-2°C
Mostar 2°C
Tuzla 0°C
Banja Luka 0°C
Bihać 2°C
Powered by Dark Sky

10.06.2016 / 18:47 Intervjui - Fadil Novalić za TV1

Nepravedno je hljeb oporezivati sa 17 posto, a kladionice nikako

Nepravedno je hljeb oporezivati sa 17 posto, a kladionice nikako
Fadil Novalić / Vijesti.ba
Zadovoljan sam radom Vlade FBiH. Određene mjere nisu tako vidljive, niti su popularne, ali mi možemo reći da radimo tačno ono što je problem, što vrši deformaciju društva, naročito u ekonomskom smislu, istakao je federalni premijer Fadil Novalić, gostujući u Dnevniku TV1.

TV1: Šta Vam je trenutno najveći izazov kao federalnom premijeru?

NOVALIĆ: Na to pitanje teško je odgovoriti jedninom. Međutim, ako bih malo isfiltrirao sve to, najteži problem ovog trenutka su penzioneri i problem koji taj deficit nosi sa sobom, ne samo zato što je deficit veliki (191, 192 miliona), nego i što je i broj ljudi na koji se odnosi izuzetno socijalno osjetljiv i broj ljudi izuzetno veliki rast od 402.000 ljudi.

TV1: Čemu ste najviše posvećeni? Penzionerima ili?

NOVALIĆ: Da, ovog trenutka.

TV1: Zašto se penzije svima ne mogu isplatiti do petog u mjesecu? Hoće li se to moći?

NOVALIĆ: Hoće, radimo na stabilizaciji. Ovo je posljedica spleta okolnosti, nešto je posljedica neozbiljnog odnosa spram penzionog fonda u nekom prošlom vremenu, a nešto je posljedica zakonskih rješenja koja su ovog momenta došla na naplatu. 

Kada govorimo o neozbiljnim rješenjima, mislim na povećanja u penzionom fondu koja su urađena u proteklom periodu, a koja nisu imala osnovu u prihodima. Drugo je splet okolnosti, izvorište je zakon koji je do Nove godine imao odrednicu o privremenom penzionisanju sa 57 godina, a koji nam je 16.000 ljudi premjestio iz zone rada, gdje su plaćali i davali, u zonu penzionog, gdje sad primaju. Nakon što smo na osnovu sporazuma već bili stabilizirali, taj događaj nas je ponovo vratio na početak u neizvjesnost. 

TV1: Ovo Vas ne pitam kao premijera, nego kao građanina FBiH - mogu li građani biti zadovoljni radom Vlade FBiH? 

NOVALIĆ: Ja kao građanin, gledam sad sa svoje strane i znam dobro šta radimo, zadovoljan sam radom Vlade FBiH. Nisu te mjere tako vidljive, nisu ni popularne, ali mi koji smo bili sa druge strane, dakle ne kao građani nego kao poslodavci ili kao građani korisnici nekih javnih sredstava, mi možemo reći da radimo tačno ono što je problem, što vrši deformaciju društva, naročito u ekonomskom smislu. 

TV1: Kada će konkretno građani imati i osjetiti korist i bolji život od reformi i svega što radite? 

NOVALIĆ: To je dobro pitanje. Potreban je duži rok da bi se osjetio boljitak. Mi neke parametre imamo znatno bolje. Nakon godina rasta ljudi na birou, statistički po šest hiljada, mi sada imamo minus 15.000, još dvije hiljade u maju, to je gotovo minus 17 hiljada. Prvi put, nakon desetak godina, imamo smanjenje broja nezaposlenih, ali i povećanje broja zaposlenih, prema podacima Porezne uprave, oko 19.000 u toku 14 mjeseci. 

No, moramo priznati da nemamo ni povećanje penzija ni povećanje plata. Imamo rast BDP-a. Potrebne su tri, četiri godine kumulacije rasta BDP-a, odnosno poboljšanja ekonomskih prilika sa po tri posto, da bi onda to u četiri godine bilo 12 posto. Taj procenat od 12 posto se osjeti, tri posto ne. 

TV1: Dali ste snažno obećanje u vezi sa zapošljavanjem, čak 50.000 ljudi. Kako ćete to realizirati?

NOVALIĆ: U mandatnom periodu. Mi smo potrošili već 14 mjeseci i prema podacima Porezne uprave novootvorenih radnih mjesta, dakle pozitivna razlika je 19.000. Imamo Uredbu o pravom zapošljavanju, koja doduše ima nekih tehničkih problema, nismo je uspjeli još plasirati iako nam je prijavljeno sedam hiljada ljudi, ali mislim da ćemo to za dvije sedmice uraditi. 

