19°C
Mostar 29°C
Tuzla 25°C
Banja Luka 23°C
Bihać 24°C
Powered by Dark Sky

14.02.2016 / 21:15 Komentari - Adnan Ćerimagić za Vijesti.ba

Desetljeće proizvoljnih EU uslova i nepodnošljivog čekanja za BiH

Desetljeće proizvoljnih EU uslova i nepodnošljivog čekanja za BiH
Adnan Ćerimagić / Vijesti.ba
Kada su 14. decembra 2006. BiH i EU zaključili pregovore o sadržaju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) mogućnost da i BiH postane članica EU je djelovala dostižnom i realnom. Deset zemalja centralne i istočne Europe, trideset mjeseci ranije, postalo je dio EU. Bugarska i Rumunija su to postajale dvije sedmice kasnije. A mnogi u Briselu imali su prilike uvjeriti se u uigranost i kompetentnost bh. pregovaračkog tima.

Za većinu njih je predaja zahtjeva za članstvo u EU bio logičan naredni korak za BiH. Crna Gora, koja je svoje pregovore o tom sporazumu zaključila dvije sedmice prije BiH, zahtjev za članstvo je predala u decembru 2008. Za BiH će se taj, i tada jedini logični korak, dogoditi tek u ponedjeljak. Sa više od sedam godina zakašnjenja u odnosu na Crnu Goru. I sa još uvijek previše onih koji misle da je rano.

Prilikom potpisivanja SSP-a u junu 2008. BiH se nije razlikovala od svojih susjeda. Osim Makedonije i Hrvatske, niti jedna zemlja do tada nije predala zahtjev za članstvo u EU. Tih mjeseci regionu je poslana poruka da je još uvijek rano za predaju zahtjeva. Bez obzira na upozorenja, region je zahvatio talas zahtjeva. Crna Gora ga je predala u decembru 2008., Albanija i Srbija u aprilu i decembru 2009. I dok je, u decembru 2008., ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj cijenio da bi “BiH, baš kako je to učinila i Crna Gora, zahtjev mogla podnijeti sada, ali on od strane EU ne bi bio razmatran“, njeni susjedi pokazivali su hrabrost i kretali u tešku i neizvjesnu borbu za dobivanje upitnika i kandidatskog statusa.

U ponedjeljak, kada Dragan Čović preda zahtjev za članstvo u EU, BiH će biti u velikoj razlici u odnosu na svoje susjede. Hrvatska je članica EU, Crna Gora i Srbija imaju otvorene pregovore o članstvu. A Albanija se nada pregovorima ove godine. Većina stranaca, ali i Bosanaca i Hercegovaca, uvjerena je da su za dugogodišnje kašnjenje na EU putu isključivo krive bh. političke elite, nesposobne da postignu kompromis za dobrobit čitave BiH. I da je ono malo ostvarenog napretka postignuto zahvaljujući strancima i njihovom popuštanju prema BiH. Ali, u stvarnosti, EU put BiH je zaustavljan i odgađan nepromišljenim uslovima uporno postavljanim od strane EU. Potpuno proizvoljnim uslovima koji nisu primjenjivani ni na jednoj drugoj zemlji u procesu proširenja.

Sve je krenulo sa insistiranjem na jednom modelu policijske reforme. I to u trenutku kada su bh. policije već prošle kroz detaljnu reformu uz podršku UN-a. Kada je sigurnosna situacija u BiH bila bolja nego u velikom broju zemalja članica EU. Kada je postojao određeni nivo koordinacije i kada je dio struktura već postojao na državnom nivou. I sve to, a da u EU nije postojao jedinstveni model kako policijske strukture treba da izgledaju. Mnogi vjeruju kako je EU, na kraju, oko policijske reforme za BiH spustila svoje standarde. Ali, u stvarnosti, u EU ti standardi nikada nisu ni postojali. I zbog insistiranja na nepostojećim standardima, samo od decembra 2006., BiH je izgubila osamnaest mjeseci.

Brzo nakon što su uvidili proizvoljnost svog uslova policijske reforme, EU je poručila BiH da neće moći predati zahtjev za članstvo u EU sve dok OHR postoji u BiH. Tim uslovom je, u decembru 2008., i ministar Alkalaj pravdao nepredavanje bh. zahtjeva. Godinu kasnije EU je promjenila mišljenje. Pa je zahtjev za članstvo morao pričekati dok se EU sa ostalim članicama PIC-a ne dogovori o razdvajanju tada zajedničkog ureda Specijalnog predstavnika EU i OHR-a. Čekajući da se to desi BiH je izgubila tri godine.

I umjesto da se EU probudi i trgne iz proizvoljnog uslovljavanja, vrlo brzo je, početkom 2011., izabrala novi: provedba presude u slučaju Sejdić i Finci. I uz pristanak domaćih političara, EU put BiH uveden je u labirint kojem, prema zaključima Vijeća EU iz decembra prošle godine, ni pet godina kasnije se ne vidi izlaz. Bez obzira na to što EU nešto slično nije tražila niti od jedne druge zemlje na putu ka EU. Ili članice EU. Bez obzira na to što je u vrijeme postavljanja ovog uslova BiH imala bolji rezultat u provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava od dvadeset i dvije EU članice. I bez obzira na to što bi se Sejdić i Finci, da su rođeni u Briselu, Južnom Tirolu ili na Kipru, susreli sa gorim vidom diskriminacije.

Najnoviji uslovi za predaju tzv. kredibilne aplikacije, nažalost, su samo nastavak proizvoljno biranih uslova. Vezanje EU puta sa provedbom reformske agende dovelo nas je do apsurdne situacije da niko ne zna šta iz agende je provedeno. A još manje da li je važnije koliko ili kako se ona provodi. Pa smo primorani slušati rasprave o procentima provedbe reformske agende. Nevladin sektor tvrdi da se radi “samo o dvadeset posto“, vlade se hvale provedbom “od trideset do pedeset posto“, a EU šuti. Ili govori o potrebi “značajne provedbe reformske agende“. 

Proizvoljno i nepotrebno je i insistiranje na usvajanju novog mehanizma koordinacije. U BiH, zemlji koja je uspješno iskoordinirala pregovore o SSP-u, viznu liberalizaciju i Europsko partnerstvo, te provela milione eura predpistupnih projekata, jasno je da povremena neusaglašenost pozicija, nedostatak pojedinih strategija ili neharmonizirano usvajanje EU zakonodavstva neće postati dio prošlosti zbog odluke o novom mehanizmu koordinacije. Već ako se vrati vjera u mogućnost da i BiH mmože postati članica EU.

Iz desetljećja proizvoljnih EU uslova i nepodnošljivog čekanja, BiH bi morala naučiti da bude hrabrija i odlučnija na svom EU putu. Morala bi da insistira na tome da je EU tretira strogo i pošteno. Da je tretira kao i svaku drugu zemlju u regionu. I da kategorično odbije svaki argument iz EU koji je baziran na pretpostavci da BiH nešto ne može, samo zato jer je BiH. Ili zato jer se značajno razlikuje od Srbije, Crne Gore, Makedonije ili Albanije.

Sama predaja zahtjeva za članstvo neće transformisati BiH u drugačije i bolje društvo. Ali bi odluka EU da BiH krene tretirati kao i svaku drugu zemlju u regionu pomogla. EU bi takvu promjenu u svom pristupu prema BiH najbolje pokazala kroz odluku da što prije, već u martu, zahtjev BiH za članstvo bude razmatran i proslijeđen Europskoj komisiji. Kako bi što prije krenuli sa odgovaranjem na hiljade pitanja za kandidatski status. Upitnika koji nije nagrada za BiH, već teški i zahtjevni zadatak na samom početku njenog puta ka EU. Stvarni test želje za članstvom u EU. Koji će BiH, siguran sam, biti sposobna da položi.

Autor: Adnan Ćerimagić, analitičar u think tanku Europska inicijativa za stabilnost (ESI)


Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala.

 

(Vijesti.ba)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo