20.11.2017. / 12:00h BiH - Učesnik sastanka u julu '95

Nesib Mandžić: Mladić se poigravao s institucijama, pregovori su bili farsa

Nesib Mandžić: Mladić se poigravao s institucijama, pregovori su bili farsa
Juli 1995. Hiljade bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je u srebreničkom genocidu počinjenom u ljeto te kobne godine. Mnogobrojne žene, djeca, starci i muškarci, koji nisu otišli preko šuma do slobodne teritorije, sjećaju se ulaska bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u "zaštićenu zonu UN-a" u Potočarima.

Nesib Mandžić se Mladića sjeća s drugog mjesta. Sjeća ga se s pregovora koji su 11. i 12. jula 1995. vođeni u Bratuncu. Bio je jedan od troje bošnjačkih predstavnika. Pored njega tu su bili i Ibro Nuhanović i izvjesna Ćamila, kao i predstavnici Holandskog bataljona i lokalnih civilnih vlasti Bratunca.

Od tri bošnjačka predstavnika Mandžić je danas jedini živi svjedok svega onoga što se dešavalo na pregovorima s bivšim komandantom Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, kojem će 22. novembra u Haškom tribunalu biti izrečena presuda po optužbama za genocid i ratne zločine.

Mandžić je tih ratnih godina bio direktor srednje škole u Srebrenici. Sa učenicima je radio u veoma teškim uslovima. Oko njega su se dešavala paljenja kuća, protjerivanje stanovništva, ubijanja...

nesib-mandzic-mladic-2

"Najveći dio civilnog stanovništva privremeno utočište je našao u kampu holandskog bataljona u Srebrenici. I sam kamp je bio opkoljen od strane vojske Republike Srpske i njenih pomagača. Situacija je bila teška iako su u tom kampu bili predstavnici Ujedinjenih nacija, tačnije bataljon holandske vojske. Svi smo mi očekivali da tu situaciju, mislim vojni pritisak snaga Republike Srpske, zaustavi holandski bataljon, a da se političko i sveopšte rješenje traži preko UN-a", prisjetio se Mandžić ljeta '95.

U UN-ovoj bazi u Potočarima bilo je više od 5.000 žena i djece, a među njima se nalazilo nekoliko stotina muškaraca i dječaka.

"I, normalno, i sam sam bio prisiljen da krenem u taj egzodus. Holanđani, ne znam na koji način, mislim na vojne strukture holandskog bataljona, su, da li oni, da li srpska strana, inicirali te pregovore i na takav način uvukli i nas troje, predstavnike Bošnjaka, iako mi smo bili samo puke izbjeglice, ljudi koji su morali napustiti svoja ognjišta, bez ikakve odgovornosti i legitimnosti", rekao je Mandžić.

Ibru Nuhanovića, izvjesnu Ćamilu i njega su, prema Mandžićevim riječima, izabrali predstavnici holandskog bataljona.

"Na sastanku su bili predstavnici vojske Republike Srpske, holandskog bataljona i nas troje. To su bila dva sastanka koji su trajali otprilike po sat, sat i po vremena", ispričao je Mandžić.

Ratko Mladić je, prema riječima našeg sagovornika, na pregovorima uglavnom nastupao prijeteće.

"Uglavnom prijeteći da će Bošnjaci opstati ili nestati. 'Nesibe, sudbina tvog naroda je u tvojim rukama, ili ćete opstati ili nestati'. To nije bila poruka meni, bila je to poruka bošnjačkom rukovodstvu, vojnom i političkom, da je sudbina Bošnjaka tog dijela maltene skoro zapečaćena i da Mladić drži njihovu sudbinu", prisjetio se Mandžić.

To je bila, istakao je, i poruka UN-u da nemaju šta tražiti u Bosni i da je sudbina jednog dijela bošnjačkog naroda u Podrinju u rukama Mladića.

"Na takav način on se poigravao sa svim tim navedenim institucijama. Mladić je imao različite scenske nastupe. Jedan nastup za predstavnike međunarodne zajednice, drugi za bošnjačke predstavnike, a treći za populaciju žena, djece i staraca", poručio je Mandžić.

Pregovori su, kako je kazao, bili farsa, tačnije, poigravanje s institucijama BiH i Ujedinjenih nacija.

"Ja sam samo kolateralna šteta, ja i drugi bošnjački predstavnici", zaključuje Mandžić.

Dodaje kako ti pregovori nisu bili jednostavni, te da je bio preplašen.

"Zaista, osjećao sam se preplašeno, bespomoćno, bez ikakve podrške."

Tvrdi da od predstavnika UN-a nije bilo nikakve pomoći. To su, mišljenja je, potvrdile činjenice od 12. jula.

nesib-mandzic-mladic-1

"Kada smo vidjeli da je krenuo proces odvajanja muškaraca od žena, pokušali smo da ostavimo neki trag i zabilježimo da su ljudi tu bili opkoljeni, da su egzistirali. U tom trenutku smo se mi počeli organizovati i pravili neki popis stanovništva. To je bilo nakon pregovora. Spiskove smo pravili krišom da bi dokazali da su tu bili bošnjački muškarci, djeca, starci i žene", pojasnio je Mandžić.

Iz Srebrenice je izašao 21. ili 22. jula s prevodiocima holandskog bataljona i još nekim članovima međunarodnih organizacija. Ti spiskovi danas su, kaže naš sagovornik, dio dokumentacije Ujedinjenih nacija.

Dana 13. jula 1995. godine, holandski vojnici su istjerali sve izbjeglice iz "zaštićene baze UN-a" u Potočarima. Na kapiji su, Mladićeve snage, odvojile muškarce i dječake. Ubijeni su. Posmrtni ostaci većine njih pronađeni su u masovnim grobnicama širom sjeveroistočne Bosne.

Haški optuženik Ratko Mladić, bivši komandant Vojske RS, tereti se po 11 tačaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Čitanje presude u predmetu Mladić održaće se 22. novembra 2017. u sudnici i Međunarodnog suda pravde u Hagu. Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine. Optužnica protiv Mladića podignuta je 1995. godine, a on se nekoliko godina skrivao, izbjegavajući tako hapšenje i izručenje Haškom tribunalu.

 

(Vijesti.ba / AA)