TV1: To je vezano za fond od 50 miliona?

NOVALIĆ: To je vezano za prvo zapošljavanje, 50 miliona, i to je sedam hiljada ljudi. Ako to dvoje saberete, već smo na polovini tog našeg obećanja, a nismo na polovini našeg mandata. Sasvim sam siguran da ćemo izvršiti to naše obećanje.

sanjin-novalic-tv1-cms

TV1: Petog aprila izjavili ste da je od 61 tačke iz obaveza reformske agende, Vlada FBiH ispunila 15. Koliko je ispunjeno do danas, 10. juna?

NOVALIĆ:  Sedamnaest tačaka je ispunjeno d 61. To je oko 28 posto realizacije reformske agende.

TV1: Je li to dobar tempo?

NOVALIĆ: Tempo je dobar, ali nije pravilno to posmatrati ni u procentima ni u broju tačaka. Moram priznati da su neke od tih tačaka vrlo teške, poput radno-pravnog zakonodavstva, a neke su naizgled lakše, ali traže duže vrijeme, poput Zakona o stečaju, Zakona o privrednim sudovima, mjere protiv parafiskalnih nameta. Oni izgledaju banalno, ali traže duže vrijeme. Ili "one stop shop", samo za interoperabilnost treba 18 mjeseci. 

Dakle, neke mjere su bile teške, socijalno vizibilne, poput Zakona o radu, ali smo ga donijeli u kratkom roku. Neke nisu tako teške, poput Zakona o privrednim sudovima, ali ne može to biti u brzom roku.

TV1: Čekaju Vas teški razgovori sa sindikatima u vezi sa granskim ugovorima. Vjerujete li da će to biti riješeno na obostrano zadovoljstvo, u interesu i sindikata i Vlade?

NOVALIĆ: Sasvim sam siguran da će biti riješeno. Mislim da je nepotrebno dignuta vika oko toga. Vlada je naročito aktivno učestvovala u Zakonu o radu, a Savez sindikata nam je bio pregovorni partner, zatim u donošenju Opšteg kolektivnog ugovora, gdje su takođe i poslodavci bili partneri, kao i u Zakonu o radu. Međutim, u ovom trećem koraku, dakle kod granskih kolekitivnih ugovora, Vlada ima vrlo ograničen posao, samo za svoja preduzeća, a njih je sedam, telekomi, željeznice i rudnici, i javnu upravu. Prema Ustavu, Vlada ima vrlo ograničene mogućnosti za škoalstvo, zdravstvo, uglavnom je koordinirajuća aktivnost. 

Mi smo kao Federacija suprotno postavljeni od sindikata. Mi smo deregilirana država, odnosno deregulirani entitet, imamo nadležnosti po Ustavu, a sindikat je iz nekog prošlog vremena posudio obrnutu varijantu, on je centraliziran, što je takođe obrnuto u odnosu na svjetsku praksu. Dakle, niti mi nismo skrojeni onako kako je svjestka praksa, niti je sindikat u odnosu na svjetsku praksu gdje imate više sindikata. Mi imamo samo jedan. Tu dolazi do nekompatibilnosti, koja se sada pogrešno tumači u društvu.

TV1: Kada će se okončati priča o oporezivanju kladionica?

NOVALIĆ: Otvaraju se u naredne dvije sedmice i mislimo da će se brzo okončati. Mislimo da je društveno eksponiran problem i mislimo da je pravedno i pošteno da se to riješi.

TV1: Neće biti problema? 

NOVALIĆ: Ne vjerujem da će biti problema. Prilično je riskantno da se sada zapinje na tome. Hljeb oporezujemo sa 17 posto, a neke stvari kod kladionica nikako ne oporezujemo. To bi trebalo da bude postavljeno najmanje u istu ravan. 

TV1: Dakle, dvije sedmice?

NOVALIĆ: Počinje se problem rješavati u naredne dvije sedmice. 

TV1: Kada govorimo o kreditnom aranžmanu sa MMF-om, ko će na kraju platiti cijenu - građani FBiH ili je to zaista dobro rješenje? 

NOVALIĆ: Mislim da je pitanje pomjereno iz suštine - da li ćemo platiti cijenu ili ne. Mi i sada plaćamo cijenu svih svojih grešaka, zaduživanja... Ko će vratiti? Naravno, vratiće građani, u kojem spadam i ja i Vi. To je jedno.

