10.01.2018. / 22:40h Intervjui - Adnan Huskić za Vijesti.ba

Kolindino lobiranje u Rusiji i Turskoj dokaz je poraza HDZ-ovih prijedloga na Zapadu

Kolindino lobiranje u Rusiji i Turskoj dokaz je poraza HDZ-ovih prijedloga na Zapadu
Hrvatsko djelovanje je pa i prema informacijama iz Evropske komisije, generalno, sve manje dio rješenja a sve više dio problema. Očito da i ovo novo okretanje ka Istoku, kao i onaj susret sa Putinom, i pominjanje BiH u nevedenom kontekstu u razgovorima između Grabar Kitarović i Erdogana, pokazuje da taj model nema podršku Zapada jer je model za koji se smatra da je pokopao sve napore da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba analitičar evropskih integracija Adnan Huskić.

VIJESTI.BA: Da li je propali pokušaj lobiranja hrvatske predsjednice u Ankari a u vezi izmjena izbornog zakona dokaz da je HDZ-ov prijedlog doživio poraz na Zapadu, pa se podrška za etnički izborni model trazi na Istoku..Rusija evidentno tome pruža podršku, Turska ipak stoji na neutralnim pozicijama, odnosno pozicijama poštivanja suvereniteta BiH?

HUSKIĆ: Potpuno se slažem sa vašom procjenom. Od ranije se može čuti u diplomatskim krugovima da je hrvatsko djelovanje, pa i prema informacijama iz Evropske komisije, generalno, sve manje dio rješenja a sve više dio problema. Očito da i ovo novo okretanje ka Istoku, kao i onaj susret sa Putinom, i pominjanje BiH u nevedenom kontekstu u razgovorima između Grabar Kitarović i Erdogana, pokazuje da taj model nema podršku Zapada jer je model za koji se smatra da je pokopao sve napore da se implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finici, Zornić i Pilav. Jasno je ko je potkopao taj proces i da je on sada marginaliziran.

Ovdje imamo suštinsko sukobljavanje dva koncepta, i mislim da se u Hrvatskoj rukovode realnom slikom i traže za Čovića podršku i saveznike tamo gdje misle da ih mogu dobiti. A gdje ih mogu dobiti? Mogu ih dobiti samo tamo gdje se ljudi još uvijek ne zalažu za građanske principe koji bi trebali biti sadržani u onome o čemu govore presude Evropskog suda za ljudska prava vezane za BiH.

VIJESTI.BA: Djelomično ste načeli sljedeću temu. Mnogi su mišljenja da ono što Grabar Kitarović za Čovića i HDZ BiH lobira jeste u suprotnosti sa EU pravnim naslijeđem. Kako gledate na takve tvrdnje i koje su to suštinske suprotnosti?

HUSKIĆ: Ključni momenat je u tome što postoje zaključci Venecijanske komisije i potreba implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, odnosno potreba promjene Ustava BiH da bi se ukinule diskriminatorne odredbe, ali i u tome što se jasno govorilo da Bosna i Hercegovina ne treba da čini ništa što bi je udaljilo od implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, jasno je o čemu se ovdje radi. Pod krinkom "zaštitte i legitimnosti" traži se da jedna stranka bude ekskluzivni činilac vlasti i da se bez nje ne može ništa uraditi. Dakle, ne Hrvati nego stranka.

Očito je da su na sceni dva principa, građanski i etnoteritorijalni. Gdje se Bosna i Hercegovina od rata na ovamo pomjerala to je ovisilo o političkoj atmosferi. BiH je ustavno gledano dualnog karakatera, međutim kada se govori o tome ko su nosioci prava, konačno bi se trebalo odgovoriti na to pitanje. Jesu li to građani odnosno individue ili su narodi. 

VIJESTI.BA; Za agenciju Anadolija Grabar - Kitarović je danas kazala da zemlje EU gube interes za BiH. To je čini se u kontradikciji sa najavama komesara Hanha, inicijativama njemačkog povjerenika za jugoistocnu Evropu Christiana Hellbacha koji je prošlog mjeseca u Sarajevu poručio da Njemačka neće dozvoliti destabilizaciju političkih prilika u BiH. Da li možda upravo Hrvatskoj i ne odgovara da BiH bude u fokusu EU u ovom trenutku?

HUSKIĆ: Apsolutno. Mada Kolindima izjava uopće nije utemeljena na činjenicama, da je to rekla prije nekih četiri ili pet godina, ja bih se s tim tada složio, jer je tada bio potpuno isčeznuo taj interes. Kolinda bi voljela da tog interesa nema jer ovo je utrka sa vremenom, gdje se jedan koncept pokušava upakovati u novu pravnu realnost i da se na osnovu toga realizira daljnja politiku. Mi smo pravno nedovršeno društvo, međutim stvar je u tome što mi nakon toga ne bi imali nikakvih garancija da ćemo se više ikada baviti drugim pitanjima, i da li će se uopće moći baviti bilo čim drugim, ako se sada to zacementira na ovaj način. 

VIJESTI.BA; Delegacija EU i američka ambasadorica sastali su se danas sa delegacijom SDP-a, a razgovarano je o izmjenama zakona o izbornim jedinicama. Da li to u kontekstu ovih l pozicioniranja može značiti da EU i SAD sa odobravanjem gledaju na prijedlog lijevo - građanskih opcija?

HUSKIĆ: Recimo ovako; nisu baš nešto pretjerano blagonaklno gledali na prijedlog HDZ-a, i mislim da bi se na osnovu toga moglo jasnije to da isčita. Nije sporno da treba prilagoditi način izbora delagata u Dom naroda, međutim, radi se o tome, na koji način to treba uraditi. Ovo je pitanje koje se neće lako riješiti jer se ne slažemo oko samog pitanja prirode države. Trenuto postoji politička realnost u kojoj postoje dva značajna pola, sa jedne strane jedni vuku na suverenost naroda a drugi na suverenost građanina. Na međunarodnom planu ne vidim da se pojavljuju ti polovi , odnosno to kako oni na to gledaju ili koju stranu podržavaju u svemu ovome.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)