18.11.2017. / 22:05h Intervjui - Zoran Zaev za TV1

Balkan više nije bure baruta, imamo razlog više da gradimo prijateljstvo

Balkan više nije bure baruta, imamo razlog više da gradimo prijateljstvo
U zajedničkom intervjuu koji je makedonski premijer i lider Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoran Zaev dao TV1, te za novinsku agenciju Patria i list Dnevni avaz tokom Regionalnog Samita lidera socijaldemokrata u Sarajevu govorio je o odnosima u regionu, o tome na koji način se Zapadnom Balkanu može desiti stabilizacija, kako je srušio režim prethodnika Gruevskog, te vidi li Makedoniju kao novog lidera zemalja jugoistočne Evrope.

Ponovo ste u BiH. Ovaj put je povod regionalni Samit lidera socijaldemokratskih parija. Koliko ste zadovoljni položajem stranaka ljevice u regiji?

Zaev: Ljevica je u cijeloj Evropi na slaboj poziciji. Čak je opozicija i u Evropskom parlamentu. Tako je i u cijeloj regiji. Vjerovatno je ono što se deslo u Makedoniji zaseban slučaj. Pozitivno gledam na ljevicu zato što se cijeli ovaj period klasno raslojavanje pojavljuje svugdje, posebno u jugoistočnoj Evropi na Balkanskom poluostrvu.

Na Balkanskom poluostrvu imate 2 do 3 procenta bogatih ljudi. Više od 80 posto ljudi je ispod praga siromaštva. Ljevica to može uravnotežiti. Desne partije su kapital partije, podržavaju kapitalizam, podržavaju investicije domaće i strane, ali preko toga ne gledaju na radnike, na socijalno-ranjive kategorije u državama. Zbog toga vjerujem da dolazi vrijeme ljevice u cijeloj Evropi, čak i na našem Balkanskom poluostrvu.

Vjerujem da je to mogućnost svim stranakama ako imaju dobre programe, ako znaju kako da rade sa biračima, građanima. Ubjeđen sam da su promjene zdrave i treba da postoje. To je, na kraju dana, demokratija za koju smo se svi opredijelili. No, svakako sve zavisi od kapaciteta stranaka, lidera, te kako će oni to promovisati, hoće li se dopasti ljudima, da li gledaju alternative.

Vjerujem i da je ovaj samit baš to - šta je budućnost ljevice. Danas ćemo pričati upravo o tome. Došli su ljudi iz Evrope, iz Evropskog parlamenta i vjerujem da će se iznjedriti neki novi koncept za ljevicu u ovom našem regionu.

kenan-cosic-cms

Kenan Ćosić ( TV1)

Jedan od Vaših prioriteta je ulazak u NATO već naredne godine?

Zaev: Mi imamo automatsku pozivnicu za NATO, jer smo ispunili kriterijume i sve je ok. Imamo problem sa Grčkom, koja ima ima problem sa napim ustavnim imenom. Vjerujem da je moguće iznaći način da mi postanemo članica NATO-a. Svakako, jedno je ako nađemo rješenje problema, a drugo je ako se dogovorimo sa Grčkom kako ćemo naći rješenje problema, da to bude izvjesno i da dobijemo ovaj korak. 

Pozivnica u NATO ne znači automatski članstvo u ovom savezu, ratifikacija traje. Mi možemo da riješimo ovaj problem, može Grčka da da prolaz, zato što može bukvalno na svakom poglavlju u EU da nas blokira ili slično.

Zašto pričam ovako pozitivno i sa nadom? Zato što imamo izvrsne prijateljske odnose sa Grčkom. U Makedoniji je 1,6 miliona stanovnika koji su trajno ostali u ovoj državi zbog migracija i slično, a godišnje imamo više od milion tranzita u Grčkoj. To je najviše zbog turizma, ali i zbog ekonomske saradnje, kulture, obrazovanja i svih oblasti u kojima postoji saradnja. 

Naši građani stvarno dobro sarađuju, ali ovaj politički problem postoji. Nadam se da će u ovakoj pozitivnoj atmosferi biti lakše iznaći pozitivno rješenje za to osjetljivo pitanje. 

Vašim dolaskom na čelo Makedonije evidentno je da se država stabilizirala. Može li Makedonija biti lider i povući cijeli region u istom pravcu?

Zaev: Prema EU mi moramo da se krećemo zajedno, zato što ne postoji alternativa za region. Mi smo u Evropi i treba da budemo članica EU. Nadam se da će naredne godine svaka zemlja napraviti iskorak u tom pogledu; BiH da dobije kandidatski status, mi da dobijemo datum za pregovore - to i Albanija traži - Kosovo konačno možda da potpiše Ugovor za asocijaciju i stabilizaciju, Crna Gora i Srbija da dobiju nove strukturne fondove koji su važni za reforme. 

