23°C
Mostar 23°C
Tuzla 25°C
Banja Luka 25°C
Bihać 23°C
Powered by Dark Sky

27.04.2017 / 15:55 BiH - Sarajevo

Javna debata o Reformskoj agendi i unapređenju položaja marginaliziranih grupa

Javna debata o Reformskoj agendi i unapređenju položaja marginaliziranih grupa
Foto: Vijesti.ba
Reformska agenda i unapređenje položaja marginaliziranih grupa u BiH, bila je tema javne debate, upriličene danas, a čiji su sudionici još jednom istaknuli neophodnost ostvarivanja višeg stepena inkluzije marginaliziranih grupa u sve relevantne društvene procese i tokove u BiH, uključujući i ostvarivanje odgovarajućeg statusa ovoj kategoriji stanovništva u skladu s najvišim međunarodnim standardima i praksama.

Spomenuti prioriteti analizirani su u kontekstu s Reformskom agendom kao okvirom za daljnji napredak u BiH i evropski integracijski proces, uz ocjenu da se radi o platformi koja je 'socijalno neosjetljiva', te koja ne korespondira u dovoljnoj mjeri sa stanjem u BiH, posebno u socijalnoj sferi, oslanjajući se na klasični pristup tranziciji neoliberalne ekonomije, koji se  u razvijenim zemljama dovodi u pitanje, ustupajući mjesto konceptu socijalno-tržišne privrede  
 
Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) Žarko Papić ocijenio je da je neophodno pristupiti svojevrsnom redizajniranju/doradi dokumenta - Reformske agende kako bi na što bolji način odgovorila potrebama i marginaliziranih grupa u BiH (osobe s invaliditetom, stare osobe, manjine...)
 
- U tom kontekstu, nužno je otvoriti temu 'redizajniranja' Reformske agende, jer se radi, ustvari, samo o skraćenoj verziji pisma o namjerama MMF-a i vlasti BiH, te je orijentisana na fiskalne teme, a konsekvenca toga je da je ona socijalno neosjetljiva - kazao je Papić za Fenu, navodeći da je posebno neosjetljiva njena implementacija, „što već ide na račun domaćih vlasti“.
 
Pojasnio je da su zemlji, u kojoj je, prema najnovijiim podacima, 28 posto njenog stanovništva siromašno i koju Evropska unija svrstava među pet najsiromašnijih zemalja u Evropi, očigledno socijalna pitanja veoma izražena.
 
Kada se radi o implementaciji Reformske agende, Papić navodi da je reforma sistema socijalne zaštite u BiH, odnosno na entitetskom nivou praktično 'zamrznuta'.
 
Naveo je, nadalje, da Zakon o osnovama socijalne zaštite više nije u programu rada FBiH, podsjećajući da se radi o zakonu, koji je trebao da reformiše sistem u pravcu ostvarivanja višeg stepena efikasnosti, socijalne pravde...
 
- Neki reformski zakoni su usvojeni i još ne znamo kakve će posljedice proizvesti, ali je jasno da se socijalna situacija u BiH pogoršava, a da Reformska agenda 'ne planira' da na bilo koji način u tom pogledu interveniše - smatra Papić, navodeći da će, ukoliko se situacija ne promijeni, posebno s novim zakonima o porezima i doprinosima na plate, siromaštvo i dalje rasti te da to može dovesti do ozbiljnog socijalnog bunta.  
 
Javna debata je organizirana u okviru projekta Program održivosti civilnog društva (CSSP), za sektor ljudska prava - marginalizirane grupe, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koji provode Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju.
 
Prema prezentiranim podacima, Bosna i Hercegovina je jedna od pet najsiromašnijih zemalja Evrope, BDP po stanovniku je 28 posto prosjeka zemalja EU. Istraživanja UN-a pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi od tri do pet KM dnevno ili 90 - 150 KM mjesečno.
 
Raspoloživi pokazatelji svjedoče i o tome da je u BiH ispod apsolutne linije siromaštva živjelo 2011. godine 23,4 posto stanovništva (FBiH - 22,7 posto i RS - 25,3 posto), dok se procjenjuje  da je 2016. ispod apsolutne linije siromaštva živjelo 28 posto stanovništva BiH, što je oko 890.000 njenih stanovnika.
 
(Vijesti.ba / FENA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo