12.09.2017. / 22:42h Intervjui - Enis Omerović za Vijesti.ba

Hrvatska ima pravo da gradi Pelješki most, ali ne na štetu BiH

Hrvatska ima pravo da gradi Pelješki most, ali ne na štetu BiH
Univerzitetski profesor i stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović u razgovoru za Vijesti.ba ističe da Hrvatska ima pravo graditi most kopno- Pelješac, ali da to ne može raditi na štetu susjedne obalne države BiH.

Univerzitetski profesor i stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović u razgovoru za Vijesti.ba ističe da Hrvatska ima pravo graditi most kopno- Pelješac, ali da to ne može raditi na štetu susjedne obalne države BiH. 

Žao mi je što u BiH nemamo jedinstveno institucionalno stajalište za ovako važno međunarodno-pravno pitanje za našu državu, navodi Omerović, te dodaje da je greška BiH na samom početku bila ta što su se rješavale tehničke specifikacije mosta, a da prethodno nije riješen pravni režim i konačno utvrđivanje granica na moru. 


VIJESTI.BA: Pelješki most u središtu je domaće i regionalne javnosti. I BiH i Hrvatska imaju "pro" i "kontra" argumente za realizaciju ovog projekta. BiH ne spori svom zapadnom susjedu pravo na izgradnju mosta, ali zahtijeva prethodno utvrđivanje granice na moru, kao i nesmetan pristup otvorenom moru. Kako Vi tumačite cijeli ovaj slučaj, koji je godinama otvoreno pitanje između dvije susjedne države?

OMEROVIĆ: U ovom dijelu odnose BiH i Hrvatske treba posmatrati trojako. Prvenstveno, potrebno je konačno načinitirazgraničenje dvije obalne države, dakle, između ostalog, izvršiti delimitaciju na moru, zatim je obilježiti (izvršiti demarkaciju), što valja utvrditi međunarodnim ugovorom. Sporazum Tuđman - Izetbegović iz 1999. godine odredio je gdje i kuda ide granica između BiH i Hrvatske, pa i ona na morskom prostoru. U posljednje vrijeme špekuliše se o tome da li je taj sporazum i dalje na snazi. Vrijedi napomenuti da on nije parlamentarno ratifikovan ni od strane Sarajeva, ni od strane Zagreba. 

Moje mišljenje je da je taj ugovor privremenog karaktera, te da nudi svojevrsno privremeno ili prelazno rješenje. Iako nikada nije parlamentarno ratifikovan, on se primjenjuje. Zapravo, on je za mene važeći akt otkako je primijenjen pa dok se ne donese neki novi. Smatram, ukoliko već postoji sporenje u tom dijelu, da je otuda potrebno donijeti neki novi međunarodni ugovor o granici. Trenutno, na osnovu odredaba Sporazuma iz 1999. godine, tačnije njegovog člana 4. (u kojem stoji da se državna granica na moru proteže "središnjom crtom morskog prostora između kopna BiH i Hrvatske") sva sporna područja na moru, Veliki Školj i Mali Školj, dakle te male hridi, odnosno nenaseljene stijene u Malostonskom zaljevu, kao i vrh poluostrva Klek, pripadaju BiH. 

Međutim, očito je da postoji međunarodni spor dviju država u pogledu granice na moru i u pogledu proizvodnje pravnih posljedica tog sporazuma, zato što je upravo Hrvatska u jednom trenutku problematizovala rješenja iz tog bilateralnog ugovora. Dakle, ako postoji spor o granici između dvije države, valja izmijeniti postojeći ugovor ili donijeti neki novi.Međutim, dok se takvo što ne desi, sadašnja granica je tamo gdje je određena sporazumom iz 1999. godine. 

