Sarajevo 26 °C Ponedjeljak 16.07.


09.12.2016. / 17:55h BiH - Ekonomski analitičari o Upitniku

Ekonomski kriterij Upitnika je funkcionisanje tržišta; Politički kriterij - ne podleći negativnim trendovima

Ekonomski kriterij Upitnika je funkcionisanje tržišta; Politički kriterij - ne podleći negativnim trendovima
Bosna i Hercegovina danas je i zvanično dobila Upitnik od strane Evropske komisije na koji u sljedećih šest mjeseci mora ponudit odgovore kako bi ujedno dobila kandidatski status za članstvo u EU. O tome u kakvom ekonomskom i političkom ambijentu je BiH dočekala upitnik danas smo razgovarali sa ekonomskim analitičarima Admirom Čavalićem i Adnanom Ćerimagićem.

Uz stupanju na snagu SSP-a, predaju aplikacije, ovo je još jedan u nizu pozitivnih pomaka na putu EU integracija. Ipak, Bosna i Hercegovina kada je riječ o EU integracijama značajno zaostaje u odnosu na zemlje regiona. Ovo nije neka novost, već jednostavna činjenica, tako Upitnik Evropske komisije, kao i sve ostalo, relativno kasni, ali samo u kontekstu pozicije zemalja regiona, kaže u razgovoru za Vijesti.ba ekomoski analitičar Admir Čavalić.

Dodaje da iako postoji opravdana bojazan od određenih pitanja, poput onih o makroekonomskoj stabilnost u proteklih 10 godina, poslovnom okruženju i funckionisanju tržišta rada, treba biti optimista shodno iskustvima susjednih zemalja gdje također postoje brojni strukturni problemi u ekonomiji. 

"Interesanto je da smo dobili najviše vremena (šest mjeseci) za ispunjavanje Upitnika, što svakako održava kompleksnost ovdašnjeg političkog sistema. Najveći teret rada podnosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uzimajući u obzir nadležnosti ovog ministarstva", rekao je Čavalić

Put BiH ka članstvu u EU je u zadnjih šesnaest godina bio opterećen odnosom EU prema BiH kao posebnom slučaju u poređenju sa drugim zemljama koje žele članstvo u EU, smatra analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić.

"Ta posebnost se ogleda u upornom postavljanju dodatnih, nepromišljenih  i ne na EU standardima zasnovanih uslova, čiji jedini rezultat je da gubimo dragocjeno vrijeme i energiju, ali i da se narušava vjerodostojnost samog procesa. Iz tog razloga svaki put kada se EU prema BiH odnosi kao prema svakoj drugoj državi u procesu približavanja, ili kada BiH od EU traži da se tako odnosi prema njoj, je dobrodošao i na neki način istorijski", mišljenja je on.

U februaru ove godine Predsjedništvo BiH predalo je zahtjev za članstvo u EU bez obzira na upozorenje zemalja članica da je još rano. Time su trojica članova Predsjedništva BiH konačno skupili hrabrost da predaju zahtjev na isti način kako su to prije njih uradili i premijeri Hrvatske, Crne Gore i Srbije, podsjetio je Ćerimagić

Današnjim zahtjevom EU prema BiH da dostavi odgovare na upitnik od BiH se traži da uradi isto ono što su druge zemlje uradile. I to je dobar i ohrabrujući znak, kaže Čerimagić.
Govoreći o tome u kakvom ekonomskom ambijentu BiH dočekuje Upitnik od EU, Čavalić ističe da se ekonomski kriteriji Upitnika prije svega odnose na funkcioniranje tržišne ekonomije, domaće ekonomske kapacitete i djelimično pitanje kretanja roba. 

"Prati se period od 2006. do 2015. godine. Kada je riječ o makroekonomskim podacima, BiH karakteriše niska i za naše uslove nedovoljna stopa ekonomskog rasta, uz izražene tendencije povećanja zaduženosti. Zadnje je posljedica budžetskih nestabilnosti koje su karakteristične za zadnjih nekoliko godina. Vjerujem da ćemo dobiti pozitivnu ocjenu kada je riječ o stabilnosti monetarnog i finansijskog sistema, dok će se malo više vremena potrošiti na objašavanje još uvijek velike uloge države u ekonomiji. Ostala pitanja koja se tiču privatizacije, tržišne liberalizacije i reformi poreznog sistema, će se odgovarati pod okriljem Reformske agende", rekao je Čavalić.

"Pregledom ekonomskih pitanja iz Upitnika, postaje jasno da je fokus EU na liberaizaciju, deregulaciju, privatizaciju i eventualno smanjivanje učešća države u ekonomiji, uz osiguravanje mehanizama za razvoj dinamičnog tržišta. Sve navedeno je itekako problematično u kontekstu naše države, tako da će odgovoriti biti izuzutno zanimljivi, smatra Čavalić.

Čavalić je mišljenja da je za domaću ekonomiju je od izuzetne koristiti proces pridruživanja i ultimativno članstvo i to prije svega zbog otvaranja tržišta i posljedično povećavanja konkuretnosti. Pored toga, EU donosi političku i pravnu stabilnost odnosno predvidljivost sistema, što je bitno za bilo kakve ozbiljne inostrane ekonomske inicijative u BiH.

"Politički ambijent u BiH i EU je u odnosu na vrijeme kada su kroz ovaj proces prolazile druge zemlje u susjedstvu dosta drugačiji i nepovoljniji. Iz tog razloga bit će potrebna predanost, snažna volja i strpljenje da svi u BiH ostanu fokusirani na ono što je u ovom trenutku najvažnije za sve u BiH i ono što je zajednički interes, a to je prikupljanje i dostavljanje odgovora na upitnik. I napredak ka članstvu u EU", kazao je Ćerimagić.

On naglašava da je vrlo važno da društvo i političari u BiH ne podlegnu različitim negativnim trendovima i da ne donesu nepromišljene, nagle i pogrešne strateške odluke. Interes svih u BiH je da rade na usaglašavanju bh. zakonodavstva sa EU zakonodavstvom i standardima. To je važno za bh. privredu, naročito izvoznike, ali i za one koji razmišljaju o investiranju u BiH. Važno je to i za građane BiH. Time će se, naprimjer, popraviti zaštita okoliša, i kvaliteti proizvoda koje prodajemo i kupujemo. 

"Političarima u BiH i onim u zemljama članicama EU koji će donositi odluku o uslovima za kandidatski status BiH bit će važno da nauče lekcije iz prošlosti pogrešnog uslovljavanja. Odnos EU i BiH ne bi smio ponovno postati zarobljenikom jednog pitanja kao uslova svih uslova, dodao je Ćerimagić.

BiH ima jako puno problema i područja gdje treba popravke, tako da je važno da dođemo što prije do pregovora o članstvu i time krenemo raditi popravke na što više područja u isto vrijeme. Naravno, time nećemo riješiti sve probleme i izazove koje BiH ima, ali ćemo biti na putu koji daje nadu da će problema biti manje, zaključio je Ćerimagić.

 

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)