02.10.2017. / 23:12h Komentari - Nihad Hebibović za Vijesti.ba

Dvostruki aršini - Hrvatsko delegitimiranje konstitutivnosti naroda

Dvostruki aršini - Hrvatsko delegitimiranje konstitutivnosti naroda
Danas, drugog oktobra/listopada 2017.godine, hrvatska politika u Bosni i Hercegovini, glasajući na Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv uvrštavanja na dnevni red amandmana na Ustav HNK koji se tiču konstitutivnosti Srba u ovom kantonu i zvanično je legitimirala ideju građanskog koncepta koja je Bosni i Hercegovini nužno potrebna kako bi jednog dana BiH postala članica Evropske unije, uređena na onom principu na kojem su uređene sve zemlje članice EU - dakle na građanskom principu.

Danas, drugog oktobra/ listopada 2017.godine, hrvatska politika u Bosni i Hercegovini, glasajući na Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona protiv uvrštavanja na dnevni red amandmana na Ustav HNK koji se tiču konstitutivnosti Srba u ovom kantonu i zvanično je legitimirala ideju građanskog koncepta koja je Bosni i Hercegovini nužno potrebna kako bi jednog dana BiH postala članica Evropske unije, uređena na onom principu na kojem su uređene sve zemlje članice EU - dakle na građanskom principu.

Princip konstiutivnosti naroda, koji je nedvojbeno prevaziđen kao socijalistička zaostavština, i model "narodne demokratije" - princip koji je, a što je činjenično dokazivo u suprotnosti sa evropskom pravnom stečevinom, odbačen je upravo od strane takozvanih "legitimnih predstavnika" koji se na njega pozivaju, čak i kada u ime države Bosne i Hercegovine drže govore u Ujedinjenim nacijama, i kada im u forsiranju tog zaostalog principa pomažu zapadni susjedi, koji su uzgred rečeno to davno odbacili, i to na njima specifičan način, koji nimalo, kao ni svaka ružna istina, nije ugodan za čuti, pa ga stoga nećemo ni pominjati.

Obrazlažući zbog čega se protive konstitutivnosti Srba u Hercegovačko- neretvanskom kantonu, zastupnici iz hrvatskih stranaka usaglasili su stav, pa kazali da je riječ o manipulaciji sa Srbima i da se oni zalažu za stvarnu, a ne "papirnatu" konstitutivnost.

Dakle hrvatski zastupnici smatraju da u postojećem ustavnom okviru Hercegovačko-neretvanskog kantona, dva naroda, Hrvati i Bošnjaci, mogu konzumirati konstitutuvnost a Srbi ne mogu, i da su Srbi izmanipulirani prostom činjenicom zato što zahtjevaju da u postojećim ustavnim okvirima, konstitutivnost kao takva, pripadne i njima. Ne smatraju hrvatski zastupnici samo da su Srbi izmanipulirani, što traže izmjenu postojećeg ustavnog okvira HNK-a koji nažalost narod stavlja ispred građanina kao nosioca prava, nego smatraju i to da su Srbi glupi što uopće to i pomišljaju da traže.

Osim toga potpuno je, pravno gledano, nejasno šta znače pojmovi poput "stvarne" i "papirnate" konstitutivnosti, kako su zastupnici iz hrvatskih stranaka pokušali da ilustriraju svoj stav. Jasno je da, pravno gledajući, ne postoji nikakva "stvarna" i "papirnata" konstitutivnost. Takvi pojmovi o konstitutivnosti postoje tek kada se zanemari postojeći pravni okvir BiH, a o konstitutivnosti počne govoriti politički.

Pa ipak, šta u političkom smislu znače ta "stvarna" i papirnata konstitutivnost? Sa jedne strane, hrvatski zastupnici sugerišu Srbima u HNK da od "papirnate" konstitutivnosti, naime neće imati ništa. Dobit će konstitutivnost na papiru, te opet ostaje pitanje koliko će i doista biti stvarno konstitutivni. Prema tome, Srbi u HNK ne bi trebali toliko upirati da dobiju tu konstitutivnost, pogotovo ne, kada u tome imaju podršku Bošnjaka. Sa druge strane, na većoj razini, hrvatski političari, također tvrde da im je potrebna "stvarna", to jest, po njihovom shvaćanju "punopravna" konzumacija konstitutivnosti, naspram "papirnate" koju sada imaju, pa ipak ne samo da ne sugerišu bilo kome da od toga zahtjeva treba odustati, nego čak nasuprot tome, nerijetko dovode u pitanje opstojnost države kao takve, ukoliko se ne ostvari ono što smatraju "stvarnom" konstitutivnošću.

Put do te "stvarne" konstitutuvnosti, onako kako proklamira hrvatska politika u Bosni i Hercegovioni posve je jasan, kao što su jasni ciljevi i mehanizmi na koji način se ta "stvarna konstitutivnost" dobija. Ona se dobija tako što će se napraviti ako ne potpuno etnički očišćeni prostori onda barem etničke izborne jedinice u kojima građani drugih etnija neće imati nikakvu mogućnost da budu izbarani u institucije sistema dok će građani većinske etničke skupine imati isključivo pravo da u okviru tri različite etničke izborne jedinice, ili tri različita etnička prostora budu birani.

Ako dakle po toj logici Srbi iz HNK hoće biti "stvarno" konstitutivni neka se kupe i put Republike Srpske, pa će uživati konstitutivnost - ako Hrvati iz HNK iz bilo gdje drugo u FBiH žele biti konstitutivni, onda neka se reafirmiše "Herceg- Bosna" ili stvori izborna hrvatska izbora jedinica - ako Bošnjaci, koji se zadese u "hrvatskoj izbornoj jedinici" žele biti "stvarno" konstitutivni neka se kupe i put pod noge u "bošnjačku izbornu jedinicu". Tako dakle hrvatski zastupnici, u suštini gledaju na tu "stvarnu" naspram "papirnate" konstitutivnosti. To što uslovi za to nisu stvoreni ni uslijed rata i krvavih etničkih progona, potpuno je nebitno i beznačajno, kao što je slijedom takve logike beznačajan i zahtjev Srba u HNK.

Međutim, u svakom zlu ima i nešto dobro, pa i obrnuto. Dobro je što hrvatska politika u Bosni i Hercegovini, u svojim zahtjevima za "stvarnom" konstitutivnošću, obesmišljava princip konstitutivnosti kao takav, u nadi i uvjerenju da mu može dati još pogubniju sadržinu od one koju konstitutivnost sama po sebi već posjeduje. Dobro je što delegitimira konstitutivnost koja je u Bosni i Hercegovini rezultat historijskog kompromisa između dva potpuno različita sistema,  zapadnog - građanskog demokratskog, i istočnog ( sovjetskog) narodno - demokratskog, pretežući u svojim zahtjevima na drugu stranu koja je civilizacijki potpuno poražena. Takvi zahtjevi neumitno vode ka građanskoj Bosni i Hercegovini. 

(Vijesti.ba)