Nedjelja 24.02.


01.04.2017. / 00:19h Intervjui - Pejo Gašparević za Vijesti.ba

Za sudbinu i budućnost EU presudni su izbori u Francuskoj i Njemačkoj

Za sudbinu i budućnost EU presudni su izbori u Francuskoj i Njemačkoj
Sigurnost EU je prioritet za očuvanje teritorijalnog integriteta našeg kontinenta, ali je u tom kontekstu neizbježno pomenuti zemlje jugoistočne Evrope, koje nisu ušle u Uniju, ali su na ovaj ili onaj način pretendenti da postanu njenim članicama. U Rimskoj deklaraciji se ne pominju zemlje jugoistočne Evrope, što je znakovito, poručio je u razgovoru za portal Vijesti.ba politički analitičar Pejo Gašparević.

VIJESTI.BA: Povodom 60. godine osnovanja EU, u Rimu je potpisana Rimska deklaracija, kojom su čelnici 27 zemalja članica izrazili opredjeljenje i odlučnost za dalju izgradnju Unije. Kako biste ocijenili ovaj dokument? Koliko je njegovo usvajanje značajno imajući u vidu probleme sa kojima je EU danas suočena?
 
GAŠPAREVIĆ:
Ocijenio bih da je Rimska deklaracija načelnog sadržaja, jer u njoj nije napravljeni nikakav krupan iskorak, s obzirom na okolnosti u kojima se nalazi EU. Prema mojoj ocjeni, Rimska deklaracija će sa vremenske distance biti vrjednovana kao jedno prelazno rješenje, kao jedan od dokumenata bez većih i značajnijih istorijskih dometa.

Kada se pažljivije analizira sam sadržaj deklaracije, očigledno je da su njeni autori vodili računa da ne poremete ambijent, ionako dosta narušen, u zemljema EU, uoči skorašnjih izobra u Francuskoj, koji će biti održani početkom maja, te u Njemačkoj, gdje su izbori zakazani na jesen, odnosno u septembru. Te dvije države presudne su za budućnost i sudbinu EU. Svaki poraz sadašnjih liberalnih garnitura u tim zemljama, prema autorima Rimske deklaracije, bio bi vjerovatno šok za EU i teško preboljiv, s obzirom na to da je iz Unije nedavno izašla jedna od njenih vodećih sila - Velika Britanija.

U tom dokumentu se pominje sigurnost EU i njena odbrana. No, to je pretanko i premršavo, prenačelno rečeno i bez ikakve konkretne razrade. To, ipak, otkriva da je evropska birokratija svjesna da su sigurnost i odbrana EU potencijalno ugroženi opštim okolnostima i ratovima koji okružuju Evropu. No, sadašnja garnitura EU nema snage i htijenja, a možda joj ni okolnosti ne idu na ruku, da ponudi snažniji dokument koji bi imao veće perspektive, te koji bi ulio veću institucionalnu snagu EU, jer ona se ponaša na tradicionalan način, kao što se ponašala prije 60 godina. Međutim, sadašnja vremena i okolnosti su drugačija i traže drugačije odgovore EU, koji nisu ponuđeni u Rimskoj deklaraciji. 

VIJESTI.BA: Kako osnažiti EU? Koja su to hitna zajednička rješenja koja moraju naći države članice? Je li to sigurnost Unije?

GAŠPAREVIĆ: Apsolutno. Sigurnost EU je prioritet za očuvanje teritorijalnog integriteta našeg kontinenta, ali je u tom kontekstu neizbježno pomenuti zemlje jugoistočne Evrope, koje nisu ušle u Uniju, ali su na ovaj ili onaj način pretendenti da postanu njenim članicama. U Rimskoj deklaraciji se ne pominju zemlje jugoistočne Evrope, što je znakovito, jer vjerovatno postoji nekakav strah da je ta tema za sadašnju evropsku birokratiju preteško štivo i da je ne treba dirati uoči izbora u Francuskoj i Njemačkoj.

Prema mom mišljenju, ključno je da zemlje jugoistočne Evrope koje nisu članice EU, među njima je i BiH, uđu u EU, jer jedino na taj način moguće je očuvati teritorijalni integritet Evrope, koji je narušen sve očiglednijim geopolitičkim pretenzijama i Rusije i Turske. Čini mi se da Evropa u ovom trenutku boluje od odsustva svijesti da mora oblikovati vlastitu geopolitičku strategiju, pa čak i oružane snage. Nijedno carstvo u Evropi i svijetu kroz istoriju nije osnaživalo bez snažne geopolitičke orijentacije i bez oslonca na vojnu silu. Ne vjerujem da će to uspjeti EU. Za sada postoje vojske zemalja članica, ali one moraju poprimiti zajednički oblik, jer se radi o zajedničkoj sudbini tih zemalja. 

VIJESTI.BA: Nedavno je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker upozorio da bi eventualni raspad EU mogao dovesti do sukoba na Balkanu. Šta treba da iščitamo iz ovog upozorenja? Prema Vašem mišljenju, je li ova poruka više upućena balkanskim političkim liderima ili čelnicima EU?