Nisam opterećen ko će da bude lider, neka budemo svi lideri, samo neka naši građani osjete nešto bolje i da se poveća standard. Konačno, to i jeste njihovo očekivanje. Zbog čega želimo u EU? Želimo da imao veći standard nego što je sada ovdje. Ali svakako to podrazumijeva da imamo i nezavisno sudstvo, medije, da građani imaju bolji servis u institucijama.

Stekli ste ugled regionalnog faktora stabilnosti, umjerne politike... Kako doživljavate situaciju u regiji, odnose među zemljama, prije svega odnose između Srbije i BiH, nakon uzburkane atmosfere uzrokovane pogrešnom interpretacijom intervjua Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH?

Zaev: Kada čujem nezgodne situacije onda kažem. "Desila se greška". Zbog toga što su naši ljudi povezani još iz bivše Jugoslavije. Ako pitate građane BiH, iz bilo koje etničke zajednice, i Srbije, vidjećete da oni žele da sarađuju, jer smo istog mentaliteta. Mi političari smo dužni da to slijedimo, a ne da pravimo prečke i neugodne situacije. Moramo da poentiramo iz pozitivnih razloga saradnje među nama. Vjerujem da ako ovaj region bude što više sarađivao, Evropa će na više cijeniti. Ja sam ubijeđen u to.

Naravno, uvijek postoje osjetljive stvari, nije lako kada neko dodirne neko etničko pitanja koje je problematično - u bilo kojoj zemlji - ali političari moraju da otvaraju perspektive saradnje našim građanima... Želim da teatar iz Sarajeva i Beograda bude u Skoplju, i obrnuto. Važna je razmjena kvalitetnih kadrova, koji trebaju cijelom regionu. Vlade i političari postoje zbog građana, nema drugog smisla. Trebamo da budemo njihov servis i da njima otvaramo perspektive.

Već 12 godina Makedonija čeka na pregovore sa EU. Isto kao i u slučaju NATO-a, jedan od ključnih problema je grčko protivljenje ustavnom imenu Vaše države. Šta je kompromis u tome?

Zaev: Mi kao zemlja nismo do sada imali suštinske razgovore. Nadam se da ćemo naći rješenje.Bilo je provokacija sa naše strane - spomenici, imena autoputeva, aerodroma istorijskog značaja. Sve to provocira i nemamo lagodnu situaciju da sjednemo i nađemo neko rješenje.

Istorija na Balkanu, na evropskom tlu je zajednička ili neki dio istorije, to je svjetska istorija. Mi, svako od nas, ne možemo da prisvajamo svako svoju istoriju, zato što moramo priznati da imamo zajedničku istoriju, a svaka zemlja ima i zasebnu istoriju. Treba da budemo ponosni na to. No, to neka bude nešto što nas zbližava, a ne nešto što nas razdvaja i dijeli kao region, bez razlike da li se radi o zemljama koje su kandidati za članstvo ili zemljama koje su već članice EU.

Vjerujem da je tu i rješenje ovog problema. Kada imate prijateljske odnose, kada niste opterećeni nečim što vas razdvaja, onda se polako iznađe rješenje. Vjerujem da ćemo u okviru upotrebe nekog novog imena, koje će zamijeniti FYRM, a koje se koristi u svim internacionalnim institucijama i međunarodnim organizacijama, to je neko rješenje. Mi smo priznato od 137 zemalja, od ukupno 193 članice UN-a. Ne znam kako ćemo reći Americi ili nekoj drugoj velikoj sili: "Vi ste pogriješili što ste nas priznali kao Republiku Makedoniju". 

To je problem, ali vjerujem i da grčka strana ima razlog. Oni imaju sjeverni dio zemlje, region Makedonija. Mi to poštujemo, oni se tako deklarišu i to je ok. Mi smo država Makedonija. Možda možemo da gledamo da nas riječ Makedonija približava, ne samo da nas razdvaja. Ako gledamo u tom pravcu, moguće je da nađemo rješenje. Mi nemamo namjeru da okupiramo Grčku, niti da Grčka okupira nas. To je vrijeme 19. vijeka. Možda ćemo okupirati plaže u Grčkoj kao turisti, ali nikako drugačije. Želimo da sarađujemo i vjerujem da ćemo naći rješenje. 

zaev-slika-5

Armin Aljević (NAP) i Sead Numanović ( Dnevni avaz)

Rekli ste da je dužnost političara da zemlju vode naprijed. Ali, očito da se u Bosni i Hercegovini to ne dešava. Ko je taj ko može kazniti lošu politiku, građani ili EU, odnosno međunarodna zajednica kojoj je takođe važan stabilan region?

Zaev: EU i prijatelji iz svih zemalja mogu da pomognu, ali građani i političari imaju obavezu da rješavaju svaku nelagodnu situaciju i probleme. Zbog toga postoje izbori, na kojima može da se promijeni vlast i da se korigira to što ne valja. Svako ima svoju ulogu u društvu. Čak i mediji, ako budu transparentni, nezavisni, ako kritički posmatraju, onda se i građani ohrabruju da reaguju. Tradicija na Balkanu je takva da naši građani neće sami da pokreću velike procese, koji treba da se dese. 

