03.10.2017. / 20:47h Intervjui - Valentin Inzko za TV1

Ne bih komentarisao Dodikove snove, RS je odustala od samostalnosti u Dejtonu

Ne bih komentarisao Dodikove snove, RS je odustala od samostalnosti u Dejtonu
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u ekskluzivnom intervjuu za TV1 govorio je, između ostalog, o odgođenom referendumu o Sudstvu i Tužilaštvu BiH u RS. Činjenicu da je njegovu suspenziju najavio Milorad Dodik, predsjednik RS i zagovornik tog referenduma, visoki predstavnik nije htio da komentariše.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u ekskluzivnom intervjuu za TV1 govorio je , između ostalog, o odgođenom referendumu o Sudstvu i Tužilaštvu BiH u RS. Činjenicu da je njegovu suspenziju najavio Milorad Dodik, predsjednik RS i zagovornik tog referenduma, visoki predstavnik nije htio da komentariše. 

Zašto je on stao, to pitajte njega. Možda je opozicija odradila svoje, možda je Beograd odradio svoje, možda se nešto čulo iz Moskve, da treba poštovati odluke Ustavnog suda i da se tako stiče ugled RS-a koja poštuje zakone a ne koja ih krši, poručio je Inzko. 

TV1: Dugo Vas nije bilo u medijima u posljednje vrijeme, a imamo određeni broj aktualnih tema. Kako komentarišete izjavju predsjednika RS-a da će Banjaluka i Beograd, jednoga dana biti jedno?

 

INZKO: On je rekao kao da ima neki san, ali ja ne bih htio komentarisati njegove snove. Međutim RS po Dejtonskom sporazumu nema pravo da se odcjepi. Baš suprotan je slučaj, znate da su za vrijeme rata u suštini bile neke tri teritorije, pod kontrolom RS-a, Armije BiH i HVO-a, a smisao Dejtona je bio da to spoji i da to opet bude jedno. Pored toga BiH je 22.maja 1992.godine primljenja u UN kao jedna država i prema Dejtonu nema nikakve mogućnosti da se neko odcjepi. Ako srpski narod iz RS-a sarađuje sa Srbijom to je dobra stvar. Nadam se da će Hercegovci još više sarađivati sa Dalmacijom, Srbi sa Beogradom, ali granice se neće mijenjati.

TV1: Iz Srbije i RS-a kažu kako međunarodna zajednica ima dvostruke aršine po pitanju Katalonije, Kosova odnosno RS-a. Ivica Dačić kaže kako će međunarodna zajednica sada objasniti Srbima u RS-u da nemaju pravo na referendum?

INZKO: RS je sama odustala od samostalnosti u Dejtonu. Milošević je potisao Dejtonski ugovor i po tome je RS dio BiH. Taj ugovor treba da se poštuje i ništa više ne mogu da vam kažem, a za Kataloniju pitajte druge sagovornike, pogotovo u Briselu.

TV1: U RS je odgođen referendum o Sudstvu i Tužilaštvu BiH a njegovu suspenziju najavio je Milorad Dodik zagovorik tog referenduma. Zašto je promijenio priču?

INZKO: Ne trebam da komentarišem ovu stvar, pošto bi referendum bio neustavan, pošto nije ni bio puublikovan u Službenom listu, a sada će biti, i ja moram da kažem da je to isto neustavno i antidejtonski. Bolje da su organizovali neki referendum o ekonomiji a ne o stvarima gdje nisu nadležni. Zašto je on stao, to pitajte njega. Možda je opozicija odradila svoje, možda je Beograd odradio svoje, možda se nešto čulo iz Moskve, da treba poštovati odluke Ustavnog suda i da se tako stiče ugled RS-a koja poštuje zakone a ne koja ih krši.

TV1: A međunarodna zajednica nije ništa uradila?

INZKO: Međunarodna zajednica je od samog početka, kao i ja, sto puta ponovila da referendum nije ustavan i prema tome bilo smo potpuno jedinstveni, cijela Međunarodna zajednica, i sada Dodik kaže da će to staviti van snage.

TV1: Kako gledate na posljedna dešavanja u NSRS i generalno odnose između vlasti i opozicije u RS ?

