Sarajevo 14.2 °C Petak 27.04.


12.12.2017. / 22:54h Intervjui - Zastupnica u Skupštini Zagreba za Vijesti.ba

Rada Borić: Dok se Hrvatska ne suoči sa svojim zločinima nema pomirenja u regiji

Rada Borić: Dok se Hrvatska ne suoči sa svojim zločinima nema pomirenja u regiji
Zastupnica Nove ljevice u Skupštini Grada Zagreba i univerzitetska profesorica Rada Borić za Vijesti.ba govori o reakcijama državnog vrha Hrvatske, ali i predstavnika civilnog društva na presudu Haškog tribunala u slučaju "Prlić i ostali".

VIJESTI.BA: U Zagrebu je održana komemoracija generalnu Slobodanu Praljku, osuđenom ratnom zločincu. Iako komemorativnom skupu nisu prisustvovali premijer i predsjednica, Andrej Plenković i Kolinda Grabar - Kitarović, dvojica aktuelnih ministara jesu. Kakvu poruku na ovaj način šalje državni vrh Hrvatske?

BORIĆ: Bez obzira na to što na komemorativnom skupu nisu sudjelovali premijer  i predsjednica države, prisustvovanje dvojice aktualnih ministara i drugih osoba iz političkog života znači da državni vrh stoji iza komemoracije. Iako je državni vrh primio kritike ne samo iz svijeta, nego i od hrvatske javnosti,  kritike koje su išle u smjeru da se ne može uz počasti komemorirati  osoba koja jeste, svidjelo se to nekome ili ne, osuđeni ratni zločinac. Sramotno je što se danas o Praljku govori kao o intelektualcu i heroju i ne spominju činjenice koje su, njegovim djelovanjem također, dovele do tragičnih događaja i žrtava u Bosni i Hercegovini. Već je na djelu i rana beatifikacija i čekam kada će neko tražiti da ga se proglasi svecem.

U jednoj od najvećih hrvatskih crkvi organizirana je misa za osobu koja je odgovorna za smrt velikog broja muškaraca i žena u BiH. Dakle, gdje postoji sprega državnog vrha i katoličke crkve, onda nemamo šta govoriti o tome da li to kao građani treba da osudimo ili ne.

No, da bismo pokazali da postoji i drugo lice Hrvatske, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske i druge organizacije civilnog društva, kao što je to Ženska mreža Hrvatske i Građanski odbor za ljudska prava, te određeni broj pojedinaca iz hrvatske politike, digli su glas protiv osude Haške presude i komemoriranja.

Ti zločini, nažalost,  ovoga se puta  dodatno negiraju. Ne možemo uvijek praviti ravnotežu na fonu onoga da nam je u jednom trenutku Sud u Hagu politički, a u drugom trenutku ne. Recimo, kada je oslobođen general Gotovina, Sud nam je bio pravedan, a isti sudija dosudio je presudu i u slučaju "Prlić i ostali". Relativiziranje zločina pa onda i presuda je zaista zabrinjavajuće, kao i promovisanje moguće eskalacije nekih drugih vrsta nasilja. Dok god se Hrvatska ne suoči sa svojim zločinima, bojim se da ne možemo govoriti o pomirenju na ovim našim prostorima.

Stoga je Inicijativa mladih organizirala i komemoraciju za žrtve zaboravljenih i prešućivanih zločina. Sućut sa žrtvama i osuda proizvodnje mržnje.

VIJESTI.BA: Reakcije državnog vrha Hrvatske netom nakon presude bile su oštre i burne, no nakon što su dobili kritike iz međunarodne zajednice, premijer Planković i predsjednica Grabar Kitarović su, uslovno rečeno, reterirali.

BORIĆ: Plenković i Grabar-Kitarović su reterirali, ali je već bilo kasno. Već su pustili zloduha mržnje 'iz boce'. Smatram da nama ne treba pritisak Evrope.  Ne može se prvo  širiti nacionalni mit o tome da je Hrvatska u BiH isključivo podržavala bh. muslimane, te da je uloga Hrvatske bila pozitivna i da smo mi bili žrtve. Prvo smo imali osudu osude Suda, da bismo sada pod pritiskom Evrope ili svijeta pokušali sanirati štetu koju smo napravili. Šteta je već napravljena i građani su dobili poruku da je to stav hrvatskog vrha.