Ugovori o granici imaju poseban pravni domašaj u međunarodnom pravu, a temeljem načela nepovredivosti i stabilnostipostojećih granica država. To je predviđeno čak i Bečkom konvencijom o pravu ugovora iz 1969. godine. Ta konvencija uključuje propis da se stranke ne mogu pozivati na bitnu promjenu okolnosti kao na uzrok prestanka ili suspenzije ugovora, ukoliko se tim ugovorom ustanovljuje granica. Čak i ako se sporazum više ne primjenjuje ili je on ugovoren na određeni vremenski period, pa je protokom vremena istekla primjena tog ugovora, u međunarodnom pravu prihvaćeno je da jednom ugovorena, granica ostaje, jer bi svaki drugi pristup doista lišio učinka temeljno načelo stabilnosti granica u svijetu.Međutim, to nikako ne znači da dvije države ne mogu zajedničkim sporazumom promijeniti svoju granicu - do toga može doći jedino uzajamnim pristankom, ali kada je neka granica bila predmetom sporazuma, njeno dalje postojanje ne ovisi o opstanku sporazuma kojim je ta granica ugovorena. Stoga, za svaku promjenu granica valja načiniti novi sporazum i on se ne može ishoditi osporavanjem postojećeg. Sve je ovo iznijeto u presudi Međunarodnog suda u Hagu 1994. godine o Teritorijalnom sporu (Libija/Čad). 

Druga poteškoća jeste pristup BiH otvorenom moru, odnosno međunarodnim vodama Jadrana. BiH je obalna država i kao takva ima pravo pristupa međunarodnim vodama, odnosno ima pravo da joj se omogući pristup otvorenom moru. Sva problematika krenula je od Pomorskog zakonika Hrvatske, kada je ova država jednostrano povukla ravne polazne crte i onda je unutrašnjim morskim vodama "zapljusnula" bh. vode, odnosno tim činom odvojila je bh. vode od otvorenog mora.Postavlja se pitanje da li bi hrvatske unutrašnje morske vode mogle ostati tamo gdje su sada?

Član 7.6 UN Konvencije o pravu mora iz 1982. godine kaže da nijedna država povlačenjem ravnih polaznih crta ne može odvojiti teritorijalno more druge obalne države od otvorenog mora, a Hrvatska je upravo to učinila. Povlačeći ravne polazne crte, ona je svojim unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem presjekla bh. more od otvorenog mora Jadrana. 

Hrvatska govori o pravu stranih plovila na neškodiv prolazak. Mi znamo pravne režime morskih prostora i morskih pojaseva. Pravo neškodivog prolaska karakteristično je jedino za teritorijalno more. Šta ćemo sa unutrašnjim morskim vodama? Pravo na neškodiv prolazak nije predviđeno kao takvo u unutrašnjim morskim vodama. 

VIJESTI.BA: Hrvatska upravo nudi neškodiv prolaz, dok BiH insistira na nesmetanom pristupu otvorenom moru. U čemu je razlika? 

OMEROVIĆ: Ključna razlika je u tome što se neškodiv prolazak vezuje za teritorijalno more obalne države. Pravo na neškodiv prolazak imaju sva plovila drugih država u teritorijalnom moru jedne obalne države. To je, uslovno rečeno, nužan prolazak, koji se mora obavljati po prethodno utvrđenom plovnom putu bez ikakvog prekida (plovila se tu ne mogu zaustavljati niti sidriti), bez odgode i brzo. To znači da ga teritorijalna država, u konkretnom slučaju Hrvatska, ima pravo nadzirati i kontrolisati, te u slučaju sumnje u odnosu na neko plovilo, može ga zaustaviti, pretresti i ostvariti jurisdikciju nad tim plovilom u svom teritorijalnom moru. Čak se ide i do toga da obalna država može suspendovati ovo pravo, odnosno da jedan dio svog teritorijalnog mora zatvori za neškodiv prolazak ukoliko je to u interesu nacionalne sigurnostii/ili javnoga reda i mira te obalne države.

S druge strane, potvrdu nesmetanog prolaska nalazimo u ovogodišnjoj arbitražnoj odluci Stalnog arbitražnog suda u predmetu Hrvatska i Slovenija. Naime, Sud je u iskazu svoje presude, između ostalog, rekao da Slovenija dobija tzv. spojnicu njenog teritorijalnog mora i otvorenog mora sjevernog Jadrana. Taj koridor (spojnica) ima, između ostalog, režim slobodne plovidbe i slobodnih preleta, onaj režim koji je karakterističan slobodama otvorenog mora. Dakle, taj koridor su Slovenci dobili kroz hrvatske teritorijalne vode, s tim što on posjeduje režim otvorenog mora. 