IZNKO: Vidi se da je počela predizborna kampanja ne samo u RS-u nego u cijeloj državi, međutim tamo je to očiglednije. Ima raznih sastanaka, akcija, ali ono što se desilo u NSRS je neviđeno u zadnjih dvadeset godina u Evropi, da ulaze bezbjednosne snage u parlament i da se ne dozvoljava onima koji su izabrani u NSRS da uđu u skupštinu, to je neviđeno, i imat će sudski epilog. Opozicija će tražiti pravdu na sudovima i vidjet ćemo šta će biti rezultat.

insko-slika-2

TV1: Kako ste doživjeli polemiku i obavještajnu aferu koja je praktično iza nas između BiH i Hrvatske. Sve je nekako krenulo sa izjavama hrvatske predsjednice o postojanju deset hiljada radikala u BiH?

INZKO: Vidio sam zajedničke izjave vodećih ljudi obavještajnih službi Hrvatske i BiH i ona su išle u pravcu da prisluškivanja nije bilo. Istovremeno je bilo nekih izjava ministra Mektića koji je rekao da BiH samo štiti svoje ekonomske interese. Međutim, najbolje je u slučaju kada dođe do nesuglasica da se držimo činjenica i onda debata postaje realističnija. Za mene je najvažnije ono što su rekli predstavnici obje agencije.

TV1: BiH nedavno je potpisala ugovor o Transportnoj zajednici, međutim, od novca neće biti ništa ukoliko ne bude usvojen zakon o akcizama. Kakav je Vaš stav?

INZKO: Ovdje sam već osam godina i nisam vidio situaciju koja bi bila jasnija u tom pravcu da svi od toga imaju korist. I RS bi dobila nekoliko kilometara, i FBiH, i Hercegovina bi dobila nešto... Dakle, svi konstitutivni narodi, a pogotovo bi od toga profitirali građani. Mi ne smijemo zaboraviti da se sve to radi za građane, a ne za neke entitete i kantone itd. Od toga bi, naravno, profitirala i ekonomija, transporti bi bili jefiniji i brži, svježe mlijeko bi brže stiglo do svojih klijenata. Sve bi bilo jeftinije.

Druga stvar - komunikacija i spajanje ljudi. Sada putovati, recimo, iz Sarajeva za Banjaluku često je jako mučno, posebno zimi. Put nije tako dug, ali je mukotrpan, kao i u Tuzlu. Bolji putevi bi puno pomogli, sociološki i društveno gledano, približavanju ljudi. Na kraju krajeva, zašto bismo mi zaostajali za regionom gdje se već masovno grade autoputevi, poput Hrvatske i Srbije.

Takođe, primijetio sam da je BiH i do sada uzela mnogo novaca od postojećih akciza, više od milijardu KM. Obični ljudi se pitaju gdje je taj novac otišao i zato se plaše novih akciza, jer bi se ponovo pitali gdje bi taj novac otišao. 

Ja sam spreman da nametnem akcize, ako treba, ako me neko zamoli, samo što bih ja nametnuo tri feninga više za kulturu. To se isto zaboravlja. Stalno se priča o autoputevima, o kulturi se priča malo manje. 

Malo sam se našalio, ali kroz akcize BiH bi recimo dobila 300 - 400 miliona KM, direktno od akciza, godišnje. Međunarodne institucije, kao što su Evropska banka za razvoj i Svjetska banka, dodale bi još sa svoje strane oko 700 miliona KM, tako da bi BiH imala milijardu za izgradnju autoputeva. I da se odmah krene, da se ne čeka, da ne bude jedino dostignuće u ovom periodu da se izgradio neki trotoar ili neki seoski putevi, nego da se izgrade autoputevi, jer je to i simbolika za svaku državu da ona postoji, da ima sređeno stanje na autoputevima. Tužno je, čitamo svaki dan koliko je sudara i mrtvih po putevima, sigurno i djelimično zbog toga što nema mnogo novoizgrađenih puteva i autoputeva. 

TV1: Vi ste se našalili, ali ću Vas ozbiljno pitati - hoćete li nametnuti zakon o akcizama?

INZKO: Ako me međunarodna zajednica zamoli, ako bi se domaći političari usaglasili, ja sam na to spreman. No, kao kod svake odluke visokog predstavnika, pogotovo u prošlosti, mi imamo svoje procese i imamo Vijeće za implementaciju mira i tamo usaglašavamo sve naše stavove. U ovom slučaju bilo bi isto. Mislim da je sada na domaćim liderima da dobiju saglasnost oko akciza.

Akcize treba uvesti sada, u trenutku kada su cijene goriva najniže. Kasnije, kada budu na 2,2 ili više, biće mnogo teže. To treba učiniti sada. Međutim, to je opet politički proces. Međunarodni fondovi i Transportna zajednica će tek zaživjeti kada bude ispunjen i taj uslov.

TV1: Nakon sastanka sa britanskim lordovima, izražena je zabrinutost zbog mogućeg zaostajanja BiH za susjedima na putu ka EU. Vi ste rekli da se neki političari u prevelikoj mjeri fokusiraju na nacionalna pitanja. Ko su ti političari, na koga ste konkretno mislili i koliko nas to koči?

INZKO: Danas sam imao delegaciju UN-a i dobio sam jedan zapanjujući podatak. Do sada sam mislio da je BiH na drugom ili trećem mjestu onih država u svijetu koje se najbrže smanjuju. Prva je Bugarska koja se već smanjila od devet miliona stanovnika na sedam miliona, a ide prema pet, što je jako tužno. BiH isto gubi stanovništvo.

Danas sam čuo podatak da je BiH prva u svijetu po tome da se stanovništvo stara sve više. Dakle, sve je manje mladih ljudi. Tu političari zaista treba nešto da učine, da zaboravljaju svoje teme o trećem entitetu, otcjepljenju ili o nekim revizijama. To nisu najvažnije teme za građane, važnije su teme dostojan život, pravna država, normalan život koji svako želi. Ako ovo ne bude brzo realizovano, odlazak mladih će biti još brži.

TV1: Neki kažu da bez izmjena Izbornog zakona neće biti moguća provedba narednih izbora. Kakav je vaš stav?

INZKO: Međunarodna zajednica je po tom pitanju bila veoma jasna. Izbori treba da se vrše i ne želimo da se ponovi situacija iz Mostara, gdje već osam godina nema izbora, gdje se ne poštuje odluka Ustavnog suda. Do toga ne smije doći na državnom nivou. Odluka u slučaju Ljubić ne zadire u dosta pitanja u vezi s izborima – državno Predsjedništvo, državni Parlament, kantoni... To su područja gdje se mogu izabrati poslanici, ali bi zapelo u Domu naroda i zato je važno da se odluka u slučaju Ljubić ispuni. Ali i sve odluke, a ima ih puno nagomilanih. Tu su i Sejdić – Finci, Pilav, Zornić... Treba da se provede jer su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, a izbori treba da se vrše.

TV1: Šta je sa Mostarom? Radi li međunarodna zajednica nešto na tom polju? Mogu li građani Mostara u neko dogledno doba očekivati da će se promjeniti nabolje?

INZKO: Ako je čovjeku za život najvažniji hljeb, onda su to za demokratiju izbori. Građanima Mostara je oduzet najosnovniji mehanizam demokratije, a to su izbori. Nema ni neke kontrole sada kako se novac troši. Budžet Mostara je svake godine oko 60 miliona KM. Ako deset godina ne bude izbora, 600 miliona KM se tamo potrošilo. Ne kažem nenamjenski, ali bez kontrole i tu se mora napraviti korak. Opet je to pitanje domaćih i odgovornih političara koji u slučaju Mostara dokazuju da nisu baš odgovorni da mijenjaju situaciju.

Ako pričamo o slučaju Ljubić, treba ga provesti, ali isto treba i sve druge odluke pa i onu o Mostaru. Tek onda će biti pravna država i tek onda će se mladi ljudi osjećati dobro u državi koja funkcioniše, gdje se poštuju institucije i gdje će na kraju krajeva oni ostati.

TV1: Ako domaći političari uskoro ne riješe pitanje Mostara, hoće li to učiniti međunarodna zajednica?

INZKO: Ja sam spreman da intervenišem. Napisao sam i nadležnim pismo prošle godine da trebaju riješiti taj problem. Mislim da međunarodna zajednica u ovom trenutku još ne želi da intervenišemo u Mostaru. Možda ima i neki prečih pitanja, ali ako se s Mostarom ništa ne dogodi u dogledno vrijeme, siguran sam da će se ta klima promjeniti, pa će međunarodna zajednica biti sve spremnija da interveniše. Međutim, danas to još nije slučaj. 

(Vijesti.ba)