Sarajevo 26 °C Ponedjeljak 16.07.


12.12.2015. / 21:03h Intervjui - Adnan Ćerimagić za Vijesti.ba

EU mora prihvatiti svoju ulogu i u dobrim i u lošim procesima koji se događaju u BiH

EU mora prihvatiti svoju ulogu i u dobrim i u lošim procesima koji se događaju u BiH
U odnosima EU i BiH već godinama malo toga je logičnog. Da se EU odnosi prema BiH na isti način kao i prema svim drugim zemljama u susjedstvu, onda bi jedino logično i očekivano bilo da je BiH zahtjev za članstvo u EU predala sredinom 2008. godine, odmah nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

Kao što su to uradile i sve druge zemlje zapadnog Balkana, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI).


VIJESTI.BA: Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI) već duže vrijeme zagovara da BiH što prije podnese aplikaciju za članstvo u EU. Željeli ste čak da to bude do 20. godišnjice Dejtonskog sporazuma. Očekujete li da će se to desiti u narednih mjesec ili dva mjeseca, kako je u Briselu najavio predsjedavajući Vijeća ministara BiH?

ĆERIMAGIĆ: Zar nije u oktobru ove godine Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak da će BiH, bez obzira na sve, najkasnije do kraja decembra ove godine predati zahtjev za članstvo u EU? Zar nije još u martu 2012. godine Predsjedništvo BiH u Briselu javno najavilo predaju zahtjeva do juna 2012. godine?

Da bi se u odnosima EU i neke zemlje moglo nešto očekivati onda bi potezi aktera morali biti logični. Ali, nažalost, u odnosima EU i BiH, već godinama malo toga je logičnog. Da se EU odnosi prema BiH na isti način kao i prema svim drugim zemljama u susjedstvu, onda bi jedino logično i očekivano bilo da je BiH zahtjev za članstvo u EU predala sredinom 2008. godine, odmah nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Kao što su to uradile i sve druge zemlje zapadnog Balkana. Niti jedna od država zapadnog Balkana nije čekala stupanje na snagu SSP-a. A prema najnovijim izjavama EU zvaničnika za BiH nije ni to dovoljno. Nažalost, narativ koji najčešće čujemo je da su za takvu situaciju krivi bh. političari koji ne mogu da se dogovore ni o čemu, te da su krivi loša i fragmentirana administracija i komplikovana ustavna struktura.

Ako političari u BiH ne budu imali više vjere u BiH, više hrabrosti i budu čekali na jasan znak iz svake od 28 zemalja članica i EU institucija onda će BiH ostati na istom mjestu nelogičnog puta ka EU kojim ide od 2006. godine. I koji ne vodi u ostvarenje vizije o BiH kao članici EU.
 

VIJESTI.BA: Možete li detaljnije objasniti taj nelogični odnos BiH i EU?

ĆERIMAGIĆ: Od sredine prošlog desetljećja EU je za BiH birala jedan loš uslov za drugim. Pa se i zbog toga danas na polju EU integracija BiH nalazi 19 godina iza Slovenije, 12 godina iza Hrvatske, 7 godina iza Crne Gore i 6 godina iza Srbije. Kvaliteta demokratije, vladavine prava ili ekonomije nije drastično bolja u, naprimjer Crnoj Gori, da bi time mogli objasniti zaostajanje od 7 godina.

