05.10.2017. / 21:28h Intervjui - Davor Gjenero za Vijesti.ba

Bude li haška šestorka osuđena za UZP, to će biti neugodan udar za Hrvatsku

Bude li haška šestorka osuđena za UZP, to će biti  neugodan udar za Hrvatsku
Velika je šteta da se zatežu odnosi Zagreba i Sarajeva. Zagreb prema Bosni i Hercegovini nema „čistu savjest“, ali današnja politika Hrvatske bitno se razikuje od one iz devedesetih, koja je u jednoj epizodi rezultirala s intervencijom Hrvatske na teritoriju BiH, da upotrijebim posve neutralan i ublažavajući izraz. Bude li skupina bosansko-hercegovačkih Hrvata, kojima uskoro treba biti izrečena pravomočna presuda u Haagu, i pravomočno osuđena za zločinački poduhvat, to bi bio vrlo neugodan udar za Hrvatsku, ali ne bi smio bitno utjecati na političke odnose Zagreba i Sarajeva, kazao je za Vijesti.ba politički analitičar Davor Gjenero.

Velika je šteta da se zatežu odnosi Zagreba i Sarajeva. Zagreb prema Bosni i Hercegovini nema „čistu savjest“, ali današnja politika Hrvatske bitno se razikuje od one iz devedesetih, koja je u jednoj epizodi rezultirala s intervencijom Hrvatske na teritoriju BiH, da upotrijebim posve neutralan i ublažavajući izraz. Bude li skupina bosansko-hercegovačkih Hrvata, kojima uskoro treba biti izrečena pravomočna presuda u Haagu, i pravomočno osuđena za zločinački poduhvat, to bi bio vrlo neugodan udar za Hrvatsku, ali ne bi smio bitno utjecati na političke odnose Zagreba i Sarajeva, kazao je za Vijesti.ba politički analitičar Davor Gjenero.

VIJESTI.BA: Obzirom na najnoviji razvoj događaja i ozračje koje ne pridonosi izgradnji međusobnog povjerenja, predsjednica Republike Hrvatske procijenila je kako u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za ostvarenje posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Hravatskoj, te otkazala taj posjet. Kako Vi gledate na to ozračje u Hrvatskoj?

GJENERO: Ovdje se ne radi o problematičnoj atmoseri u Hrvatskoj, nego u Srbiji. Sve očitije postaje da je činjenica da u Srbiji nije bilo nikakva oblika suočavanja s posljedicama Miloševićeva autoritarnog režima, koji je izazvao agresiju na Hrvatsku, BiH i Kosovo, ozbijan problem u konsolidaciji odnosa u regiji. Ovih dana Beograd je otvoreno provocirao Hrvasku, najprije podizanjem spomenika nekom skladištaru jugo-vojske, koji je postao terorist – bombaš samoubojica, i pokušao raznijeti hrvatski gradić Bjelovar. Ustrajanje na definiciji Miloševićeve agresije kao „građanskog rata“ ozbiljno je kontaminirala odnose, a pritom u Srbiji prednjači njihovo „ministar rata“ Aleksandar Vulin, onaj kog su neovisni mediji razotkrili kao korupcionaša, a on se brani kako je novac čije porijeklo ne može opravdati dobio od ženine tetke.

Vrlo je zabrinjavajuća i akcija Srbije s pripremom Deklaracije, kojom se ponovno namjerava instrumentalizirati Srbe u susjednim državama za ciljeve politike Beograda. Hrvatska je pritom kao članica EU i NATO saveza u bitno povoljnijoj poziciji od BiH, Crne Gore, Kosova ili Makedonije, ali je jasno da bi u takvim okolnostima sastankom na vrhu sa predsjednikom Srbije hrvatska predsjednica samo administraciju u Beogradu ekskulpirala od odovornosti za vrlo rizičnu politiku prema susjedstvu.

VIJESTI.BA: Da li je ova odluka posljedica istupa ministra odbrane Srbije koji je prilikom posjeta Šibeniku tvrdio da je u Hrvatskoj vođen građanski rat, ili sa druge strane Hrvatska nakon zatezanja odnosa sa BiH na neki način ide ka samoizolaciji u regionalom kontekstu?

GJENERO: Zapadni Balkan za Hrvatsku više nije „regionalni kontekst“. Velika je šteta da se zatežu odnosi Zagreba i Sarajeva. Zagreb prema Bosni i Hercegovini nema „čistu savjest“, ali današnja politika Hrvatske bitno se razikuje od one iz devedesetih, koja je u jednoj epizodi rezultirala s intervencijom Hrvatske na teritoriju BiH, da upotrijebim posve neutralan i ublažavajući izraz. Bude li skupina bosansko-hercegovačkih Hrvata, kojima uskoro treba biti izrečena pravomočna presuda u Haagu, i pravomočno osuđena za zločinački poduhvat, to bi bio vrlo neugodan udar za Hrvatsku, ali ne bi smio bitno utjecati na političke odnose Zagreba i Sarajeva. Danas Zagreb BiH vidi kao jedinstvenu državu. Nažalost, hrvatski političari ne odvajaju striktno odnose s Hrvatima u BiH, kad se govori o državnoj politici prema susjednoj državi. Zagreb si prečesto dozvoljava arbitrirati o stanju u BiH. Međutim, temeljni odnosi Zagreba i Sarajeva bitno su drukčiji od odnosa Zagreba i Beograda, i unatoč svim probemima između Zagreba i Sarajeva postoji elementanrno međusobno povjerenje.

VIJESTI.BA: List Nacional pokrenuo je nedavno jednu vrstu priče o prisluškivanju hrvatskih zvaničnika od strane bh sigurnosnih agencija. Na kraju se to ispostavilo netačnim, sigurnosne agencije obje države su to negirale, ali je proizvelo dosta tenzija, što je dovelo do pogoršavanje odnosa između dvije zemlje. Kako ste Vi vidjeli to?

GJENERO: Pametno je uopće se ne osvratati na informacije obavještajnog podzemlja, koje je, čini se, vrlo snažno u svim državam u susjedstvu. Posebno treba bježati od urotničkih teorija koje ti paraobavještajci u politici i medijma sustavno plasiraju.

VIJESTI.BA: Koliko u ovome trenutku Hrvatska pomaže BiH na njenom EU putu, a koliko sa druge selektivno pruža podršku tek jednoj politici unutar BiH?

GJENERO: Europeizacija nije stvar jednog konstitutinog naroda u BiH. Hrvatska je doista zainteresirana da Bih kao jedinstvena država što prije uđe u ozbiljan institucionalni dijalog, i pritom djeluje posve bez „fige u džepu“.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)