13.09.2017. / 22:03h Regija - Veliki gubitak za antifašističku Hrvatsku

In memoriam - Slavko Goldstein: Odlazak velikana

In memoriam - Slavko Goldstein: Odlazak velikana
U 90. godini života danas je u Zagrebu preminuo Slavko Goldstein, publicist, urednik i nakladnik. Goldstein, koji je rođen 22. augusta 1928. u Sarajevu, 1942. godine se zajedno s majkom Leom i mlađim bratom Danielom pridružio jugoslavenskom partizanskom pokretu, a kraj Drugog svjetskog rata dočekao je u činu poručnika.

Goldstein, koji je rođen 22. 8. 1928. u Sarajevu, 1942. godine se zajedno s majkom Leom i mlađim bratom Danielom pridružio jugoslavenskom partizanskom pokretu, a kraj Drugog svjetskog rata dočekao je u činu poručnika.
 
Nakon završetka rata sudjelovao je u borbi za uspostavljanje Izraela, a u Jugoslaviju se vratio tokom 1950-ih, kada je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao književnost i filozofiju.

Ubrzo se okušao u novinarstvu, a ostat će upamćen kao osnivač redakcije i urednik Vjesnika u srijedu. Bio je i glavni urednik izdavačke kuće Stvarnost i časopisa Erasmus, a utemeljitelj je i naklada Liber i Novi Liber.
 
Slavko Goldstein jedan je od osnivača HSLS-a, prve hrvatske političke stranke na čijem čelu je bio do februara 1990. godine. Bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu, židovske vjerske zajednice Bet Israel i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger, a obnašao je i dužnost predsjednika Savjeta Spomen-područja Jasenovac.
 
Goldstein je uredio više od 150 knjiga, pisao scenarije za filmove ‘Signali nad gradom’ (1960.) Živorada Mitrovića, ‘Prometej s otoka Viševice’(1964.) Vatroslava Mimice, ‘Četvrti suputnik’ (1967.) Branka Bauera i ‘Akcija Stadion’ (1977.) Dušana Vukotića; koautor je knjige ‘Holokaust u Zagrebu’ (2001.), autor višestruko nagrađivane ‘1941. – godine koja se vraća’ (2007.). Posljednjih godinu dana života posvetio je istraživanju povijesti logorskog kompleksa Gospić-Jadovno-Pag u kojem je u ljeto 1941. ubijen njegov otac Ivo.
 
Novosti su njegovu posljednju knjigu ‘Jasenovac – tragika, mitomanija, istina’, koja je u proljeće 2016. izašla u izdanju Frakture.

Bio je to njegov odgovor na sveprisutni povijesni revizionizam koji se očituje u negiranje naravi ustaškog logora u Jasenovcu.
 
‘Hrvatski obraz od ustaškog je sramoćenja spasio sam hrvatski narod, aktivnim i pasivnim otporom ustaškoj državi i njenim nehrvatskim tutorima. Kao dječak, tri sam godine aktivno sudjelovao u tom otporu i ubrajam to među najbolje godine mog dugog života. Pobijedili smo, ali nažalost nismo znali biti dobri pobjednici. Među prvim sam bivšim partizanima koji je pored naših ratnih zasluga priznao i naše poslijeratne grijehe. O tome sam govorio u javnim istupima, novinskim člancima i intervjuima, u knjigama koje sam pisao sam i još više u suradnji s mojim sinom prof. Ivom Goldsteinom. To mi daje moralnu snagu da slijedim Spinozinu maksimu da je ‘istina cjelina’ i da to zahtijevam i od autora koji očiglednom neistinom vrijeđaju moj pijetet prema mojim bližnjima nestalima u Holokaustu i prema milijunima nedužnih koji su nestali s njima’, napisao je Goldstein u svojoj posljednjoj knjizi, uz poruku da je ‘zaslijepljeni nacionalizam obično najveći štetočina vlastitoj državi i narodu’.
 
Goldstein je bio intelektualni i moralni velikan koji se do posljednjeg daha borio protiv onih koji hrvatsko društvo žele porobiti nazadnjačkim ideologijama. Bio je jedinstvena ličnost čiji odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak.

 

(Vijesti.ba / PortalNovosti)