Od 2006. godine BiH je izgubila godinu dana zbog reforme policije. U tom trenutku takva reforma policije BiH nije ni trebala. Sigurnosna situacija je prema ocjeni relevantnih međunarodnih organizacija bila bolja nego u velikom broju zemalja članica EU, svaki bh. policajac je već tada imao certifikat UN-a, policijske snage imale su određeni nivo multietničosti, a dvadeset posto policajaca je radilo u agencijama na državnom nivou. Kada je EU konačno shvatila da je taj uslov bio greška i onda dopustila potpisivanje SSP-a, za naredni korak, to jeste zahtjev za člansvo u EU, kao uslov je postavila razdvajanje OHR-a i Ureda specijalnog predstavnika EU. Na čiju brzinu i način tranformacije političari u BiH nisu mogli imati nikakav uticaj. Jer se radilo o internom i tehničko-administrativnom procesu između EU institucija i ostalih zemalja članica PIC-a. Nakon toga je došao uslov provedbe presude u slučaju Sejdić i Finci. Svima je jasno da BiH mora provoditi presude Evropskog suda za ljudska prava, ali nije jasno kako je EU mogla postaviti to kao zahtjev prema BiH u trenutku kada je 2011. godine BiH imala svega 17 neprovedenih presuda, a punopravne članice EU kao što su Slovenija 228, Mađarska 260, Bugarska 344, a Italija čak 2,522. Uz to i pravna osnova za presudu, barem dio o Predsjedništvu BiH, je Protokol 12 konvencije, koji je ratifikovala BiH i samo 8 od 28 zemalja članica EU. Među onim za koje taj protokol ne važi su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. EU je mislila da u BiH treba da vrijedi ono što ne vrijedi u članicama EU. Početkom 2014. godine je EU razumjela ove argumente, ali skoro dvije godine kasnije BiH još nije predala zahtjev za članstvo.

Iz svih ovih razloga zagovaramo i očekujemo aplikaciju za članstvo u EU što prije. Koja bi, uz razumjevanje zemalja članica EU i političara u BiH svega što je do sada urađeno kako treba i pogrešno, mogla biti dobitna kombinacija za izvlačenje BiH iz trenutne izolacije, zastoja i društveno-ekonomskog propadanja.
 

VIJESTI.BA: Jedan od uslova za podnošenje aplikacije je mehanizam koordinacije. U nedavnom intervjuu kazali ste da ono što je BiH do sada uradila u posljednjih godinu dana, govori da koordinacija postoji. Pojasnite nam ovaj stav.

ĆERIMAGIĆ: Ne samo zbog onog što je BiH uradila od izbora u oktobru 2014. godine, već i zbog onoga što je urađeno u zadnjih petnaest godina. U svijetu EU institucija, velikog broja zemalja članica EU i intelektualaca, država BiH je kriva za sve loše što se događa u njoj. Dok su za sve dobro zaslužni isključivo EU i međunarodna zajednica. U takvom svjetu nažalost živi i veliki broj političara u BiH, pa zbog toga u Brisel i glavne gradove zemalja članica EU češće idu da objasne šta im se u BiH ne sviđa, te zašto stranci moraju da podrže baš njihovu političku opciju i baš na tom pitanju. Umjesto da idu na put u glavne gradove EU da kažu šta su uradili, šta planiraju da urade i zašto su spremni za naredni korak na EU putu.

Dopustite mi samo da podsjetim na jednu stvar. Na viznu liberalizaciju 2009. i 2010. godine, koja je u BiH, kao i Albaniji, došla godinu dana kasnije u odnosu na zemlje u susjedstvu, ali je došla. I to samo i zahvaljujući tome što je EU postavila jasnu listu uslova zasnovanih na pravnoj stečevini EU i što su bh. političari znali da ako te uslove ne ispune njihovi građani neće moći putovati u EU. Dakle, kada je EU bila stroga i pravedna, BiH je pokazala da koordinacija, usklađivanje sa EU zakonodavstvom i kompromisi nisu nemogući.

Mnogo je i drugih primjera, ali se o njima ne govori. Naprimjer, pregovori o sadržaju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU 2005. godine. Europska komisija je očekivala da će ovi pregovori sa BiH zbog ustavnih nadležnosti i otežane koordinacije trajati najmanje 15 mjeseci. Multietnički bh. pregovarački tim pod vodstvom Igora Davidovića, Lidije Topić i Osmana Topčagića je taj posao odradio za 13 mjeseci. I dobio pohvale za svoju pripremljenost, stručnost i brzinu od strane tadašnje Europske komisije. Ali, onda je došla policijska reforma i sve što nas je dovelo tu gdje smo.


VIJESTI.BA: Uslov je i prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u dijelu koji se odnosi na tradicionalnu trgovinu. Šta će konkretno BiH značiti adaptacija ovog sporazuma?

ĆERIMAGIĆ: Dopustite mi da prije svega razjasnim jednu stvar. EU ne može zaustaviti bh. institucije da pošalju zahtjev za članstvo u EU. To je jedno kratko pismo koje u ime BiH može poslati Predsjedništvo BiH. Uslova za slanje tog pisma ne može biti.