VIJESTI.BA: Mišljenja stručnjaka su podijeljena, od toga da Hrvatska ne može graditi most do toga da ima pravo povezati svoju teritoriju. Kakav je Vas stav?

OMEROVIĆ: Nisam saglasan sa mišljenjima da Hrvatska ne smije graditi most na Pelješcu. Moramo shvatiti potrebu naših susjeda da teritorijalno žele povezati sjever i jug. Hrvatska je članica EU, pa je u konačnici i u interesu EU da njena država članica vrši bolji nadzor i kontrolu svog državnog područja. U konačnici će time i EU biti bolje povezana.

Dakle, moramo razumjeti potrebu Hrvatske da kopnom poveže cijelu svoju teritoriju, ali to ne može raditi na štetu susjedne obalne države. Da bi bio izgrađen, Pelješki most mora imati određene tehničke karakteristike i tehničke specifikacije onih mostova koji se grade iznad međunarodnih plovnih puteva ili tjesnaca koji su otvoreni za međunarodni plovni saobraćaj, odnosno onih tjesnaca koji se nalaze pod međunarodnim režimom. 

VIJESTI.BA: Hrvatske vlasti tvrde da su tokom godina ispoštovale određene primjedbe iz BiH, te da su dimenzije mosta, razmak stubova i samu visinu prilagodili tome da se u Neumski zaljev omogući ulazak velikih brodova. 

OMEROVIĆ: Naprosto nije jasno iznad kojeg morskog prostora sa kojim pravnim režimom se gradi Pelješki most. Nije sporno kopno, odnosno činjenica da su stubovi mosta na hrvatskoj teritoriji. No, postavlja se pitanje o stubovima koji će biti postavljeni na morsko dno - koji pravni režim se nalazi u tom morskom prostoru? Da li su to unutrašnje morske vode, a vidimo da je to protivno članu 7.6. UN Konvencije o pravu mora? Ako je to protivno ovom članu, unutrašnje morske vode Hrvatske se tu ne mogu nalaziti, a sada se nalaze.

Osim toga, odluka o arbitraži Hrvatska  - Slovenija potvrdila je da se i BiH može kretati u smjeru zahtjeva za nesmetan slobodan prolaz, koridor između svojih voda i otvorenog mora, no koji se mora posebno ugovoriti sa Hrvatskom. Mi ne možemo ostvariti slobodan prolaz kroz unutrašnje morske vode ili kroz teritorijalno more. Jednostavno, sloboda otvorenog mora nije svojstvena ovim morskim pojasevima. 

VIJESTI.BA: Osim što evidentno ima spor sa Hrvatskom, BiH se, na određen način, spori i sama sa sobom, budući da politički zvaničnici o pitanju izgradnje Pelješkog mosta imaju dijametralno suprotne stavove. Svjedoci smo da su sa različitih političkih adresa iz BiH upućivana pisma na različite adrese kako u Hrvatskoj, tako i u EU. Dakle, i u ovom slučaju ne postoji jedinstveni glas BiH, na čemu sama EU insistira godinama.   

OMEROVIĆ: To možemo posmatrati na dva osnova - šta je do sada bilo i šta imamo sada. Do sada, pogrešno je bilo da se bilo ko iz BiH usaglašava na tehničkom nivou o tehničkim specifikacijama mosta sa bilo kim iz Hrvatske. Prema mom mišljenju, dakle, pogrešan je put rješavati tehnička pitanja, a da se prethodno ne riješi pravni režim morskog prostora iznad kojeg će se graditi trajni objekat. Mislim da je BiH tu pogriješila, jer je kroz razna tijela možda davala saglasnosti, a prethodno nisu riješene pravne dileme koje su, vidimo, i danas ostale. 

Tačno se zna ko su organi BiH, dakle državni organi, za vanjsko predstavljanje države. To su Predsjedništvo BiH, kao kolektivni šef države, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, kao šef vlade, i ministar vanjskih poslova BiH. Nažalost, bili smo svjedoci da su upućivana razna pisma na razne adrese u inostranstvu. Na to se ne bih posebno osvrtao, jer se tačno zna ko ima ovlaštenje pisati kome i pisma kojih organa mogu proizvoditi međunarodnopravna dejstva. 

