i cjelokupna država treba da promijenimo da bismo se integrirali u EU.

VIJESTI.BA: Kraj godine vrijeme je za sumiranje ostvarenih rezultata. U tom kontekstu, jeste li zadovoljni poslom koji je uradila Direkcija za evropske integracije? S druge strane, kakvi su planovi i šta su prioriteti u idućoj godini? 

DILBEROVIĆ: Za Direkciju za evropske integracije 2017. je bila veoma naporna i hektična. Kolege iz susjednih država su nas upozorili da se posao takvog obima i kompleksnosti kakav je priprema odgovora na Upitnik Evropske komisije ne sreće ni prije ni poslije u cjelokupnom procesu integrisanja. Osim toga, puno posla je bilo u vezi sa praćenjem primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, programiranja predpristupne pomoći. Kilometri stranica i stotine sastanaka su iza svega toga. Intervju za Vaš portal je 203. medijski nastup Direkcije u ovoj godini.

I u narednoj Direkcija će obavljati poslove koordinativne institucije i pružati stručnu podršku na svim poljima. Najveći prioritet ne samo Direkcije, već cjelokupne države u procesu integrisanja bi trebao biti priprema programa integrisanja. Takav bi planski dokument dao pregled svih obaveza u procesu, aktivnosti, nosioca i rokova, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti olakšao planiranje intergacije u EU, a cjelokupnom društvu poslužio kao odličan alat za praćenje procesa.   

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!