27.09.2017. / 23:22h Intervjui - Denis Hadžović za Vijesti.ba

Cilj sastanka OSA-e i SOA-e bio je umiriti javnost BiH i Hrvatske

Cilj sastanka OSA-e i SOA-e bio je umiriti javnost BiH i Hrvatske
Direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba analizira posjetu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, koja je realizovana u vrijeme podignutih tenizja između dviju država, a zbog navodne afere prisluškivanja, te navodne radikalizacije islama u BiH.

Direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba analizira posjetu Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, koja je realizovana u vrijeme podignutih tenizja između dviju država, a zbog navodne afere prisluškivanja, te navodne radikalizacije islama u BiH. 

Vjerujem da je cilj bio smanjiti tenzije među državama, te pokazati kako ne postoje problemi u saradnji, kao što ih i ne bi smjelo biti. Osim toga, pokazati opredjeljenje za sigurnost i stabilnost u regiji, te nastavak saradnje. Stoga, smatram da je sastanak namjenski organizovan da bi se javnost umirila, što je i ostvareno ovom posjetom. S te strane, mogu pohvaliti ovaj susret, kazao je Hadžović. 

VIJESTI.BA: Delegacija Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Hrvatske, predvođena direktorom Danielom Markićem, boravila je juče u posjeti Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH. Kako ste vidjeli ovaj susret, imajući u vidu da je održan u vrijeme podignutih tenizja između dviju država? Imali smo navodu aferu prisluškivanja, pa izjave o navodnoj radikalizaciji islama u BiH. 

HADŽOVIĆ: Mišljenja sam da je do ovakvog javnog sastanka dviju obavještajno-sigurnosnih agencija došlo imajući u vidu medijske špekulacije i tenizije koje su porasle između BiH i Hrvatske u posljednjem periodu. Inače, ovakvi susreti nisu toliko javni, većinom se organizuju iza zatvorenih vrata. Agencije sarađuju gotovo na dnevnoj osnovi, a sastanci se ne dešavaju pod okom javnosti. Stoga vjerujem da je vrh i BiH i Hrvatske tražio dodatna pojašnjenja o tome šta se dešava, a ovaj sastanak vjerovatno je bio jedan od načina da se umiri javnost.

VIJESTI.BA: Je li ovako transparentan sastanak zapravo i jedna vrsta poruke kako bh. tako i hrvatskoj javnosti?

HADŽOVIĆ: Jeste. Vjerujem da je cilj bio smanjiti tenzije među državama, te pokazati kako ne postoje problemi u saradnji, kao što ih i ne bi smjelo biti. Osim toga, pokazati opredjeljenje za sigurnost i stabilnost u regiji, te nastavak saradnje. Stoga, smatram da je sastanak namjenski organizovan da bi se javnost umirila, što je i ostvareno ovom posjetom. S te strane, mogu pohvaliti ovaj susret.

VIJESTI.BA: Na sastanku je bilo govora, između ostalog, o nedavnom Izvještaju SOA-e. Pojašnjeno je da se, kako je i navedeno u Izvještaju, broj pristaša radikalnog tumačenja islama nije odnosio na BiH već na širu jugoistočnu regiju. Prije svega, možemo li ove podatke posmatrati kao zvanične?

HADŽOVIĆ: Možemo to tako posmatrati. Kada je SOA objavila svoj godišnji izvještaj, bili smo svjedoci da je predsjednica Hrvatske unijela konfuziju i nemir jer je BiH okarakterisala kao državu u kojoj se nalazi 10.000 sljedbenika selefijskog pokreta.

VIJESTI.BA: Upravo Vas to pitamo zbog izjava hrvatske predsjednice koje pominjete.

HADŽOVIĆ: SOA je u izvještaju navela da se brojka od 10.000 odnosi na regiju jugoistočne Evrope, a na BiH otprilike pet hiljada. No, ono što ja problematizujem jeste činjenica da nemamo podatke naših agencija. Mislim da bi bh. agencije trebalo da ponude javnosti svoje viđenje prijetnje nasilnog ekstremizma, radikalizma i terora. Dakle, one bi trebalo da budu malo transparentnije i iznesu takve podatke. 

Do sada su nam uglavnom poznati podaci koji se odnose na osobe koje su odlazile na strana ratišta. S druge strane, navešću primjer Velike Britanije, čija obavještajna služba kaže da u njihovoj zemlji postoji 25.000 sljedbenika selefijskog pokreta, a da za 3.500 od tog broja oni smatraju da mogu biti potencijalni napadači, odnosno izvršioci terorističkih napada. Tu se pravi distinkcija. Takvi podaci nedostaju BiH.

Stoga smatram da bi OSA, SIPA i druge sigurnosne agencije trebalo da daju svoje viđenje ovog problema i procjene, te da bi to bio najbolji odgovor na komentare određenih agencija, političkih zvaničnika i slično.

VIJESTI.BA: Može li i u kojoj mjeri eventualno predstavljati opasnost to što se u određenoj mjeri špekulisalo sa obavještajno sigurnosnim sektorom? 

HADŽOVIĆ: Mediji prenose ono što je medijski interesantno za javnost i podatke od kojih mogu doći. Takođe, vidimo i da političari često daju slične izjave o odnosima u regionu. To je jedan vid, uslovno rečeno, borebe između država, koji se prenosi i na ekonomski i na obavještajni i na sve druge nivoe, što nije dobra praksa. To istina uznemirava javnosti i stvara određene konfuzije, ali najvažnije je da to ne utiče na sigurnost ljudi.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba) 


Komentari - Ukupno 21

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još