Mi ćemo, na kraju dana, biti članice EU kada nam standard života bude približan standardnu života u EU. Prije toga, neće nas pustiti. Hajde da vidimo šta mi možemo uraditi. Ako je naš stnddard naša slabost, to je istovremeno i prednost, jer svaka kompanija može više da zaradi ako investira ovdje, a to može da poboljša sveukupnu situaciju naših građana. Hajde da radimo na tome - da obnovimo infrastrukturu, da napravimo dobre relacije, da se prave dobri poslovi, da imamo više stranih investicija, bolje plate, više radnih mjesta i slično. 

Uvjeren sam da EU želi da nam pomogne. Ne postoji alternativa za to. Ali je i evropskim liderima jasno da je sve više legitimnih interesa Rusije, Turske, Kine. Oni nisu alternativa za EU, ali ove zemlje nominuju svoje interese na ovom dijelu Evrope. I oni treb da znaju da je naše mjesto u EU, jer ne postoji alternativa evropskim vrijednostima. I EU treba da nam pomogne što je više moguće, a mi moramo dati što više razloga da nam EU pomogne.

Činjenica je da u BiH postoje snage koje godinama rade na destabilizaciji zemlje. Vi ste u Makedoniji imali isti problem. Kako ste to riješili? Pobijedili ste na opštim izborima, pobijedili ste i na lokalnim izborima. Šta je recep?

Zaev: Građani su ti koji mogu da potvrde ili da promjene. Ako su većina građana za ono što se dešava u zemlji, onda je to valjda dobro. Ali ako su protiv toga, onda mora da se ujedine i da to promjene. Kod nas smo imali hibridni režim. To je nominirala EU, međunarodne organizacije... u svakom izvještaju je pisalo da je država okupirana. 

Više od 70 posto građana se deklarisalo da to treba da se promijeni. Onda smo imali deset partija, dvadeset građanskih organizacija, raznih eksperata i analitičara i, svi su oni bili na različitoj stani. Onda smo se ujedinili, dali prednost građanskoj organizaciji i krenuli smo na izbore. I desilo se. Građani svoje mišljenje kanaliziraju kroz izbore. 

Dovoljno je konflikata bilo u ovom regionu. Jedno je jasno - Balkan više nije bure baruta. Internet tehnologija omogućila je da svim budemo građani globalnog sela. Vjerujem da itekako postoje demokratski mehanizmi, kada je nek društvo zrelo za promjene. Kada nije, neka se potvrdi da je to tako. No, svi zajedno moramo da guramo regiju naprijed.

Iako stalno pozivate na zajednički rad, region je ipak optererećen međusobnim problematičnim odnosima. Nedavno ste imali problem s Beogradom, koji je povukao osoblje Ambasade iz Skoplja, i to zbog situacije koja je besmislena. Kako ste prevladali tu krizu? BiH je upravo sada u sličnoj situaciji.

Zaev: Bilo je nekoliko trenutaka kada sam želio da kažem mnogo toga s tim u vezi, ali sam zaćutao. Vjerovatno je to bilo rješenje. Nisam imao odgovor u tom trenutku o tome šta se dešava i koji je razlog tome. Onda novinari pitanju. Bio sam strpljiv, kao i moja administracija i ministri u Vladi. Htjeli smo da vidimo koji je razlog. Mi smo ipak prijateljska zemlja.

Za desetak dana to se riješilo. Da smo reagovali impulsivno, onda bi i druga strana reagovala impulsivno. Pa kakve smo mi to onda sluge našim građanima? Nikakve. Mi moramo da pazimo svaki dio. 

Bila je nedjelja. Javi mi se ministar unutrašnjih poslova i kaže da se ambasador s papirima seli. Po diplomatskom protokolu, to znači da je napad sljedeći korak. Nema ništa drugo. Kaže mi: „Predsjedniče, po protokolima, ja moram da pojačam sjevernu granicu sa Srbijom“. Onda mu ja kažem: „Nemoj molim te da radiš to. Riješićemo taj problem“. 

Uvijek mora da se pazi, jer, nezgodna situaciju provocira drugu nezgodnu situaciju i onda nema kraja, trebaju poslije godine i godine da se riješi taj problem. Zbog toga moramo da pazimo na svaki detalj. Ja nisam neki posebno iskusan čovjek, imam 43 godine, ali koristim iskustva iz života. To je tako i u državama. Vjerujem da prijateljstvo donosi sreću svima, kroz neprijateljstvo svi pate. Budući da smo dugo godina živjeli u zajedničkoj zemlji, imamo razlog više da gradimo prijateljstvo. 

(Vijesti.ba)