Tri su bitne stvari zbog kojih nama treba MMF. Prva stvar koja je eksponirana je novac. No, rećiću Vam da novac uopšte nije glavni problem. Mi smo, na kraju krajeva, sa MMF-om napravili novi aranžman koji u naredne tri godine za FBiH nosi 670 miliona KM. To nije nešto bez čega FBiH ne bi mogla preživjeti. Kamata je 1,05 posto. Podsjetiću Vas da smo se ove sedmice na domaćem tržištu zadužili sa negativnom kamatom. Znači, ako smo posudili 100, vratićemo 99. Što se tiče novca, lakše nam je i jeftinije zaduživati se na domaćoj sceni. 

No, MMF sa sobom nosi budžetsku i socijalnu stabilnost. Ako to imamo, onda kao država imamo otvorena vrata i pristup Svjetskoj banci, EBRD-u, OPEK-u i svim drugim investicijskim kućama, koje sa sobom više ne nose stabilnost budžeta, nego investicije. Investicije direktno za posljedicu imaju ekonomski rast do kojeg je nama jako stalo. Ekonomski rast ima za posljedicu nova zapošljavanja. 

TV1: Onda ste u tom dijelu odgovorili i na pitanje kakvu će korist građani FBiH imati od toga.

NOVALIĆ: Da, tačno tako. Ovo je samo otvorena kapija.

TV1: Kako komentirate prigovore opozicije? 

NOVALIĆ: Prigovor opozicije vezan je za to da li je to transparentno ili nije. Moram reći da ja danas nemam zvaničnu varijantu Pisma namjere, iako sam učestvovao u svim pregovorima. Mi smo na osnovu nekog drafta, na osnovu radnom materijala, kao Fiskalno vijeće i kao MMF, pregovarali punih sedam sati. Usaglasili smo stavove. Sada je dužnost MMF-a da nam vrati usaglašene stavove, što će biti urađeno 21. ili 22. Nakon toga, sedam potpisa treba na Pismo namjere - svo Fiskalno vijeće, sve vlade. 

Nakon toga, materijal se može tretirati javno. Mada, član 28. tog sporazuma govori da on nije javan čak do usvajanja na Bordu u Svjetskoj banci, što je 13. jula. No, nekako u međuprostoru možda možemo tumačiti da je javan nakon što ga potpišemo, jer to je izraz naše želje. No, opozicija je takođe potpisala malo nezgodnije aranžmane od ovih i oni vrlo dobro znaju da nema manevarskog prostora. 

TV1: Opozicija tvrdi da će se prodati dva telekoma zbog ovoga? 

NOVALIĆ: Zbog toga sigurno ne. 

TV1: Treba li ih prodati? Ili dio kapitala? Kakav je Vaš stav?

NOVALIĆ: Sve su varijante. Ja sam inače skloniji privatnom vlasništvu nego državnom, jer sa državnim imamo samo probleme, a privatnici to već rješavaju na svoj način. Pitanje treba li prodati Telecom, teško je društveno, socijalno i ekonomsko pitanje za ovo društvo, zato što je, prema mom mišljenju, vještački to napuhano. 

Međutim, u suštini svega toga leži ekonomska opravdanost da li i kada treba prodati Telecom. Mi smo prije deset godina mogli prodati Telecom za tri milijarde i 400 miliona, a danas možemo za milijardu i 400 miliona, ali u međuvremenu je neki profit ostvaren. Kad se to dvoje sabere, kada se vidi gdje ide taj voz - da li ide prema gore ili prema dole, tada se može donijeti odluka, društveno jasna, opravdana i slično. 

U Pismu namjere upravo stoji to da ćemo napraviti dubinsku analizu oba telekoma i da ćemo onda vidjeti je li to na padajućoj krivoj ili na rastućoj, te da li može biti na rastućoj intervanišući u menadžment metodama, u novim tržišnim nišama itd. Ili je možda opravdanija djelimična ili ne znam kakva druga prodaja. Uglavnom, u Pismu namjere nije pomenuta prodaja, nego samo analiza u smislu povećanja efikasnosti telekom operatera.

novalic-tv1-cms

TV1: Dok se zadužujemo, što očito moramo zbog različitih razloga i interesa, istovremeno imamo problem ogromnog poreznog duga od strane državnih kompanija. Kad će taj problem biti riješen?

NOVALIĆ: Ogroman dug od strane državnih kompanija nema previše veze sa ovim zaduživanjem, jer on ide u vanbudžetske fodnove, zdravstvo i penzioni sistem i Zavod za zapošljavanje. Po pripadnosti javnih prihoda, to ide njima. Nama više gode indirektni porezi koji dolaze sa nivoa države Vladi FBiH. 

Tačno je da postoji dug od dvije ili tri milijarde, zavisno od toga kako gledate jer postoje kamate i svi zavisni troškovi. No, ova vlada je zaista sklona obustaviti, prekinuti tu praksu. Moram priznati da to stoji i u Pismu namjere, ali definisano tačno onako kako je moguće. Vlada će potaknuti mjere koje će garantirati tekuće plaćanje obaveza uz maksimalno razgađanje prethodnih obaveza sa mogućnošću otpisa kamata, ukoliko se vrati taj dug.

Svima je jasno da se taj dug ne može vratiti odmah, nego možda u deset godina. Svima je jasno da odmah ne mogu plaćati ni sve institucije. Nama nije problem da mnogo strožije tretiramo sve, osim tri branše - zdravstvo, rudnike i željeznice. To je oko 30.000 ljudi koji ne plaćaju i to je zaista veliki problem. No, ne možemo tako nasilno blokirati ta preduzeća jer ćemo ostati bez struje, bez liječenja ili će drugih 40.000 ljudi koji svoje robe šalju preko željeznica, takođe biti ugroženi.

U ta tri segmenta pozvali smo Svjetsku banku u pomoć, odnosno da uradimo restrukturiranje, da li ćemo ih zaduživati da bismo riješili tekuće stanje, da bi smo prekrojili, smanjili broj uposlenih ili malo odgovornije korporativno upravljanje. Mi smo sad već restriktivni prema drugim preduzećima, javnim ustanovama, obdaništima, školama koje ne plaćaju, ali pomenuta tri segmenta su na nekom režimu čekanja šta će Svjetska banka donijeti, šta je to program stabilizacije, jer od njih zavise i drugi, a zavisimo i mi kao građani.


TV1: Pominjete zdravstvo. Postoji inicijativa da se otpiše dug pojedinim kliničkim centrima i zdravstvenim institucijama u FBiH. Da li to podržavate kao premijer?

NOVALIĆ: Ne podržavam apsolutno nikakav otpis duga ukoliko nije napravljen neki materijalni napredak u smislu restrukturiranja. Analizirao sam priličan broj bilansa zdravstvenih ustanova. Riječ je o prilično lošem upravljanju, menadžment je kriv. Tamo imamo prilično veliki broj zaposlenih, sad gubimo doktore, ali dobijamo broj kroz nezdravstveno osoblje. Neko ko nam nije direktno bitan za zdravstvo, jede novac zdravstva. Da ne govorim o nabavci lijekova i svemu onome što ima i u Pismu namjere i u reformskoj agendi. 

Prema mom mišljenju, i akcize za koje je rečeno da će biti na alkohol i alkoholne prerađevine, a da će biti usmjerene na zdravstvo, povezane su i mi smo nastavili da ih povezujemo sa restrukturiranjem. Može se davati novi novac u zdravstvo, a može se otpisivati, ako je povezano sa poboljšanjima koja se moraju propisati i provoditi. 

TV1: Još jedna aktuelna tema je mehamizam koordinacije. Usaglašavanje ide teško i sporo. Zašto je to tako? Šta je problem?

NOVALIĆ: Vrlo teško. Ponovo se vraćamo na dekompoziciju naše države koja je tako dekomponovana, ja ne znam bolji izraz. Moramo prihvatiti da imamo državni nivo, dva entiteta, deset kantona, Brčko Distrikt. To je složena struktura i ustavno ako gledate, to su ograđene kućice koje imaju svoje nadležnosti. Sada to sve treba oslikati u mehanizam koordinacije da govorimo jednim jezikom prema EU, koji ona jedino razumije, što je na kraju dobro za nas. No, tu se javljaju problemi, zbog toga što mi različito doživljavamo Dejtonski sporazum. 

Naravno, RS bi htjela da bude vidljivija, a FBiH nije do toga stalo. Zato se mi i ne eksponiramo, gledamo da je naš zadatak unutrašnji, da imamo domaću zadaću, a da nekako vanjski zadatak radi država. To je jedan od problema gdje RS, usljed straha, pokušava udesiti sve da ne bi slučajno došlo do zastoja, da ne bude nevidljiva. FBiH je do toga manje stalo, ali aktivno učestvujemo u pregovorima. 

Ostale su samo tehničke stvari, koje čak nisu ni suština. Recimo, da ne postoje potkomisije, nego da se dekomponuje njihova aktivnost na podgrupe... Ostalo je nešto što je više u pitanju semantika, dakle kako izražavamo mi ili kako izražava neko drugi.

TV1: Vjerujete li da će se u ponedjeljak to konačno zvaršiti?

NOVALIĆ: U ponedjeljak završava tehnička grupa, a u srijedu sjedamo mi ponovo. Ja vjerujem, ali vjerovao sam i do sada, pa ipak...

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo