18°C
Mostar 21°C
Tuzla 21°C
Banja Luka 22°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

19.10.2017 / 14:10 Kultura - Očuvanje znanja

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH promovirala dvije bibliografije

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH promovirala dvije bibliografije
Foto: Anadolija / Vijesti.ba
U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, održana je promocija „Bosanskohercegovačke bibliografije monografskih publikacija. Niz A za 2013. godinu“ i „Bosanskohercegovačke bibliografije priloga u serijskim publikacijama. NIZ C, God. 14, Sv. 14.“, prenosi Anadolu Agency (AA).

U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, održana je promocija „Bosanskohercegovačke bibliografije monografskih publikacija. Niz A za 2013. godinu“ i „Bosanskohercegovačke bibliografije priloga u serijskim publikacijama. NIZ C, God. 14, Sv. 14.“, prenosi Anadolu Agency (AA).

Promotori ovog broja bili su Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Srebren Dizdar, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Dženana Tuzlak, viši bibliotekar i rukovodilac Odjela bibliografije, i Azra Smajić Gačević, magistrica Komparativne književnosti i bibliotekarstva i bibliograf periodike.

Ismet Ovčina je izjavio da se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine bavi izdavačkom djelatnošću od svog osnivanja 1945. godine sa ciljem da informira i obrazuje stručne, bibliotečko-informacijske djelatnike o dostignućima u ovoj oblasti.

”Jedan od osnovnih zadataka i obaveza koje kao nacionalna biblioteka NUBBiH redovno obavlja još od 1945. godine, jeste izrada i objavljivanje bosanskohercegovačke tekuće i retrospektivne bibliografije publikacija – knjiga, periodike i članaka. Stoga, značajan dio izdavačkog opusa Biblioteke čine bibliografije bosanskohercegovačke produkcije”, pojasnio je Ovčina.

Dizdar je dao potpunu podršku radu Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, naglašavajući važnost izrade Bosanskohercegovačke bibliografije, ali i samog rada NUBBiH.

”Tokom vlastitog obrazovanja i istraživanja u mnogim svjetskim bibliotekama, shvatio sam kolika je važnost bibliografije koja predstavlja putokaz do tražene informacije”, rekao je Dizdar.

Tuzlak je kazala kako je tekuća bosanskohercegovačka bibliografija knjiga počela  sa izlaženjem 1953. godine, kada je štampana ”Bosanskohercegovačka bibliografija knjiga i brošura 1945-1951”.

Dodala je da Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine redovno izrađuje i izdaje tekuću Bosanskohercegovačku bibliografiju monografskih publikacija od 1977. godine, kada je počela da se objavljuje ”Bosansko-hercegovačka bibliografija knjige“ u godišnjim sveskama.

Bosanskohercegovačka bibliografija članaka u NUBBiH, također počinje da izlazi 1977. godine, a ove godine štampana je četrnaesta sveska, koju je izradila Sonja Polimac.

Bibliografija je rađena na osnovu vlastitog fonda i u skladu sa međunarodnim bibliografskim standardima i u elektronskom katalogu NUBBiH, u okviru sistema COBISS.BH., saopćeno je iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.

”Ona sadrži priloge iz dvadesetak priznatih bh. časopisa iz društveno-humanističkih naučnih oblasti”, naglasila je Azra Smajić Gačević.

O značaju izrade bibliografije detaljnije je govorila Dženana Tuzlak koja je rekla da je značaj nacionalne bibliografije višestruk.

”Ona ima informativnu vrijednost, jer je izvor informacija i saznanja iz svih oblasti ljudske djelatnosti jedne zemlje. Doprinosi razmjeni informacija na nacionalnom i međunarodnom nivou. Osnovni je vid očuvanja znanja o nacionalnom kulturnog blagu. Velika je pomoć naučnom radu jedne zemlje  i afirmaciji njene kulture”, dodala je Tuzlak.

Prema njenim riječima, iz nacionalne bibliografije se može vidjeti koje su privredne grane od interesa za zemlju u određenom razdoblju, koja je vladajuća društvena ili politička ideologija, kako je organizovan školski sistem, sa kojih se jezika najviše prevodi, za koja književna ili stručna djela postoji zanimanje i tome slično.

”Nema bibliografija bez bibliotekara, odnosno bibliografa. Rad na bibliografiji je najsloženiji bibliotečki posao, koji pored stručnog bibliotečkog i informacionog znanja zahtijeva istrajnost, preciznost, dosljednost, predanost poslu i profesionalnu etiku. Bez obzira na nedovoljno priznavanje bibliografskog rada, uvijek je prisutan osjećaj da radite nešto korisno za društvenu zajednicu, nešto što ostaje iza vas”, zaključila je Tuzlak.

(Vijesti.ba / AA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo