Sarajevo 15 °C Petak 22.06.


06.12.2017. / 22:06h Intervjui - Sabahudin Šarić za TV1

Cilj agresora na BiH bio je ništenje bosanskog naroda, ne samo Bošnjaka

Cilj agresora na BiH bio je ništenje bosanskog naroda, ne samo Bošnjaka
Doktor Sabahudin Šarić, viši stručni saradnik Instituta za istraživanje zločina i međunarodnog prava, u Dnevniku TV1 govori o presudi "Prliću i ostalima", te reakcijama koje je proizvela u BiH, Hrvatskoj i svijetu, ali i o radu Haškog tribunala.

TV1: Kakav je po Vašem mišljenju značaj presude protiv Prlića i ostalih i šta ona zapravo govori?

ŠARIĆ: Veoma je kompleksno i široko pitanje, a pokušaću da odgovorim što kraće. Značaj presude je izuzetan. Ima nekoliko aspekata: prije svega tu je pravni aspekt, te politički aspekt, ideološki aspekt koji je sada najaktuelniji u medijskim spinovanjima i slično, a ono što je posebno bitno je moralni aspekt što se tiče žrtava.

Što se tiče pravnog aspekta, on je pokazao neke stvari na koje smo mi ukazivali, govorili i istraživali u Institutu za ratne zločine. O ovim temama rađeni su značajni magistarski i doktorski radovi. Ovaj aspekt govori o agresiji, međunarodnom sukobu, te o teritorijalnim pretenzijama Hrvatske, posebno 1993. godine, na BiH, govori o logorima, te o svemu što je okarakterisano u presudi. To je veoma bitno i značajno.

Aspekt koji bih stavio na drugo mjesto je moralni. Nažalost, veoma malo se pažnje obraća na pitanje žrtava. Kao posljedica toga, u Hrvatskoj već postoji zakon gdje žrtve mogu tražiti odštetu, čak su predviđeni iznosi za određene zločine koji su počinjeni, za patnje koje su pretrpljene. Za Hrvatsku bi on trebalo da predstavlja preporod, buđenje, da dio istorije koji je u hrvatskoj politici prilično prećutkivan, jer je Hrvatska predstavljena kao zemlja koja nikada nije vršila agresiju, o čemu govori i Deklaracija o domovinskom ratu koja je izglasana u Saboru. 

Politički aspekt, koji je najaktuelniji i o kojem se najviše govori u medijima, najviše se potencira, a to ne u smislu politike kao opšteg dobra, nego u smislu ideološke zloupotrebe. Dakle, to je spinovanje, zloupotreba, izjave, postupci, reagovanja koja ne mogu formalnopravno imati velike posljedice. Njihov cilj, ono što je u suštini politike - borba za moć i vlast, mobilisanje masa za sadašnje i buduće izbore. One su zasnovane na dvije ljudske kategorije - strah i mržnja. 

TV1: Iako ovo jeste presuda pojedincima, koliko je ona i presuda institucijama, naročito u Hrvatskoj? 

ŠARIĆ: To je ono na šta sam već ukazao. Dakle, kao što se zna, Sud za bivšu Jugoslaviju nije sudio institucijana, nije sudio državama, sudio je pojedincima i to se u svakoj presudi izričito kaže. Ali, nalazi Suda, poput nalaza o međunarodnom sukobu, nalaza o agresiji, nalaza o efektivnoj kontroli hrvatske vojske nad HVO-om, stvari su koje prije svega imaju politički značaj u međunarodnim odnosima, ali mogu imati značaj i u nekim daljim žalbama, tužbama i slično, koje sudovi moraju prihvatiti kao činjenice, koje su utvrđene na Međunarodnom sudu. Iako fromalnopravno po Hrvatsku, po njene zvaničnike i slično, nema nikakvih posljedica. Sve dok se to nešto ne upotrijebi. 

TV1: Šta su bili ciljevi Hrvatske, koja je očigledno Herceg Bosnu koristila kao instrument za njihovo ostvarenje? 

ŠARIĆ: Na našu sreću, to je očito iskazano kroz transkripte Franje Tuđmana, gdje se jasno kaže da je to bila podjela BiH, prisvajanje dijela BiH Hrvatskoj itd. Volim da kažem da je to bilo uništenje onoga što mi smatramo bićem BiH, to je ono što BiH i danas održava uz sve napade, to je uništenje bosanskog naroda, pri čemu ne mislim samo na Bošnjake, nego generalno na ono što se zove bosanski narod, dakle biće BiH koje je specifično u svijetu. 

Mislim da je to bio cilj i jednog i drugog agresora, da je to politički i ono što je bilo je teritorijalna ekspanzija, stvaranje velike Hrvatske, etničko čišćenje... To su bili praktični i politički ciljevi. 

TV1: Koliko je ova presude značajna s aspekta istorije? Istoričari kada je pišu, moraju uzeti u obzir sve činjenice, a ove presude su u tome nezaobilazne.

ŠARIĆ: Činjenice su ono što treba da vodi istoriju i nauku. Ono što je posebno bitno sa istorijskog aspekta, pošto se ja posebno bavim proučavanjem ideologije, je raskrivanje ideologije. Hrvatska ima problem sa ideologijom stvaranja Hrvatske, kako je ona neki ideal, koji je savršen i nema grešeka. Ovo je nešto što treba da osvijesti prije svega politiku u Hrvatskoj, a onda i sve one ekstremne dijelove hrvatskog naroda koju su vjerovali u taj neki ideal. 

