20.09.2017. / 14:01h Obrazovanje - Elvira Dilberović

"Dvije škole pod jednim krovom" su teret za obrazovanje, ali se borimo da to riješimo

Septembar je na neki simboličan način mjesec obrazovanja, počela je školska godina, a i zaboravljeni problemi iz ove oblasti se aktiviraju i dođu pod povećalo. Manji je broj učenika u osnovnim i srednjim školama, prosvjetni radnici su sretni jer nema otpuštanja, a profesori na fakultetima mogu odahnuti ako je upisano dovoljno studenata na njihove studijske grupe.

Septembar je na neki simboličan način mjesec obrazovanja, počela je školska godina, a i zaboravljeni problemi iz ove oblasti se aktiviraju i dođu pod povećalo. Manji je broj učenika u osnovnim i srednjim školama, prosvjetni radnici su sretni jer nema otpuštanja, a profesori na fakultetima mogu odahnuti ako je upisano dovoljno studenata na njihove studijske grupe.

Uz sve to postoji i cijeli set problema karakterističnih za naše društvo etnički podijeljeno, sa više nastavnih planova i programa i fenomena koji se viđaju samo kod nas. O svim tim temama, onim ugodnim i onim koje to nisu, u intervjuu za Klix.ba govorila je federalna ministraca obrazovanja Elvira Dilberović.

Počela je nova školska godina, pravo vrijeme za podvlačenje crte ispod realnog stanja. Pitali smo ministricu Dilberović kako komentariše statističke podatke broja upisanih te kakav utisak ostavljaju naše škole ovog septembra.

"U svih 10 kantona u Federaciji BiH, školska 2017/18. godina u osnovnom i srednjem obrazovanju je zvanično počela 4. septembra 2017. godine. Prema dostupnim preliminarnim podacima o upisu u prvi razred osnovne škole, i ove godine se bilježi blago smanjenje broja upisanih učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu, a kada je riječ o srednjem obrazovanju, u pojedinim kantonima se bilježi smanjenje, dok se u drugim bilježi povećanje broja učenika upisanih u prve razrede srednjih škola. Kao i prethodnih godina, veliki izazov za kantonalna ministarstva obrazovanja je bio zadržavanje radnih mjesta zaposlenika u obrazovanju kroz raspoređivanje određenih nastavnika na druge poslove, smanjenje broja učenika u odjeljenju kako bi se zadržao dovoljan broj odjeljenja u školi te na druge načine", kaže nam ministrica obrazovanja i nauke.

Sve manje djece se upisuje u naše osnovne i srednje škole, odsjeci na fakultetima se gase, sindikati su izgleda sretni što nema otpuštanja radnika, pravo je pitanje da li će tako biti i na početku naredne školske godine.

"Obrazovanje se, nažalost, godinama suočavalo s brojnim problemima, a prije svega, jer je bilo marginalizirano. Takav pristup znatno smo promijenili, jer obrazovanje, neupitno, zaslužuje i puno više pažnje i puno više ulaganja. U svakom slučaju, već su vidljivi značajni pomaci u svim segmentima obrazovne reforme, a tako ćemo nastaviti i dalje, jer je naše opredjeljenje i nastojanje da se sistem obrazovanja treba svakodnevno nadograđivati i da treba stvarati kvalitetnije uvjete obrazovanja, istraživanja i naučnog rada te studiranja. Stoga će ovo ministarstvo, uz neupitnu podršku Vlade FBiH, i dalje funkcionirati s ciljem provođenja reformskih aktivnosti na svim nivoima obrazovanja. Dobra obrazovna politika je naš primarni cilj, a obaveza svih aktera sistema obrazovanja jeste da sarađujemo i zajednički djelujemo na rješavanju svih prisutnih problema, kao i realiziranju zacrtanih ciljeva na razvoju i poboljšanju kvaliteta obrazovanja na svim nivoima", ističe Dilberović.

Dvije škole pod jednim krovom

U novembru 2014. godine Vrhovni sud Federacije BiH presudio je da su "dvije škole pod jednim krovom" diskriminirajuće i naredio provedbu integracije unutar obrazovnih institucija. Reforma je još uvijek spora. Pitali smo ministricu koliko je zadovoljna učinjenim i kako sve ubrzati.

"Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke duži niz godina ulaže napore i djeluje u pravcu ukidanja svih oblika diskriminacije i segregacije u obrazovanju. Još 2012. godine ministarstvo je izradilo Preporuke za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, koje je usvojila Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument je, potom, upućen svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja radi korištenja u daljem radu i djelovanju na ukidanju podijeljenih struktura, odnosno segregirajućih praksi u pojedinim školama u Federaciji BiH. Preporuke su sačinjene na način kojim se osiguravaju temeljna ljudska prava, prava djece, kao i prava roditelja da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu u skladu sa zakonskim propisima te osiguravaju pravo djece na njegovanje svoje kulture, religije i korištenje svog jezika. Sastoje se od tri glavna koraka koji predstavljaju postepenu integraciju, od potpuno podijeljenih odgojno-obrazovnih ustanova do potpune integracije škola – sa zajedničkim multietničkim odjeljenjima. Međutim, njihova implementacija, kao i realiziranje navedenog zaključka Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH te sudske presude zavise isključivo od spremnosti nadležnih obrazovanih vlasti u kantonima da iste prihvate, te ih provedu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i dalje ostaje opredijeljeno da pruži svu moguću podršku nadležnim kantonalnim obrazovnim vlastima u prevazilaženju segregacije u obrazovanju kroz djelovanje Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH, kroz partnerstvo s domaćim i međunarodnim vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama, kroz saradnju s drugim partnerima, ali i druge vidove podrške", kaže naša sagovornica.

Pojedini opozicioni političari direktno optužuju ministricu Dilberović da nije uradila ništa po pitanju rješavanja problema diskriminacije djece po etničkoj i vjerskoj osnovi, navode se slučajevi u Kiseljaku, Tramošnici kod Petrova, Konjević Polju ili Vrbanjcima.

"Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke već četvrtu godinu zaredom pruža finansijsku podršku za održavanje instruktivne nastave za učenike povratnike u Konjević Polje i Vrbanjce. Činjenica je da ova aktivnost ministarstva nije bila previše medijski promovirana, ali prioritet je bio da se finansijska podrška nastavi i da se učenicima osigura pohađanje nastave. Svjesni smo da instruktivna nastava nije optimalno niti dugoročno rješenje problema te se zalažemo za pronalaženje trajnog rješenja i osiguranje redovnog obrazovanja bez diskriminacije. U tom smislu, želimo biti partner i aktivan učesnik svih aktivnosti na pronalaženju rješenja i osiguranja redovnog obrazovanja za učenike povratnike u RS, ali također i učenike povratnike unutar FBiH, na način da se svakom učeniku osiguraju optimalni uvjeti za obrazovanje i učenje bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Trebamo još jednom podsjetiti da obrazovni sistem postoji radi učenika, a ne obrnuto, i sve obrazovne vlasti imaju obavezu da prilikom donošenja propisa u oblasti obrazovanja i osiguranja kvaliteta u obrazovanju prvenstveno vode računa o najboljem interesu učenika. Nažalost, taj aspekt se nerijetko gubi iz vida. Stoga, imamo obavezu da podsjetimo i pozovemo one koji su direktno odgovorni za kreiranje politika u obrazovanju, da to čine u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravima djeteta, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim obavezujućim međunarodnim dokumentima te Ustavom BiH i Ustavom FBiH, kao i Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH. Naravno, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke nije jedino u tome, nego to čini u saradnji s domaćim i međunarodnim vladinim i nevladinim institucijama i organizacijama", kaže federalna ministrica obrazovanja i nauke.

Pritisak na ministarstvo

Skoro svaki politički predstavnik Hrvata će na spomen Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke kazati da ono nije ustavno. Pitali smo ministricu kako je raditi u tim okolnostima.

"Pozicija Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke je zakonom predviđena i ovo ministarstvo je u toku svog dosadašnjeg rada i djelovanja potvrdilo svoju ulogu u obrazovnom sistemu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke djeluje kao koordinirajuće i savjetodavno tijelo, pri čemu ne osporava ulogu kantonalnih ministarstava obrazovanja, tj. ne miješa se u ustavne nadležnosti kantonalnih ministarstava u Federaciji BiH", odgovorila nam je ministrica Dilberović.

Elvira Dilberović je na ministarsku poziciju došla iz visokog obrazovanja, odlično poznaje tu problematiku, zanimalo nas je kako ocjenjuje stanje na našim javnim fakultetima, koliko su oni danas postavljeni tržišno i koliko je ta 'tržišnost' dobra ili loša.