Što se tiče jedinstvenog stajališta BiH, žao mi je što nemamo jedinstveno institucionalno stajalište za ovako važno međunarodno-pravno pitanje za našu državu. Imamo nesuglasje i bojim se da na sceni ponovo imamo kulturu sukoba i nedijaloga, kao što smo i do sada imali kada su na sceni bila vrlo važna pitanja za riješiti. 

VIJESTI.BA: Iz EU danas su poručili kako očekuju da dvije države ovo pitanje riješe konsenzusom. No, kako je moguće da je Evropska komisija Hrvatskoj odobrila sredstva za gradnju mosta, bez saglasnosti BiH? 

OMEROVIĆ: Teško je odgovoriti na Vaše pitanje, budući da nisam učestvovao u tim komisijama i nemam potpunu sliku o tome šta se sve dešavalo i ko je sve i kakve saglasnosti davao. No, mogu reći da BiH mora naći modus operandi za rješavanje pitanja sa svojim zapadnim susjedom. 

Što se tiče odluke Evropske komisije, BiH je tu pogriješila, jer, ponavljam, od početka nije imala jedinstveno institucionalno stajalište povodom pitanja izgradnje Pelješkog mosta. Kao što sam već kazao, rješavale su se možda tehničke specifikacije mosta, a pravni režim i konačno utvrđivanje granice na moru nije riješeno. Međutim, sa druge strane, koliko znam, postoji službeno stajalište Predsjedništva BiH, i to ono iz 2007. godine, kada je ovaj organ jednoglasno usvojio odluku da se BiH protivi izgradnji mosta sve dok se ne identifikuje granica na moru između dvije susjedne države. S ovom odlukom bili su upoznati najviši hrvatski zvaničnici. Nakon 2007. godine ne znam da je Predsjedništvo BiH ikada dalo ikakvu saglasnost Hrvatskoj u pogledu gradnje Pelješkog mosta. 

A u pogledu EK, dijelom se može shvatiti da ovim žele poručiti da se strane u sporu moraju dogovoriti direktnim pregovorima. Međutim, što ako neko iz BiH proturječi daljoj izgradnji mosta - hoće li to biti osnov da EU povuče svoju odluku o sufinansiranju ovog projekta ili će sredstva učiniti neoperativnima dok se spor ne riješi? U konačnici, je li mudro da jedna regionalna međunarodna organizacija sui generis svojim odlukama podržava da njena članica krši opšte međunarodno pravo mora?   

VIJESTI.BA: U konačnici, ukoliko se ovaj spor ne riješi diplomatskim putem, hoće li sudbinu mosta na Pelješcu odrediti međunarodna arbitraža? I koliko je realno očekivati da Hrvatska pristane na takvo nešto, imajući u vidu njeno iskustvo sa Slovenijom? 

OMEROVIĆ: Smatram da Hrvatska teško da bi pristala na neko pravno sredstvo za rješavanje ovog međunarodnog spora, a pri tome imam u vidu međunarodnu arbitražu i obraćanje međunarodnim pravosudnim institucijama. Na generalnom nivou, za arbitražu je potrebna saglasnost druge strane. Mislim da je nećemo dobiti od strane Hrvatske.

VIJESTI.BA: A obraćanje međunarodnim pravosudnim institucijama?

OMEROVIĆ: Čak iako imamo pravo jednostrano iznijeti spor pred Međunarodni sud u Hagu ili Međunarodni tribunal za pravo mora u Hamburgu, za to nam je potrebna službena odluka ovlaštenog organa BiH. Prema našim unutrašnjim propisima, to je akt Predsjedništva BiH, kao kolektivnog šefa države. 

VIJESTI.BA: Što bi značilo da takav akt treba da potpišu sva tri člana Predsjedništva BiH.

OMEROVIĆ: Da. Ili dva naprema jedan, a shodno njihovim internim aktima i propisima, odnosno Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Ipak, bilo bi dobro da takav akt potpišu sva tri člana, odnosno da se onaj treći, ma o kome se radilo, ne pozove na vitalni nacionalni interes.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 63

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!

