14°C
Mostar 17°C
Tuzla 17°C
Banja Luka 17°C
Bihać 14°C
Powered by Dark Sky

15.06.2016 / 22:45 Intervjui - Bodo Weber za Vijesti.ba

Političke elite u BiH manje-više glume spremnost za reforme

Političke elite u BiH manje-više glume spremnost za reforme
Bodo Weber / Vijesti.ba
Mnogo toga što se dešava na relaciji Brisel-Berlin-London-Sarajevo po pitanju reformske agende zatvoreno je za javnost. Zaista smatram da građani BiH ne znaju na čemu su kada je u pitanju agenda, da li reforme idu naprije ili stagniraju, odnosno da je na djelu stara manipulacija i da se suštinski ništa ne radi, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba njemački analitičar i i stručnjak za politiku EU prema Balkanu Bodo Weber.

VIJESTI.BA: Bh. mediji objavili su informaciju da njemački parlamentarci razmišljaju da, zbog brojnih problema koje imaju sa vlastima BiH, traže od kancelara Angele Merkel da u evropskim institucijama inicira promjene Dejtonskog sporazuma. Imate li saznanja o ovoj inicijativi? 

WEBER: Prvi put čujem za to. U redovnom sam kontaktu sa zastupnicima raznih parlamentarnih stranaka u Njemačkoj, sa kojima razgovaram o Balkanu i BiH. Nisam zapazio da zastupnici CDU-a koji se bave BiH razmišljaju u tom pravcu. Stoga sam poprilično skeptičan da pomenuta inicijativa ima neku realnu osnovu. 

VIJESTI.BA: Kažete da se u redovnom kontaktu sa njemačkim parlamentarcima. Kakvi su njihovi stavovi i viđenja trenutne situacije u BiH, posebno u pogledu EU integracija? Upravo je zahvaljujući njemačko-britanskoj inicijativi otvoren novi pristup Unije prema BiH. 

WEBER: Mišljenja njemačkih parlamentaraca su različita, ali generalno se može reći da oni analiziraju šta je urađeno, a šta ne, u kontekstu njemačko-britanske inicijative i reformske agende. Postojala je određena faza u kojoj su parlamentarci koji se bave BiH bili zbunjeni. Na jednoj strani, vidjeli smo najavu za predaju aplikacije, zatim i samu predaju, nakon toga svi su zapazili izjavu komesara Hahna poslije posjete Sarajevu u martu. Zatim je došla nova delegacija iz Brisela u maju sa određenim spiskom novih uslova i jasno ukazala da nisu ispunjeni određeni rokovi u kontekstu reformske agende.

Stoga i njemački parlamentarci primjećuju da je došlo do nekog zastoja i da nešto koči u provođenju reformi. Međutim, mišljenja sam da se nije došlo do neke tačke gdje bi njemački parlamentarci zaključili da njemačko-britanska inicijativa nije uspjela ili da reformska agenda neće polučiti određene rezultate. Činjenica je da su pomalo zbunjeni, ali smatram da se neće ići u pravcu ustavnih refori, a kamoli nekog Dejtona 2. 

VIJESTI.BA: Prema najavama, razmatranje bh. aplikacije za članstvo planirano je u julu. Budući da BiH još nije ispunila ključne uslove, šta možemo očekivati?

WEBER: To je zaista veliko pitanje. Može se zaključiti da je novi pristup EU ostao prilično netransparentan. Njemačko-britanska inicijativa nastala je kao reakcija na nezadovoljstvo građana, što je posebno izraženo u februaru 2014. godine, i upravo je temeljena na socio-ekonomskim pitanjima. No, proces je ostao, ponavljam, prilično netransparentan, osim za direktne učesnike.

