Bez obzira na izborni rezultat, politika Njemačke prema BiH ostaje ista

Njemački analitičar i stručnjak za politiku EU prema Balkanu Bodo Weber u razgovoru za Vijesti.ba analizira predstojeće parlamentarne izbore u Njemačkoj. Mišljenja je da se, bez obzira na rezultat, politika zvaničnog Berlina prema Zapadnom Balkanu i BiH neće mijenjati. 

Sumnjam da ćemo vidjeti bilo kakvu inicijativu iz Berlina ili EU do početka 2019. godine, pošto će se, kad nova njemačka vlada počne da radi, tj. početkom 2018. godine, BiH već uveliko nalaziti u izbornoj kampanji, a zapravo smo vidjeli da je kampanja ovaj put praktično već počela početkom ove godine, upozorava Weber.

VIJESTI.BA: U žiži evropske, ali i svjetske javnosti su predstojeći izbori u Njemačkoj. Činjenica je da nisu neizvjesni u mjeri u kojoj su to bili francuski izbori, niti spektakularni poput američkih. Ipak, jeste li saglasni sa ocjenom da će rezultat njemačkoh izbora u velikoj mjeri uticati, pa možda i odrediti novu arhitekturu EU? 
 
WEBER: Nisam siguran, jer prvo nema baš revolucionarnih političkih razlika između dva kandidata za novog kancelara što se tiče koncepta za reformu EU, a drugo jer se čini poprilično izvjesno da će Merkel ostati kancelarka. No, ipak su izbori bitni za buduću arhitekturu Unije, jer trenutno postoji window of opportunity za reformu EU, između ostalog, zbog pojavljivanje novog frnacuskog predsjednika Macrona, ali se čekalo da prođu izbori u Njemačkoj.

VIJESTI.BA: Sudeći po anketama, predvodnica koalicije CDU/CSU Angela Merkel u odnosu na najbližeg oponenta, SPD-ovog Martina Schultza, ima veliku prednost. Jesu li moguća iznenađenja u tom pogledu, budući da mnogi tvrde da predizborne ankete nisu siguran pokazatelj? 
 
WEBER: Ankete sardže jednu veliku neizvjesnost po tome što prikazuju da još neposredno prije izbora između 30 i 40 posto birača ovaj put su neodlučni za koju stranku će glasati, odnosno da li će uopšte izlaziti na biralište. Prema tome, rezultate anketa treba uzimati sa velikom dozom rezerve ove godine, ali pošto već mjesecima prikazuju prednost CDU-a od oko 15 posto ispred SPD-a, sasvim je mala šansa da se desi neki dramatičan preokret.

VIJESTI.BA: Koje su moguće kombinatorike za formiranje koalicione vlade? Dosadašnja CDU/CSU i SPD ili pak neka druga opcija?

WEBER: Ankete sedmicama prikazuju dvije koalicione opcije - nastavak velike koalicije te tzv. Jamaika koalicije, tj. CDU, Zeleni, te liberali (FDP) - što bi bila novina u istoriji njemačkog parlamentarizma. Kao treću varjiantu ne može se još uvijek isključiti da bi CDU mogla vladati samo sa Liberalima. 

VIJESTI.BA: Sa posebnom pažnjom prati se rezultat koji će na izborima ostvariti Alternativa za Njemačku (AfD), koji pretenduje da postane treća politička partija u Njemačkoj. Kako postupati sa ovom radikalnom opcijom?

WEBER: AfD se od izbjegličke krize transformisala od građanske stranke protiv eura u ultra-desničarsku stranku. Sasvm sigurno će ući u novi Bundestag. Mora se rijeći da su i etablirane stranke, a i mediji nažalost prikazali da nemaju dobar recept kako se odnositi prema toj populističko-nacionalističkoj partiji, kojoj se uglavno pokušava argumentativo suprotstaviti, što tim populistima više pružilo javnu binu nego što je koristilo, jer se oni manje služe racionalnim argumentima nego provokacijama i niskim strastima.

Nada je da će se ono desiti, što se desilo sa svim ultradesničarskim strankama u Njemačkoj koje su zadnjih decenija uspjele ući u neki parlament - pošto nemaju ponuditi neku konkretnu politiku, redovno same sebe unište u unutrašnjim sukobima, te brzo nestanu na narednim izborima. 

VIJESTI.BA: Bez obzira na izborni rezultat, mogu li se očekivati promjene politike prema Zapadnom Balkanu i BiH konkretno?

WEBER: Ne treba očekivati neke veće promjene, pošto među strankama koje mogu završiti u budućoj vladajućoj koaliciji, nema značanijiih političkih razlika što se tiče Zapadnog Balkana i BiH.

VIJESTI.BA: Kakva je sudbina njemačko-britanske inicijative za BiH nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj? 

WEBER: Pa bojim se da se od inicijative EU za BiH, koja je bila pokrenuta od strane Berlina i Londona, poslije izbora u BiH u oktobru 2018. godine, ništa neće desiti, što znači da će doživjeti kolaps, budući da su blokade počele početkom ove godine.

Sumnjam da ćemo vidjeti bilo kakvu inicijativu iz Berlina ili EU do početka 2019. godine, pošto će se, kad nova njemačka vlada počne da radi, tj. početkom 2018. godine, BiH već uveliko nalaziti u izbornoj kampanji, a zapravo smo vidjeli da je kampanja ovaj put praktično već počela početkom ove godine.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)