Top 10 komentara


Sanel 13.09.2017. 01:18
Mogli bi i mi početi graditi laku u Pločama. Taj grad i ovako i onako sagradiše bosanci. To građani Ploča žele al niko ih ne pita. ili krenite graditi jednu mini nuklearnu centralu samo da im puls opipate. Ili lijepo zovneš vojsku iz BiH i postaviš tamo gdje je suverænitet BiH narušen. Kome se Ovi pravdaju? I čemu služi vojska? Kad bi ja sam napravio kuću na granici Hrvatske oni bi je srušili.
Ferhat Hamid 13.09.2017. 11:19
U pravu si. Ali mi nemamo tako jaku vojsku da možemo intervenisati.Tek 9000 soldatića. Ali možemo i trebamo pozvati naše savetnice,USA,Tursku i druge da uplovljavanjem nosača zrakoplova,fregata i podmirnica zaštite našprisup otvorenom moru i da sruše sve čime bi bilo ko zapriječavao prolaz tim plovnim putem .
Gdje vi zivite 13.09.2017. 11:43
Kiju vojsku Sanele,mislis da bi Hevati i Srbi isli u rat za ovo smece od drzave.Kako ti znas da građani ploca zele da budu dio bh,to te netko dobro slago.Da bosna gradi nuklearku pa krepejete od gladi,najsiromasnija drzava u Evropi,probudi se bolan,Sarajevo vam nema vodu u 21 stoljecu.Za ovu drugu budali,,pa jesi ti svjesan da ni jedan veci brod ne moze uplovit u Neum zbog dubine mora,a treba prvo proc kroz Hrvatske vode i na kraju i USA i Turska i Hrvatska su saveznice i clanice NATOa sto ovaj cirkus od drzave nece nikad bit.Ne postoi ni jedna zemlja na svijetu da ima vise pomorski strucnjaka od bh( ako se moze nazvat drzavom) a upce nema ni mora ni luka ni brodova,zato ljudi spustite se na zemlju i pomirite se s cinjenicom da se ovo ruglo raspada.
Sanel 13.09.2017. 11:46
Ma vojska se ne boji nikog. Dali smo zakletvu da će mo braniti suverenitet i nismo dali zakletvu da će mo šutit jačem.
Sanel 13.09.2017. 12:01
Vremena se mjenjaju poslovica sa zapada spašen je onaj koji se prilagodi promjenama. Rusi i Turska prijatelji. Izrael i NATO prijatelji. Ustaše i NATO prijatelji. E Neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj. Zato ti ja velim. Zapad se igra vatrom. Vremena se mjenjaju još bi vjetar juče mogao zapuhati Floridom. Čekaj krizu novu. I crnci nisu više crnci. Nije Kina ni S.Koreja više komunisti sa bajonetama pa juriš. Nije ni Islamski svijet u Ratu sa Rusijom već sa NATO. A ti okači ovo tamo Thompsonu. Evo ja se prepo hehe NATO.
Sanel gdje ti živiš, imašli ti imalo mozga/pameti 13.09.2017. 12:05
Tursku dijeli kanal /bosfor na dva dijela ,Turska je izgradila više mostova preko prolaza/kanala bosfora i normalno tuda prolaze civilni i ratni brodovi Rusije,Ukrajinem Bugarske,Rumunije i nikakav problem ---Crno more je povezano sa Sredozemnim morem između ta dva dijela Turske--------Danska je sa Švedskom spojena isto modernim mostom koji dijelom ide pod morem , dijelom nad morem--- svi brodovi normalno prolaze tamo gdje nema mosta , a neki prolaze ispod mosta------u čemu je problem? problem je u vašim opranim /zatucanim glavama ,politika sda vam je oprala mozak--------Hrvarski i Srpski poltičari se ne bune , vi glumite neke heroje---ma ko vas šta pia ------most se gradi na Hrvatskom teritoriju-------vi vaše mostove pravite na 23% dijelu federacije
VRS-Republika Srpska ---Neum je u Hercegovini /Herceg Bosni 13.09.2017. 12:10
N a tom području žive Hrvati i oni će prije ili kasnije biti sastavni dio Hrvatske , isto tako Republika Srpska će se pripojiti Srbiji-------vi imate vaš 23% dio federacije pa tamo gradite mostove ,ceste umjesto džamija
Sanelee 13.09.2017. 12:29
Zakletvu su ljudi dali i JNA,primjer Sefer Halilovic,Dudakovic,Divljak pa su se okrenuli protiv te vojske.Tako bi ti i Srbi i Hrvati branili ovu mini Jugoslaviju.Sad bi vi u savez s Rusima,onda bi bili saveznici i sa Asadom,al ne jebu oni teroriste.To su potezi ocajnika vise ne znate s kim bi kad ste se posvađali sa svim susjedima.
guest1505300007 13.09.2017. 12:53
Hrvatska vlada na sjednici prošlog tjedna planirala je odgovor na poteze bh i to su sljedeće aktivnosti: 1.Znantno postrožiti kontrplu na graničnim prijelazima zbog opasnosti od terorizma i to na 5 odobrenih prelaza,ostali se domdaljnjeg zatvaraju jer nisu po sporazumu sa EU. 2.Stavljanje van snage sporazuma o luci Ploče jer je bio vezan za konfederalne odnose sa RH (znači nema opskrbe bh). 3.Razmotriti uvođenje viznog režima za građane bh. 4.Obustava svih zajedničkih aktivnosti sa bh kao što su izgradnja mostova na rijeci Savi koridor 5C. 5.Povlačenje potpore bh za članstvo u Euro-atlanskim integracijama. Sretno bošnje,ja putovnicu i posebna traka za građane EU,a vi patite se što ću vam ja.
tarara 13.09.2017. 20:37
Ma lipo vas čitat kako polemeišete.Kao onako.Uz"Kahvu"!
Livno 14.09.2017. 16:31
Ja neznam o cemu ovi Bosnjaci pricaju. Pa i po arbitrazi izmedu HR i Slo, koju Hr ne priznaje, i ako slovenija ima puno dulju morsku granicu, nije dobila teritorjalni izlaz na more, nego nesmetani prolaz. S druge strane Neum i njegova okolica je BiH teritorijum s apsplutnom Hrvatskom vecinom i o Neumu mogu odlucivati samo BiH Hrvati, kao sto o naseljavanju Arapa u Sarajevu i okolici odlucuju BiH Muslimani( Bosnjaci)
Lauda 13.09.2017. 00:07
Balije,naucite roniti. Trebati ce.vam kad budete plivali ispod mosta.
guest1505256765 13.09.2017. 00:52
Najlakše ce nauciti sa kamenom oko vrata.
guest1505257499 13.09.2017. 01:04
Ja sam naucio roniti kad sam ti sestri ronio medju noge
Albanci dosli tobe 12.09.2017. 22:55
u porastu je albansko negiranje postojanja bošnjačkog naroda. Posebno je zanimljivo što mnogi albanski nacionalisti BH muslimane smatraju islamiziranim Hrvatima i Srbima, dok ove na Sandžaku nazivaju asimiliranim Albancima. Smiješno je što mnogi bošnjački patrioti ne žele prihvatiti da se tako nešto dešava, pa unatoč svemu nastoje pozitivno govoriti o Albancima, neki čak nastoje promicati bratstvo sa njima, dok albanski nacionalisti bez imalo obzira negiraju Bošnjake i uopće ih ne zanima što će netko od Bošnjaka misliti o njima.
Radenko Sipovo 12.09.2017. 23:17
Et vidis jos malo moramo se ulizivat i sipcima da nam pomognu protiv tih mocnih bosnjaka. Ev 93 se udruzili ustase i mi cetnici da porazimo bosnjake i opet smo popusili. Zamisli te jadnoce mi Srbi se moramo udruzit sa ustasama protiv bosnjaka ustase koji su pocinili jasenovac i pobili toliko srba i mi se lizemo danas jos nam fale i ti sipci da se lizemo i snjima protiv mocnih bosnjaka koja jadost . Et na sta smo spali i kak smo jadni i ustase i cetnici nisu djaba Bosnje bile Begovi a mi kmetovi tolko stotina godina
guest1505252526 12.09.2017. 23:42
Lojavi ,baš fino što za nick koristiš koristiš pradedino ime
Jure Grude 13.09.2017. 00:42
Upravu je Radenko jedva 2 milijuna bosnji opkruzeni sa katolickim hrvatima, talijanima, madjarima se jedne i sa pravoslavnim srbims , bugarima, rumunima s druge strane i opet se ne boje. Dok najmanje 20 milijuna krscana na Bliskom Istoku nesmiju pisnut
Prikaži još