Vladajući krugovi u BiH dugo su tvrdili da će aplikacija za članstvo u EU biti kredibilna, mada je u zadnjoj minuti bilo nekih poluotvorenih indicija i najava predstavnika EU da se sa tim treba sačekati i dok uslovi ne budfu ispunjeni. Nakon toga, uslijedila je posjeta komesara Hahna, pet sedmica nakon što je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović predao aplikaciju. Postavljanje određenih uslova od strane komesara Hahna, prema mom mišljenju, predstavljalo je indiciju da aplikacija ipak nije bila kredibilna. On je tada zadao rok da BiH ispuni uslove, ali taj rok je prošao. U maju je ponovo došla evropska delegacija sa ponovo zadnjim rokom

Sada na sceni ponovo imamo stare igre, u kojima političke elite u BiH manje-više glume spremnost za reforme, a EU kada uoči probleme malo popušta sa rokovima i kriterijumima. To je prikaz osobe koje gleda izvan BiH. No, mi u suštini ne znamo kako taj proces ide, jer je prilično netransparentan. Analitičarima, ali i građanima BiH niko iz EU nije jasno rekao i objasnio da li je bh. aplikacija kredibilna ili ne, te ukoliko nije kredibilna, zašto je onda prihvaćena. 

VIJESTI.BA: Naglasili ste da su stare igre ponovo na sceni. Je li se EU, usljed unutrašnjih problema sa kojima je suočena, umorila od igranja sa BiH? Postoji li suštinska zainteresovanost za evropsku budućnost BiH ili to sve ostaje samo na deklarativnoj opredijeljenosti?

WEBER: I zvaničnici EU i oni iz BiH stalno ponavljaju da je Unija zainteresovana za vašu zemlju. Sama njemačko-britanska inicijativa je to dokazala. Smatram da je ta ponuda zadnjih deset godina na stolu. No, veći problem je činjenica da je EU od 2008. godine u krizi i da se manje bavila regijom i BiH.

No, nakon februarskih protesta 2014. godine, fokus se ponovo vratio na BiH i iz toga je proizašla njemačko-britanska inicijativa. Ipak, od dana objavljivanja te inicijative, EU imala je nove krize (ukrajinska, migrantska). Na jednoj strani, EU ostaje otvorena prema BiH, a sa druge strane, faza u kojoj su vodeći njemački i britanski zvaničnici vodili inicijativu prema BiH s intenzitetom kao što je to bilo slučaj, recimo krajem 2014., pocetkom 2015. godine, je prošla. Naprosto, ne postoji stalna koncentracija na BiH - Britanija se bavi pitanjem referenduma, a Njemačka migrantskom krizom. 

Ipak, nama ostaje da nagađamo, jer mnogo toga što se dešava na relaciji Brisel-Berlin-London-Sarajevo po pitanju reformske agende zatvoreno je za javnost. Zaista smatram da građani BiH ne znaju na čemu su kada je u pitanju agenda, da li reforme idu naprije ili stagniraju, odnosno da je na djelu stara manipulacija ili se suštinski radi na reformama.

VIJESTI.BA: Članovi Predsjedništva BiH bi trebalo da 30. juna putuju u zvaničnu posjetu Njemačkoj, gdje će im domaćin biti kancelarka Angela Merkel. Šta možemo očekivati od ove posjete? Hoće li biti jedna u nizu protokolarnih stvari ili očekujete važnije poruke BiH?

WEBER: Prema raspoloživim informacijama, to je putovanje na poziv kancelarke Merkel. Mislim da je to više nego protokolarna posjeta, odnosno znak da Njemačka vlada vidi da napredak u reformskoj agendi nije onakav kakav bi trebalo da bude. Stoga je za očekivati razgovor o toj tematici u Berlinu. 

VIJESTI.BA: U tom pogledu, postoji li mogućenost nekih sankcija za BiH?

WEBER: Mislim da vidimo neke mini pomake, poput odluke o objavi rezultata popisa stanovništva u BiH. Na drugoj strani, ispunjavanje preostalih uslova "visi u vazduhu", poput dogovora o mehanizmu koordinacije. No, ostaje nam da čekamo do zadnjeg dana kada prođe rok i da vidimo da li je napredak zaista ostvaren ili se radi o blokadi. Tek onda možemo vidjeti šta će se desiti u pogledu eventualnih sankcija, poput blokiranja narednog koraka na putu EU integracija, od čega će naravno zavisiti i kreditni aranžman BiH sa MMF-om. Dakle, ukoliko BiH do ljetnjih rokova ne ispuni zadate uslove, moguće je očekivati određene kontramjere, mada to nisu sankcije u izvornom smislu. 

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

Izdvajamo