Ono što zemlje članice EU govore BiH jeste da Vijeće EU, tj. 28 zemalja članica EU, neće moći to pismo staviti na svoj dnevni red i jednoglasno odlučiti da ga upute Europskoj komisiji na dalje postupanje sve dok BiH ne ispuni neke uslove. Među tim uslovima trenutno je i adaptacija SSP-a. Što je još jedan primjer kombinacije površnog uslovljavanja EU prema BiH i bh. politike koja svoje ionako oskudne resurse usmjerava u zaštitu nečega što neće spasiti BiH.

Nažalost, mnogim još uvijek nije jasno da ekonomiju BiH neće spasiti zatvaranje i fragmentacija sopstvenog tržišta. Ekonomiju BiH mogu spasiti stvaranje jedinstvenog tržišta i njegova integracija u jedinstveno tržište EU od više od 500 miliona ljudi, te značajno veća proizvodnja i dramatično veći izvoz. Koji može doći samo uz veće strane investicije.

Uz takvu logiku bi nam svima trebalo biti jasno da je ono što BiH treba ustvari kvalitetna industrijska politika. Naročito u sektorima gdje BiH ima tradiciju, resurse i znanje: drvna i tekstilna industrija. Ali u odnosima EU i BiH nema puno logike, pa su BiH i EU, kroz reformsku agendu, odlučile da je prioritet smanjenje nameta na plate. U trenutku kada je cijena radnika sa platom i nametima u tekstilnoj industriji u BiH manja nego u zemljama članicama EU ili zemljama regiona. Samo iz toga je jasno da to što strani investitori ne dolazi u BiH nema veze sa nametima na plate. Ali svejedno, u reformskoj agendi mjera za smanjenje nameta je centralna, a industrijska politika nije spomenuta niti jednom.

Bilo koja od dvije moguće opcije koje institucije imaju u vezi adaptacije SSP-a državi BiH, njenim stanovnicima i ekonomiji neće značiti ništa. Osim što će u slučaju odluke da ne izvrši adaptaciju SSP-a svoje oskudne resurse morati usmjeriti na odbranu takve odluke, umjesto na proces EU integracija, dovršetka procesa stvaranja jedinstvenog tržišta u BiH, koji bi mogao privući investicije i otvoriti nove poslove. Ili na završetak procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji koji traje predugo, još od maja 1999. godine.


VIJESTI.BA: Analitičar EU integracija Zekerijah Smajić upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba da će, nakon odluke Vlade RS o prekidu saradnje sa državnim pravosudnim i sigurnosnim organima, proces EU integracije ponovo biti na čekanju sve do harmonizacije odnosa između Sarajeva i Banjluke. Dijelite li njegovo mišljenje?

ĆERIMAGIĆ: U nelogičnom odnosu EU prema BiH koji već predugo traje sve je moguće. I ništa nije moguće. Zemlje članice i EU institucije mogu shvatiti ovu odluku Vlade RS kao potvrdu nezrelosti bh. političara i institucija. Kao potvrdu da BiH ne želi u EU. I da njeni političari i institucije nisu spremne za zahtjev za članstvo. I onda mogu zaključiti da BiH mora ostati tu gdje jeste sve dok se svi njeni političari ne dogovore o svemu što EU na bh. političkoj površini vidi kao probleme.

A moguće je i da pogledaju u prošlost, pa da vide kada i zašto je BiH išla naprijed, a kada i zašto je stagnirala. I da prihvate i svoju ulogu u dobrim i lošim procesima koji su se događali u BiH. Te pogledaju još jednom u odgovore na dva probna upitnika iz juna 2012. godine, koje je Europska komisija o zaštiti okoliša i javnim nabavkama uputila BiH i na koje je BiH odgovorila iznenađujuće dobro. I da iz toga zaključe kako je administracija u BiH spremna da odgovori na upitnik o kandidatskom statusu. Te da u BiH još uvijek ima političara koji su spremni da guraju taj proces naprijed. I onda da zaključe da je vrijeme za davanje prave šanse BiH da se još jednom pokaže dobrom u konkretnim zadacima vezanim za proces priključenja EU. I da nakon vizne liberalizacije krene dalje.
 

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!