Sarajevo 24.2 °C Četvrtak 26.04.


22.12.2017. / 23:40h Intervjui - Emir Zlatar za Vijesti.ba

Haške presude tek će imati svoju refleksiju na budućnost u BiH

Haške presude tek će imati svoju refleksiju na budućnost u BiH
Mi još nismo svjesni kakve će koncekvence imati presude koje je izrekao Haški tribunal u budućem uređenju, pa i pristupu BiH EU. Te presude su sasvim jasno dokazale da se u BiH desio genocid, da je BiH bila izložena međunarodnoj agresiji ili da je učestvovala u međunarodnom sukobu sa Srbijom i Hrvatskom. Definisani su i presuđeni najodgovorniji funkcioneri za velikohrvatske i velikosrpske projekte, kazao je u intervjuu za Vijesti.ba generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Emir Zlatar.

VIJESTI.BA: Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca proslavlja jubilej - 25. godišnjicu osnivanja. Kako biste ocijenili značaj Vijeća i njegov doprinos bh. društvu? 

ZLATAR: Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca formirano je 22. decembra 1992. godine. Nastalo je u najturbulentnijem vremenu u borbi za opstanak i države BiH i bošnjačkog naroda. Tu se pokazala zrelost jedne intelektualne elite iz svih oblasti društvenog djelovanja u tim vremenima da se pomogne aktuelnoj politici. Članovi Vijeća, intelektualci, nisu bili ljudi koji donose odluke, nego ljudi sa velikim životnim iskustvom i znanjem, na osnovu kojih su dali veliki doprinos za smjernice tadašnjem bh. rukovodstvu, prvenstveno misleći na predsjednika Izetbegovića, članove Predsjedništva i Parlamenta. To je nemjeriv doprinos. Vijeće je bilo okosnica i organizovanja dva bošnjačka sabora, na kojima su donesene istorijske odluke. To je bilo vrijeme u kojem se vodila borba za državu i narod. 

VIJESTI.BA: Šta je uloga VKBI-a danas? 

ZLATAR: Nakon ratnih dešavanja, Vijeće je imalo aktivnu ulogu do 2002. godine. Ako gledamo iz današnje perspektive, najveće bogatstvo leži u činjenici da su u Vijeću prisutni intelektualci iz gotovo svih ideoloških političkih opcija koje egzistiraju u BiH. Po tome je, čini mi se, jedno od rijetkih udruženja civilnog društva koje okuplja sve različitosti, odnosno ljude sa različitim svjetonazorima. 

U posljednjoj dekadi nije bilo inicijativa od strane političkih rukovodstava generalno da se žele posavjetovati, iskoristiti iskustvo ljudi koji su u Vijeću. Dakle, nije bilo instituta savjetovanja. Bez obzira na to, Vijeće je imalo dvije velike aktivnosti u dva velika projekta. 

Jedna aktivnost bila je kada je počelo suđenje BiH protiv Jugoslavije, konkretno uspostavljanje Fondacije "Pravda za BiH". To je bilo 2001. godine, a Fondacija je egzistirala narednih sedam, osam godina. Ona je bila servis državnim institucijama i našim pravnim timovima tokom vođenja cijelog procesa, do 2007. godine kada je donesena prvostepena presuda. Putem Fondacije finansirao se pravni tim koji nije mogao biti finansiran od strane države zbog blokade članova Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Drugi projekat, urađen u saradnji sa drugim organizacijama, jesu aktivnosti na popisu stanovništva iz 2013. godine. VKBI, Preporod, Merhamet, Islamska zajednica i Bošnjački institut zaista su sve svoje kapacitete i resurse uložili kako bi se organizovalo na desetine tibina u BiH na kojima se govorilo o važnosti popisa i izjašnjavanju, jer je to nakon 120 godina bila prilika da se Bošnjaci verificiraju u Ustavu vlastitom voljom građana BiH, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci. 

VIJESTI.BA: BiH danas obilježava još jednu godišnjicu - osam godina od kada je Evropski sud u Strazburu presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija i naložio BiH da izmjeni svoje zakonodavstvo i omogući pripadnicima manjina da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda BiH. No, to se do danas nije dogodilo. Naprotiv, glasnije se čuju i poruke političara da se od implementacije ove presude treba odustati. 

ZLATAR: Prije svega, nema govora da iko u BiH može odustati od implementacije presude koju je donio Sud za ljudska prava Vijeća Evrope, čija je članica BiH. To su nebuloze i gluposti, a onoga ko je predložio mogućnost neprovođenja presude apsolutno treba razvlastiti svih političkih funkcija u ovoj državi. To nisu normalni ljudi. 

Međutim, ono što je bitno, možda i u kontekstu rada samog Vijeća, jeste da su 2002. godine VKBI, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko narodno vijeće i Krug 99 pokrenuli inicijacije izmjena tadašnjih entitetskih ustava da se usklade sa Ustavom BiH. Te inicijative su rezultirale podnošenjem apelacije, te su donesene presude Suda BiH kojim se nalažu izmjene ustava entiteta u pogledu jednakopravnosti sva tri naroda u oba entiteta. 

Te presude nisu praktično provedene, ali su izmjenjene odredbe ustava. To smatramo krucijalnim projektom i programom koji smo zajednički realizovali. Politike to ne žele da urade iz svojih razloga, ali plasirati ideju i tezu da se možda i ne treba implementirati presuda Suda za ljudska prava jednostavno je nenormalno i neprimjereno. Mislim da OHR uz punu saglasnost članica PIC-a može donijeti odluku da se takvim barabama zabrani politički rad u BiH. 

VIJESTI.BA: No, to se očito neće desiti. Zašto je problem implementacija presude "Sejdić -Finci"?

ZLATAR: Zbog koncepta da svi ljudi u ovoj zemlji budu jednakopravni na cijeloj njenoj teritoriji. Ratni velikosrpski i velikohrvatski ciljevi nisu završeni. Nažalost, politike i susjednih država i njihovih satelita i dalje dominiraju u BiH. Etno-teritorijalne podjele i dalje dolaze od vladajućih hrvatskih i srpskih političkih struktura u BiH, a potpomognuti su, nažalost, od politika koje vladaju u Srbiji i Hrvatskoj.

VIJESTI.BA: Presudom u slučaju "Prlić i ostali" Haški tribunal okončao je svoj rad. Kako biste ocijenili njegovu ulogu? Mogu li nedostaci uticati na ukupna dostignuća ove pravosudne institucije?

ZLATAR: Potrebno je barem dvadesetak godina da se ozbiljno analizira sve ono što je Haški tribunal uradio za 24 godine. Sigurno se radi o jednom ad hoc sudu, koji će tek imati značaj onoga što je uradio naredne dvije decenije u BiH. Naime, mi još nismo svjesni kakve će koncekvence imati presude koje je taj sud izrekao u budućem uređenju, pa i pristupu BiH EU.  

Te presude su sasvim jasno dokazale da se u BiH desio genocid, da je BiH bila izložena međunarodnoj agresiji ili da je učestvovala u međunarodnom sukobu sa Srbijom i Hrvatskom. Definisani su i presuđeni najodgovorniji funkcioneri za velikohrvatske i velikosrpske projekte. 

Sve te presude koje su zvanične i koje se više ne mogu promijeniti moraju imati svoju refleksiju na buduće uređenje BiH, jer ovo stanje je neodrživo sa stanovišta izrečenih presuda od svjetskog suda koji je formiran od strane UN-a. 

Zbog negativnog ambijenta u kojem živimo i radimo, mi još ne možemo sagledati značaj svih stvari koje su se desile za vrijeme rada Haškog tribunala. Ono što je jako bitno jeste da je potpisan sporazum između Grada Sarajeva i Haškog tribunala o tome da svi arhivi budu dostupni, praktično da se predaju Gradu Sarajevu, a to tek otvara prostor za buduće istraživače koji će istraživati sve pojedinačne presude, koje prate dokazi i činjenice. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 52

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još