01.11.2017. / 20:40h Intervjui - Dino Mustafić za Vijesti.ba

Nepostojanje prijedloga izbornog zakona građanskih stranaka slika je opozicije

Nepostojanje prijedloga izbornog zakona građanskih stranaka slika je opozicije
Nepostojanje prijedloga izbornog zakona građanskih stranaka slika je opozicije. Zato bi svaka vlast mogla samo poželjeti opoziciju poput sarajevske, sa njom može vladati još narednih 25 godina što su neskromno i prognozirali nedavno u Centrali SDA. Jedino ako neko ostane u BiH, jer je u posljednje tri godine 150.000 ljudi napustilo državu, što je pravi pogrom, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba bh.redatelj i istaknuti intelektualac Dino Mustafić.

VIJESTI.BA: Građanske partije još uvijek konkretan prijedlog izmjena Izbornog zakona koji se nameće kao glavno političko pitanje u periodu koji je ispred nas. Ne ulazeći, sada u raspravu oko uspjelog ili neuspjelog pokušaja ujedinjenja ljevice, kako komentirate činjenicu da još uvijek nije formulisan ni konkretan prijedlog izmjena Izbornog zakona, a barem u tome lijevo-građanskim partijama nije teško postići konsenzus?

MUSTAFIĆ: Nažalost, to govori o potpunoj nekompetentnosti i nezainteresiranosti građanskih stranaka za ključne probleme bh. društva. One nemaju znanja i energije za bilo šta što iziskuje sistematičan i politički odgovoran rad. Pa, molim vas, samo u Sarajevu ima više vijećnika i poslanika građanskih stranaka u federalnom parlamentu, kantonalnoj i gradskoj skupštini i općinskim vijećima nego što je bilo građana Sarajeva na nedavnim protestima pred kantonalnom vladom zbog besramnog javašluka u snabdijevanju grada vodom. Postoji li problem koji nudi širu osnovu za organiziranje ozbiljnih protesta protiv nekompetentne vlasti u Sarajevu? Zar besramno poigravanje opštinskih vlasti sa herojskim djelom Gorana Čengića nije bila idealna prilika za demonstraciju postojanja građanske opozicije? Ili slučaj imenovanja škole po filofašističkom ugledniku Mustafi Busuladžiću? Ove i još desetine sličnih prilika - da pokaže da postoji - građanska opozicija je propustila. 

Nažalost, većina građanskih stranaka funkcionira po principu interesnih kartela, čije kadrove većinom iskreno zanima jedino kako da osiguraju mjesta na izbornim listama za sebe i bliske stranačke klimoglavce koja vode unosnom ulasku u parlament. Njihovo opozicionarstvo se zasniva na periodičnim medijskim istupima u kojima se kao kritikuju vlast, Beograd, Zagreb, međunarodna zajednica... a što, u stvari, predstavlja zaklon, masku iza koje se krije potpuno odsustvo vlastite odgovornosti, akcije i sposobnosti.  Nepostojanje prijedloga izbornog zakona građanskih stranaka slika je opozicije. Zato bi svaka vlast mogla samo poželjeti opoziciju poput sarajevske, sa njom može vladati još narednih 25 godina što su neskromno i prognozirali nedavno u Centrali SDA. Jedino ako neko ostane u BiH, jer je u posljednje tri godine 150.000 ljudi napustilo državu, što je pravi pogrom!

VIJESTI.BA: Osnova političkog nastupa u HDZ-a zadnjih godinu dana je insistiranje na izmjeni Izbornog zakona po njihovom prijedlogu. Ide se čak toliko daleko, da neki od trubadura te politike, operišu sa mogućnosti rata ukoliko se to ne desi. Dakle, vrši se jedan permanentni pritisak u javnosti. S druge strane, ljevica tek iznosi svoja mišljenja o tim prijedlozima. Nema proaktivnog pristupa, igra se na terenu HDZ-a. Do kad?

MUSTAFIĆ: Do trenutka kada se zahukta predizborna kampanja. Tada će i SDA i SBB i građanska opozicija početi zaglušujuću odbranu bošnjačkih nacionalnih interesa, odnosno Bosne i Hercegovine, pri čemu je za građanske stranke teren na kojem će se igrati ta utakmica uvijek gostujući. 

VIJESTI.BA: Pojedini intelektualci, i to čak lijeve provencijencije smatraju da je historijska odgovornost po ovom pitanju na etničkim strankama. Kako se ljevica istovremeno može busati u prsa sa izjavama da neće spriječiti podjelu države, a nacionalim strankama prepuštaju inicijativu i po ovom ali i po mnogim drugim pitanjima?

MUSTAFIĆ: Unutar Dejtonskog okvira građani Bosne i Hercegovine imaju tu nesreću što su dozvolili da produkciju politike faktički kontroliraju  samo povlaštene nacionalne pseudoelite. U takvom ambijentu naši susjedi Hrvatska i Srbija i dalje pokušavaju da igraju na kartu rastakanja BiH jer suštinski ne razumiju njenu historijsku supstancu. Mislim da su u tome, uz izdašnu participaciju bošnjačke političke pseudoelite predvođenom SDA i njenih nazadnih intelektualnih šaptača stigli blizu cilja, plasiravši ideju o BiH kao isključivom mehaničkom zbiru nacionalnih entiteta, što je historijski i kulturološki falsifikat. Kod partija koje sebe nazivalju lijevim spektrom nema intelektualnog niti političkog otpora koji pozitivno uznemiruje širu javnost. Sva se kritička oštrica svela na nekolicinu pojedinaca koji se mogu prebrojati na prste dvije ruke, a koji prije dolaze iz sfera koje ne pripadaju institucionalnom političkom organizovanju.