"U Bosni i Hercegovini je na snazi Okvirni zakon o visokom obrazovanju u BiH kojim je visoko obrazovanje, između ostalog, definirano kao djelatnost od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Za provedbu Okvirnog zakona na prostoru Federacije BiH nadležna su kantonalna resorna ministarstva koja su usvojila kantonalne zakone o visokom obrazovanja, temeljem kojih donose rješenja o osnivanju visokoškolskih ustanova, kako javnih, tako i privatnih, pod istim uslovima. Također, kantonalna resorna ministarstva su nadležna za upisne politike. Nažalost, Federacija Bosne i Hercegovine nema jedinstvenu upisnu politiku, niti institucije ili tijela koja se sustavno bave praćenjem i planiranjem u oblasti upisne politike i tržišta rada. Uglavnom, što se tiče obrazovanja za tržište rada, možemo reći da je primjetna samoregulacija, odnosno da studenti i sami više upisuju tehničke, medicinske, biomedicinske i prirodno-naučne grupe studija. Stoga i naše preporuke idu ka tome da se razmišlja, primjerice, o kreiranju i usvajanju višegodišnjeg akcijskog plana upisne politike koji bi vodio usklađivanju upisne politike s tržištem rada u Federaciji BiH", kazala je ministrica.

Privatni univerziteti nisu na dobrom glasu, doživljava ih se fabrikom diploma. Zanimalo nas je koliko je to zaista tako i koliko država može uraditi po pitanju kontrole, prije svega nivoa znanja koje privatne obrazovne institucije mogu ponuditi.

"U ovom trenutku u Državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini upisano je 27 visokoškolskih ustanova, od čega svih osam javnih i devetnaest privatnih visokoškolskih ustanova na prostoru čitave Bosne i Hercegovine. To znači da akreditirane visokoškolske ustanove ispunjavaju uslove iz Odluke o normama kojima se određuju minimalni standardi u području visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odnosno da imaju odgovarajuću infrastrukturu: prostor i opremu te da kadrovski ispunjavaju minimalne standarde u skladu s odlukom. Međutim, pravu sliku ćemo imati nakon što javne i privatne visokoškolske ustanove ostvare akreditaciju studijskih programa. Stoga bi bilo učinkovito izvršiti programsko akreditiranje svih studijskih programa kako je zakonom predviđeno i obavezujuće. Javne visokoškolske ustanove nemaju novac za realizaciju ovog zahtjevnog procesa te svakako trebaju finansijsku pomoć. Federalno ministarstvo sufinansira programe i projekte koje vode visokoškolske ustanove u smjeru kojim se približavaju ispunjenju kriterija za programsko akreditiranje. Doduše, riječ je o skromnim, nedovoljnim sredstvima. Trudimo se dobiti više, ali o tome ne odlučujemo sami. Ipak, moje iskustvo mi kaže da student koji se bori za svoje znanje, može znanje dobiti i na javnim i na privatnim fakultetima. Problem je sa studentima koji ne traže znanje nego diplomu te nastavnicima koji im to daju i omogućavaju", odgovorila nam je ministrica.

Za kraj našeg razogovora ostavili smo pogled na sljedeće godine mandata te ciljeve koje ministrica i njeno ministarstvo stavljaju ispred sebe.

"Cilj je harmonizacija obrazovnih propisa i standarda, kao i kvaliteta u pružanju usluga obrazovanja, kako u Federaciji BiH, tako i usklađivanjem sa standardima i dobrom praksom u obrazovnim sistemima država članica EU. Svakom djetetu treba omogućiti pristup i učešće u kvalitetnom obrazovanju te dati mogućnost za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u obrazovnom sistemu, što će pružiti priliku svakom djetetu i mladom čovjeku da kreira vlastiti obrazovni put i razvoj karijere koji najbolje odgovara njegovim individualnim potrebama, ali i zahtjevima savremenog društva i tržišta rada. Svakako vrijedi spomenuti da je Vlada Federacije BiH, na prijedlog ovog ministarstva, osnovala Fondaciju za mobilnost studenata i nastavnika Federacije Bosne i Hercegovine. Ovih dana predložit ću Vladi da imenuje tročlani Upravni odbor koji će u svom privremenom, tromjesečnom mandatu pripremiti Statut, pravilnike, poslovnike i druga akta potrebna za rad u punom kapacitetu u 2018. godini. Ostvarenje ovih ciljeva približit će nas evropskom prostoru visokog obrazovanja te sam veoma ponosna na ovu činjenicu. Uglavnom, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke podržavat će i dalje sve promjene koje se uvode u obrazovanje, a koje imaju za cilj osavremenjavanje obrazovnog procesa, podizanje kvaliteta obrazovanja, olakšanje pristupa i učešća u obrazovanju, kao i harmoniziranje obrazovanja sa standardima i dobrim praksama u Evropskoj uniji", zaključila je federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović.

(Vijesti.ba / Klix.ba)


Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!