GAŠPAREVIĆ: Mislim da ova poruka, prije svega, odražava nemoć sadašnjeg rukovodstva EU. Kada to kaže jedan od čelnika EU, onda treba ponuditi i odgovor da do toga ne dođe. Zašto predsjednik Evropske komisije to nije učinio? Zato što EU nema mehanizme, nema vojnu silu, nema geopolitiku, nema snažnu zajedničku diplomatiju. Sve je to na neki način rascjepkano po zemljama EU.

Stoga, iz te poruke možemo iščitati institucionalnu nemoć EU. Ne mislim da se radi o nekom retoričkom avanturizmu Žan Klod Junkera, niti o nekom nepoznavanju. Smatram da takav njegov stav odražava nemoć EU da učini nešto. Čelnik EU najmanje treba biti onaj koji samo uspostavlja dijagnoze bolesti EU. On mora nuditi i rješenja, a Junker to ovoga puta nije učinio.

VIJESTI.BA: Kako će odluka Velike Britanije uticati na EU? Je li moguć domino efekat? S druge strane, škotska premijerka Nicola Sturgeon službeno je zatražila od britanske koleginice Therese May dopuštenje za održavanje drugog referenduma o nezavisnosti Škotske prije izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. 

GAŠPAREVIĆ: Nedavno sam tri dana boravio u Briselu, u Evropskom parlemantu. Mogu uočiti da su institucije EU još u stanju šoka od odluke na referendumu u Velikoj Britaniji da istupi iz Unije. EU je trenutno u stanju uskomešanosti, vrpoljenja, ne zna šta bi učinila. Zna šta ju je snašlo, ali ne vidi način kako izaći iz toga. U takvom stanju nije lako donositi nikakve odluke prije nego što budu održani izbori u Francuskoj i Njemačkoj. 

Prema mom mišljenju, stvari će se odvjati na sljedeći način: ako u Njemačkoj ostane na vlasti garnitura sa Angelom Merkel ili eventualno pobijedi socijaldemokratska opcija sa Martinom Šulcom na čelu, to će biti dobra vijest za sadašnje evropske upravitelje. Ako u Francuskoj pobijede, kako oni to nazivaju, populističke i ekstra desničarske stranke, onda to ne bi mogla biti dobra vijest za EU.

Čini se da sadašnja birokratije EU ulaže gotovo svu svoji energiju i sve svoje političke i diplomatske potencijale da se u Francuskoj i Njemačkoj ne dogodi izborni obrat i da na vlasti ipak ostanu one garniture koje su poželjnije iz perspektive Brisela. Eventualni izlazak Francuske ili Njemačke, nakon što je to učinila Velika Britanije, bio bi nenadoknadiv gubitak za EU i pitanje je da li bi EU u tom smislu imala više smisla. 

Činjenica je, isto tako, da zemlje koje su članice Velike Britanije, kao što je Škotska, nisu zadovoljne što raskidaju institucionalne i finansijske veze sa EU, pa traže svoje mjesto pod suncem. Očigledno je da se situacija usložnjava. Eveltualni referendum na kojem bi Škotska izglasala neko drugačije rješenje nego što je to učinila Velika Britanija, mogao bi imati uticaja i na neke druge zemlje u EU, koje traže neko svoje mjesto pod suncem, poput Katalonije u Španiji. Sigurno bi se pojačale autonomaške ambicije u tom slučaju. 

VIJESTI.BA: Može li nam primjer izbora u Holandiji dati razlog za optimizam? Uprkos jačanju ekstremne desnice, pobijedio je liberal.

GAŠPAREVIĆ: U ovom kontekstu govotiti o pesimizmu i optimizmu je potpuno relativna stvar, jer ono što je za nekog optimizam, za drugog može biti pesimizam. Ljudima kojima je stalo do mira u Evropi, suživota, uvažavanja različitosti, poštivanja ljudskih, nacionalnih i vjerskih vrijednosti, stalo je i do toga da ne dođe do poremećaja od kojeg se strahovalo u slučaju eventualne pobjede Vildersa, što se nije dogodilo. 

Međutim, on je ipak ušao u holandski parlament, što je ipak stanovita politička snaga koja može praviti političku galamu. Iako sada svi izbjegavaju koaliciju sa njim, može se stvoriti neki savez koji bi doprinosio jačanju političke snage tog političkog opredjeljenja. 

Prema mom mišljenju, Holandiju i rezultate tamošnjih izbora treba primiti k znanju, ali smatram da ona ipak nije reprezentativan uzorak za EU. U globalnim razmjerama, neću reći da je Holandija mala, ali postoje mnogo veće i mnogo ekonomski, te politički snažnije od nje. U ovom slučaju su to Njemačka i Francuska. Prema mom mišljenju, za sudbinu EU presudni su izbori u tim dvjema državama.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još