Sarajevo 24.2 °C Četvrtak 26.04.


29.12.2017. / 21:00h Intervjui - Zlatko Hurtić za Vijesti.ba

Sindikati, administracija i boračka udruženja crpe prevelika sredstva iz budžeta

Sindikati, administracija i boračka udruženja crpe prevelika sredstva iz budžeta
Socijalitički duh, kako ste ga opisali još uvijek je prisutan, posebno u privredi. Većina u BiH još uvijek traži put ka boljoj budućnosti kroz povratak u prošlost i zbog toga između ostalog bacamo novac na vječnu podršku gubitašima od kojih je ostalo samo ime.

"Na privatizaciju gledamo kao na vraga koji je kriv za sve, a nismo u stanju pogledati se u oči i reći da smo kao društvo izabrali loš model privatizacije i zbog toga platili visoku cijenu. Razne interesne skupine, počev od pojedinih sindikata, administracije, boračkih i drugih udruženja drže budžete pod stalnom opsadom crpeći enormna sredstva u svoju korist, a na štetu penzionera, drugih ugroženih kategorija, razvoja i prijeko potrebnog rasterećenja privrede čineći raspodjelu unutar BDP veoma nepravednom. Populizam i politički kukavičluk je i dalje glavni oblik bavljenja politikom, a on nikada i nikome nije donijeo dobro, osim naravno političarima", poručio je u razzgovoru za Vijesti.ba ekonomski ekspert Zlatko Hurtić.

VIJESTI.BA: Kako biste ocjenili situaciju u kojoj se BiH nalazi na isteku 2017. godine, odnosno šta su osnovne specifičnosti ove godine, i da li se može primjetiti određeni napredak?

HURTIĆ: Cijenim da BiH bilježi značajan napredak u odnosu na period neposredno poslije 2010.g. Kao prvo bh ekonomija već treću godinu bilježi rast, a upravo objavljeni podaci za 2017.g. ukazuju na rast od 3.4 odsto u odnosu na BDP.  To jesu ohrabrujući podaci, međutim ono što  posebno raduje jeste da po prvi put ekonomski rast prati i rast zaposlenosti, posebno u realnom sektoru dok se bilježi pad zaposlenosti u državnoj administraciji. Međutim, još uvijek čekamo da ekonomski rast prati i osjetniji rast plaća i penzija za što će biti potrebne još više stope ekonomskog rasta kojih neće biti bez ambicioznije implementacije ekonomskih reformi i većeg obima investiranja.   

VIJESTI.BA: Godinu su također obilježile iscrpne političke polemike u vezi usvajanja Zakona o akcizama, koji je na kraju usvojen. Koiko smo zapravo izgubili, ne samo na vremenu nego i ekonomskom smislu zbog tog maratonskog nadmudrivanja jer neka sredstva tek sada mogu biti operativna?
 
HURTIĆ
: Drama oko usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama pokazala je sav "jad i čemer" bavljenja politikom u BiH, Oni koji su do juče gradili autoputeve uz pomoć akzica, danas su protiv toga, a naprečac su postali zabrinuti za narod, a bit će da ih je najviše zabrinuo gubitak tendera. Oni koji su do juče slijepo izvršavali politiku svojih političkih partija, a u zamjenu koristili sve moguće privilegije ovog svijeta, gubitkom pozicija u tim partijama preko noći su postali branitelji demokracije i revolucionari.. Nepotrebno je Izgubljeno puno vremena jer da su propisi oko rasta akciza bili usvojeni na vrijeme ekonomski rast bio bi još veći i sasvim sigurno bi uticao na ono što narod najviše interesuje, a to je veći rast zaposlenosti, i osjetniji rast plata i penzija.    

VIJESTI.BA: Koliko su se brojne političke krize odrazile na stepen provođenja mjera iz Reformske agende. Već sada se pojavljuju određeni glasovi kako je Reformska agenda propala, sa druge strane se tvrdi da je dobar dio mjera realiziran. Kakvo je stvarno stanje, između tih krajnih ocjena?