Kada je presuda u slučaju "Prlić i ostali" izrečena, predsjednica Grabar-Kitarović rekla je da će se Hrvatska žaliti Vijeću sigurnosti. Isto to Vijeće je 1994. godine "strogo osudilo" Hrvatsku ne samo da se ne miješa u unutrašnje stvari BiH, nego i zahtijevalo „hitan prekid svih vrsta uplitanja i puno poštivanje teritorijalnog integriteta Republike Bosne i Hercegovine.“ Predsjednica Hrvatske  nakon presude poručuje svom narodu "Mi smo nezadovoljni i žalićemo se na presudu Vijeću sigurnosti". Ona ne poštuje odluku Suda i daje narodu "lažnu nadu"  jer se nema nikakvog smisla žaliti  nekome ko te je davno upozorio da to što si radio nisi smio raditi.

VIJESTI.BA: Predsjednica Grabar Kitarović nedavno je održala govor pred Vijećem sigurnosti UN-a, poručiš, između ostalog, da Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnici počinili ratne zločine, ali da odbijaju kolektivnu krivicu koja im se pripisuje nakon presude "Prliću i ostalim". Kako biste protumačili govor hrvatske predsjednice ovom prilikom?

BORIĆ: Ali ko im priprisuje kolektivnu krivicu?! Kako je predsjednica Grabar Kitarović mogla dati takvu izjavu kada je jasno da se hrvatskom narodu nije ni se smije pripisivati  kolektivna krivica. Ne postoji presuda Haškog tribunala u kojoj stoji da je hrvatski narod kriv za pojedinačne zločine.

VIJESTI.BA: Zašto onda državni vrh Hrvatske, ali i politički predstavnici Hrvata u BiH, pokušavaju cijelom hrvatskom narodu na određeni način staviti stigmu kolektivne krivice, kada Haški tribunal decidno navodi da je presuđeno pojedincima?

BORIĆ: Nikada nisam čula da neko iz BiH optužuje cijeli hrvatski narod, kao što to u konačnici ne čine ni žrtve. Zašto se državni vrh Hrvatske koristi alternativnim činjenicama, da ne kažem lažima, da neko optužuje cijeli hrvatski narod? Riječ je o klasičnoj manipulaciji činjenicama, potom osjećajima, a sve u cilju mobilizacije za interese određenih političkih elita. To je klasična logika nacionalista – moraš homogenizirati narod oko odluka koje si napravio i konstantno ga ''hraniti'' nacionalizmom. Ne postoji kolektivno "mi" i ne znam zašto pojedinci pristaju da budu dio toga  s namjerom smišljenoga "mi".

Vrijeme je da kao građani i građanke počnemo razmišljati o tome koliko smo bili odgovorni za ono što se radilo ''u naše ime'', što smo propuštali učiniti. Ali to ne znači da će ovoga puta hrvatski narod, drugom zgodom neki drugi,  neko, razuman, optužiti da je odgovoran za zločine pojedinaca i političkih elita.

VIJESTI.BA: U dijelu odgovora pomenuli ste i drugu stranu Hrvatskte. Među ostalim, lično ste sa grupom intelektualaca upravo to drugo lice Hrvatske. Uputili ste otvoreno pismo Saboru i Vladi Hrvatske da obeštete žrtve logora koji su postojali na prostoru nekadašnje Herceg Bosne. Je li realno očekivati da vlast u Hrvatskoj preduzme ovajkorak?

BORIĆ: Odgovor na pismo još nismo dobili. Bilo bi izuzetno poželjno, i na tragu suočavanja s prošlošću i politikama mira i ljudske sigurnosti  kada bi Vlada Hrvatske, kao dobar susjed, rekla: "Napravljeni su strašni zločini, koji se nisu smjeli dogoditi. I iskreno nam je žao. Hajde da vidimo možemo li  žrtvama pomoći". Nekada je ljudima važnije da se prepozna njihova bol i patnja nego reparacija u vidu finansijske pomoći koju mogu dobiti.

Ukoliko postoji dobra volja, može se učiniti prvi korak, početi razvijati dijalog i reći: "Da, zločini su se dogodili, nažalost, u moje ime, ali ja ne stojim iza toga, državni vrh Hrvatske ne stoji iza toga". Nažalost, državni vrh Hrvatske u ovakvoj odbrani Praljka počinje minorizirati i žrtve i događaje.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)