Nažalost, bili smo vrlo često svjedoci da između različitih političkih stranaka krajnje suprotstavljenih svjetonazora i ideoloških pozicija bez problema se dolazi do savezništava na vrlo bitnim pitanjima gdje bi bilo za očekivati da ta savezništva nisu produktivna. A s druge strane, tamo gdje bismo očekivali iskrena savezništva unutar lijevog političkog spektra – to savezništvo izostaje. Još i gore, insistira se histerično na "razlikama". Očigledno da imamo veće otpore unutar tog lijevog bloka koji kao da jedva čeka da sve ode do đavola, jer ni oni sami nemaju rješenja kako izači iz političke i ekonomske krize. Jedino ostaju neke pukotine nade u novim programskim smjernicama SDP-a na polju ekonomije, sporta i kulture, a nadam se i temeljnoj reformi javnog sektora. Bez ujedinjenog nastupa lijevih partija na Izborima 2018 godine nije moguće očekivati bilo kakve promjene, što će direktno omogučiti antievropskim snagama u BiH da zaokruže svoje politike secesionizma i segregacjje.

VIJESTI.BA: Smiju li se zahtjevi za izmjenom Izbornog zakona bazirati na transparentnosti izbornog procesa, jer ukoliko budu usvojeni prijedlozi etničkih opcija, i najstransparentniji izbori građanskim opcijama neće ostaviti nikakvu šansu da dodju na vlast?

MUSTAFIĆ: Naravno da je transparentnost bitan, ali predstavlja tek jedan segment nužnih promjena izbornog zakona. Odluka Ustavnog suda o izboru zastupnika u Doma naroda se mora sprovesti, ali to ne može biti učinjeno bez ustavnih promjena kojima se nadležnost Doma naroda ograničava na pitanja od nacionalnog interesa konstitutivnih naroda. Kada bi se sprovela samo pomenuta odluka Ustavnog suda, a bez promjene nadležnosti Doma naroda, kao što to traži HDZ, sami izbori bi bili u potpunosti obesmišljeni jer bi HDZ u Domu naroda imao polugu kojom bi mogao beskrajno ucjenjivati i reketirati sve političke aktere, odnosno paralisati rad ne samo parlamenta, nego i ostalih državnih institucija i organa.

VIJESTI.BA: Snažan je angažman hrvatskih europarlamentarca u nastojanju da stvore privid podrške EU institucija diskriminatorskim, antigrađanskim i antievropskim prijedlozima, iako su stavovi EU zvaničnika suprotni od toga Da li se sa druge strane suština tih prijedloga prikazuje u njenom stvarnom svijetlu, od strane politika koje se tome protive ali i od strane akademske zajednice?

MUSTAFIĆ:Akademske zajednice? O kojoj akademskoj zajednici govorite? Onoj kojoj pripada sarajevski Medicinski fakultet kojim, kao seoskom zadrugom, upravlja moćna gospođa Izetbegović? Ili o sarajevskom univerzitetu, koji je kao nikada u svojoj historiji ponižen zakonom koji je servirala aktuelna kantonalna vlada? Ili govorite o akademskoj zajednici  kojoj  pripadaju i dragstori za prodaju fakultetskih diploma na Kobiljači, u Kiseljaku, Travniku, Busovači, Vogošći...? Akademska zajednica je korumpirana, ušutkana, a uglavnom i stranačkom podobnošću dovedena i proizvedena u naučna zvanja, bez stručnih referenci i znanja. 

VIJESTI.BA: Kako gledate na sve učestalije ocjene da Rusija preko osovine Dodik - Čović nastoji proširiti svoj utjecaj u BiH i na prilično ambivalentan odnos HDZ-a prema NATO integracijama?

MUSTAFIĆ: Ako politička pamet i osobni moral dozvoljavaju članu Predsjedništva Bakiru Izetbegoviću da izjavi da je njegov otac Bosnu i Hercegovinu ostavio u amanet Redžepu Erdoganu, onda se ne treba čuditi što nakon Milorada Dodika i Dragan Čović koristi Rusiju za očuvanje vlasti. U suštini, potpuno se slažem sa nedavnom konstatacijom Senada Pećanina kako nema razlike u ciljevima Izetbegovića, Dodika, Čovića i Rusije: držati Bosnu i Hercegovinu što dalje i od članstva u Nato savezu i od članstva u Evropskoj uniji. Sva trojica lidera znaju da što je BiH dalje od Brisela-to je njihova vlast sigurnija; svjesni su da liderima poput njih nema mjesta u članicama Evropske unije, čak i ove današnje, toliko demokratski deficitarne. S druge strane, stanje permanentne krize u Bosni i Hercegovini i na Balkanu odgovara Rusiji i u bh. liderima je našla idealne izvođače planiranih radova na terenu.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)