Nema savršenstva i tu se otkriva taj prećutani period, od 10 mjeseci do godinu dana 1993. kada je najviše koncentrisana ova presuda i zločini koji se vežu, gdje se pokazuje da nije sve bilo baš tako idealno, da je Hrvatska bila agresor, da su najviši hrvatski dužnosnici i u BiH i u Hrvatkoj učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu i slično. 

Istorija, kao nauka, ne oprašta nikome. Ona je ta koja reda činjenice. Za 50 ili 100 godina, onaj ko se bude bavio proučavanjem istorije, tragaće za činjenicama, a ne za ideologijom. Možda u nekom drugom kontekstu priče, ali ono što je nauka i što su činjenice, to je neupitno. 

TV1: Kako gledate na reakcije u kojima se ne negira presuda iz Haga, naročito iz Hrvatske. Govori li to da neki još imaju pretenzije i sanjaju o Herceg-Bosni? 

ŠARIĆ: Objektivno gledajući, mogu samo da imaju pretenzije, jer je realno neostvariva ideja koja je tada bila zastupljena zbog niza faktora, koje sada ne bih nabrajao, oni su očiti. Ove reakcije više su pokušaj, ljudi se brane od osvješćivanja, teško im je da prihvate neke stvari. Ako u nekom ubjeđenju živiti 20 godina ili više, veoma je teško da to prebrodite, posebno ako ste na osnovu tih ubjeđenje i takve ideologije ostvarili neke privilegije. One su očite, politički. Vidimo od koga dolaze te reakcije.

U Hrvatskoj imate niz intelektualaca, novinara, advokata itd koji su veoma jasni i decidni, koji su i ranije govorili o agresiji, zločinima i slično. Oni su poprilično glasni. Imate čak i prijetnje smrću tim ljudima, izloženi su raznim pritiscima. U Hrvatskoj, na svu sreću, postoji taj značajan društveni sloj koji je intelektualni i koji otvoreno govori o tome, što je veom pozitivno.

Oni koji i dalje pokušavaju da sačuvaju ubjeđenje, koje je i ranije postojalo, mislim da se radi o najprizemnijim ličnim interesima - politika, moć, očuvanje na vlasti, mobilizacija i pripremanje glasača. Takve reakcije su razočaravajuće, ali mislim da dugoročno ne mogu imati nekog efekta.  

TV1: Kako ste vidjeli reakciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i lidera HDZ-a BiH Drgana Čovića, koji kaže da je presuda zločinačka? 

ŠARIĆ: Reakcije koje su došle iz svijeta na takve njegove izjave najviše govore o toj izjavi. Sama činjenica da je on predsjedavajući Predsjedništva BiH govori da treba da bude predsjedavajući Predsjedništva BiH, a ne, kako je to kod nas zamjena teza, da predstavlja jedan narod, on treba da predstavlja sve narode. U tom kontekstu, trebalo bi da se zalaže za sve žrtve, bez obzira na to iz kojeg naroda one dolazile. Naravno možemo govoriti o žrtvama iz hrvatskog naroda, žrtvama iz srpskog naroda... Govorim uopšteno. 

On bi trebalo da zastupa taj stav. Da iznosi takve ekstremne ocjene, veoma je diskutabilno. Prema mom mišljenju, to ukazuje samo na ovo što sam maloprije rekao - da je to priprema ili strah od gubljenja moći, uticaja i vlasti, te da je to na neki način trzaj koji izlazi iz okvira normalne komunikacije. Takvo nešto reći za takvu presudu, veoma je diskutabilno. Na kraju krajeva, znate da svijet veoma sporo reaguje, ali ovdje je veoma brzo reagovao. Znači da je to zaista prešlo sve mjere. 

TV1: S druge strane, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović kaže da presuda ne govori da Hrvatska je bila agresor u BiH?

ŠARIĆ: To je slično, samo malo spušteno. Ona je, kao i premijer Plenković, malo aterirala, spustila je od prvih reakcija koje su bile veoma oštre. Bile su na fonu onoga kako istupa predsjedavajući Predsjedništva BiH. Na jednoj strani imamo činjenicu, a to je presuda koja govori o tome šta je bilo u BiH. Na drugoj strani imamo izjavu jednog političara. Svako pojedinačno treba da ocijeni šta je tu relevantno, te u koju svrhu je Sud izrekao presudu, a u koji svrhu izriče neki političar, bez obzira na to da li se radilo o predsjednici Hrvatske ili o nekom drugom.

TV1: Je li po Vašem mišljenju, a kako to kažu iz UN-a, Haški sud učinio pravdu mogućom?

ŠARIĆ: Pravdu moguću veoma je teško pitanje. Kao što je poznato, niko nije zadovoljan radom Haškog tribunala, svi smo očekivali pravdu koju je teško uspostaviti i postići. U svakom slučaju, generalno gledano, Haški tribunal je rasvijetlio mnoge zablude koje su postojale, između ostalih, i ova najnovija presuda. Koliko ćemo mi svi iskoristiti ta saznanja, biti pošteni, moralni, realni, a ne baviti se politikom i spinovanjem, to je sada druga priča. To se vraća na ozdravljenje našeg društva, na vraćanje povjerenja i gledanje u budućnost, što je veoma kompleksna i teška stvar. No, u svakom slučaju, mislim da je Haški tribunal doprinio, bez  obzira na to što koga god da pitate naći će primjedbe, ali ono što se može očekivati u ovom vremenu i svijetu u kojem živimo, mislim da je to to. 

POGLEDAJTE VIDEO

(Vijesti.ba)