HURTIĆ: Politička kriza, koja dominira već nekoliko godina nesumnjivo je uzela svoj danak.Kao prvo značano je usporen evropski put. Nivo stranog investiranja značajno je naglo opao, iako u zadnje vrijeme bilježi znake blagog oporavka u Federaciji. Dodatni problem je da je izborna kampanja počela daleko ranije nego ikad. Sve je to usporilo implementaciju ekonomskih reformi, pa i realizaciju Reformske agende koja je, bez obzira na blokade ipak u važnijim dijelovima realizirana, posebno u oblasti unapređenja tržišta rada. Dakle, kao u slučaju akciza ponovo smo na djelu vidjeli svu bezobzirnost političkih akterau BiH koji obećavaju jedno, a sasvim drugo rade.  

VIJESTI.BA: U BiH još uvijek preovladava socijalistički duh u ekonomiji. Opredeljenost za poduzetništvo, rekao bih i politički je deklarativna. Još uvijek se u našem društvu smatra da država mora spašavati gubitaše a pri tome ne uviđa da smo također, (samo u smislu obeveza), država i mi građani koji punimo budžet. Da li se slažete sa ocjenom da u tome kontekstu sporo napredujemo kao društvo. Navest ću primjer, jučer smo u medijima mogli pročitati da je propala jedna kafana, kao razlog svoje propasti naveli su izostanak institucionalne podrške?

HURTIĆ: Sasvim ste u pravu i ja na to ukazujem već duže vremena, tj. na činjenicu da mi kao društvo nismo spremni na promjene. Socijalitički duh, kako ste ga opisali još uvijek je prisutan, posebno u privredi. Većina u BiH još uvijek traži put ka boljoj budućnosti kroz povratak u prošlost i zbog toga između ostalog bacamo novac na vječnu podršku gubitašima od kojih je ostalo samo ime. Na privatizaciju gledamo kao na vraga koji je kriv za sve, a nismo u stanju pogledati se u oči i reći da smo kao društvo izabrali loš model privatizacije i zbog toga platili visoku cijenu. Razne interesne skupine, počev od pojedinih sindikata, administracije, boračkih i drugih udruženja drže budžete pod stalnom opsadom crpeći enormna sredstva u svoju korist, a na štetu penzionera, drugih ugroženih kategorija, razvoja i prijeko potrebnog rasterećenja privrede čineći raspodjelu unutar BDP veoma nepravednom. Populizam i politički kukavičluk je i dalje glavni oblik bavljenja politikom, a on nikada i nikome nije donijeo dobro, osim naravno političarima. 

VIJESTI.BA: Predizborna godina je prošla, slijedi izborna u kojoj će ekonomske teme i reforme još snažnije biti gurnute u stranu. Čak i najoptimističniji politiičari koji su najavljivali kandidatski status za članstvo EU, sada kažu da to neće ni u 2018.godini biti moguće. Čemu se onda nadati?

HURTIĆ: Bojim se da su politička pitanja i politički interesi toiko narasli da bi omogućili nastavak implementacije reformi u okviru postojećih političkih postavki. Međutim, ono što me ohrabruje jeste otpornost, izdržljivost i snalažljivost naroda, posebno poslovne zajednice u BiH. Kao što vidimo, bez obzira na usporavanje reformi bilježi se historijski nivo ekonomskog rasta, rasta zaposlenosti, izvoza, bar u FBiH. Smanjen je vanjski, unutrašnji dug, deficit PIMO/MIO, a deficit budžeta FBiH skoro eliminiran, osim toga bilježi se i oporavak stranog investiranja i rasta kreditne aktivnosti prema privredi. Sa realizacijom kredita i drugih sredstava koja su bila blokirana zbog neusvajanja propisa o akcizama za očekivati je nastavak ekonomskog rasta, zaposlenosti što će stvoriti uvjete za osjetniji rast plaća i penzija. Dakle postoji prostor za optimizam jer konsolidacija javnih finansija koja je evidentna, unapređenje infrastrukture, rast izvoza u okviru EU i slično također su važni preduvjeti za kandidatski status i članstvo u EU.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)