09.09.2017. / 22:49h Intervjui - Ševal Kovačević za Vijesti.ba

Ako Hrvatska odbije sporazumna rješenja za Pelješki most, BiH treba da podnese tužbu Međunarodnom sudu

Ako Hrvatska odbije sporazumna rješenja za Pelješki most, BiH treba da podnese tužbu Međunarodnom sudu
Sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević u intervjuu za Vijesti.ba analizira problem izgradnje Pelješkog mosta, što je godinama otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske.

Sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke i član Pomorskog društva BiH Ševal Kovačević u intervjuu za Vijesti.ba analizira problem izgradnje Pelješkog mosta, što je godinama otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske. 

Prema konvencijama o pravu mora, ukoliko jedna država ima duboko usječenu obalu i sučeljava se sa drugom, kao što je slučaju u akvatorijumu Neum, susjedna država, odnosno Hrvatska, nema pravo povlačiti ravne polazne linije na granici teritorijalnog mora i državu koja ima duboko usječenu obalu odsjeći od otvorenog mora, tvrdi Kovačević. 

VIJESTI.BA: Gradnja Pelješkog mosta otvoreno je pitanje između BiH i Hrvatske. Jesu li u pravu zvaničnici naše države koji tvrde da je preduslov za realizaciju ovog projekta utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru?

KOVAČEVIĆ: Prije svega, BiH nikada nije dala nikakvu saglasnost Hrvatskoj da pravi most u akvatorijumu Neum. Potrebno je podsjetiti se hronologije događaja. Naime, 1999. godine potpisan je sporazum Tuđman - Izetbegović, kojim je dogovoreno razgraničenje između BiH i Hrvatske sredinom Malostonskog zaljeva, korištenje Luke Ploče pod "povoljnim uslovima" za BiH na 99 godina i slobodan prolaz kroz zaleđe Neuma za potrebe Hrvatske. To sve trajalo je do 2006. godine, kada je Vlada Hrvatske na čelu sa Sanaderom poslala obavještenje da odustaje od sporazuma Tuđman - Izetbegović.

No, potrebno je znati da su u međuvremenu, dakle od 1999. godine, brojne komisije radile na demarkaciji granice. Čak je i granica između dviju država u području Neuma pomaknuta gotovo 400 metara unutar teritorije BiH da bi se Hrvatskoj omogućilo da napravi granični prelaz. Međutim, Hrvatska je sve to pogazila, maksimalno je iskoristila sve što je mogla i 2006. godine obavijestila BiH da odustaje od sporazuma Tuđman - Izetbegović. 

Ponavljam, nikada BiH nije dala nikakvo odobrenje Hrvatskoj da gradi most u akvatorijumu Neum. U međuvremenu, od 2007. godine radile su neke tehničke grupe, koje su postigle određene saglasnosti, tipa da visina mosta bude 26 metara, pa 32 metra, pa 38 metara, pa 40 metara i dalje. Sve su to bila neka nagađanja i potrebno je napomenuti da tehničke stvari nisu meritorne u akvatorijumu Neum. To jesu politička i pravna pitanja, tačnije pitanje uspostavljanja granice. Da se razumijemo, ove komisije su radile, ali nikada Vijeće ministara BiH, niti bilo koja institucija zadužena za granice, niti Predsjedništvo BiH, niti Ministarstvo vanjskih poslova BiH, nisu prihvatili nalaze takvih komisija. 

VIJESTI.BA: BiH ne želi oduzeti pravo Hrvatskoj da gradi na svojoj teritoriji. Međutim, insistira se na tome da BiH ima nesmetan pristup otvorenom moru, dok Hrvatska nudi slobodan pristup kroz svoju teritoriju. U čemu je razlika? 

KOVAČEVIĆ: Prema konvencijama o pravu mora, ukoliko jedna država ima duboko usječenu obalu i sučeljava se sa drugom, kao što je slučaju u akvatorijumu Neum, susjedna država, odnosno Hrvatska, nema pravo povlačiti ravne polazne linije na granici teritorijalnog mora i državu koja ima duboko usječenu obalu odsjeći od otvorenog mora. Hrvatska je 1994. godine donošenjem Pomorskog zakonika, prisvojila ravne polazne linije bivše Jugoslavije i došla je u sukob sa svim državama, od Slovenije, preko Crne Gore, a BiH je jednostavno zanemarila i to prisvajanjem ravnih polaznih linija od uzvišenja na Korčuli prema otoku Vodnjak. Tamo je zatvorila BiH i dala do znanja da sve što je unutra prema Neumu zapravo su unutrašnje vode Hrvatske, a da su poslije toga, 15 milja dalje prema otvorenom moru, terotorijalne vode Hrvatske. 

Hrvatska to nije imala pravo. Upravo je prema konvencijama o pravu mora postavljeno da zemlja koja ima duboko usječenu obalu ima pravo slobodnog pristupa otvorenom moru kroz slobodan plovni put na kojem ne smije biti kontrole države koja ima otoke ispred, niti zaustavljanja ili pretresa brodova. To je slobodan međunarodni plovni put. Vode kojima ide međunarodni plovni put od završetka vrha Kleka do otvorenog mora smatraju se međunarodnim vodama, a ne hrvatskim unutrašnjim, ni teritorijalnim vodama.

Nažalost, Hrvatska konstantno vrši zamjenu teza i kaže: "Mi pravimo most na našoj teritoriji i preko naših teritorijalnih voda". To je krivi navod, jer to nisu nikakve teritorijalne vode Hrvatske, već međunarodne vode, preko kojih ide slobodni plovni put BiH iz akvatorijuma Neum 122 km iza Korčule. 

Šta je neškodiv prilaz? Prema načelu slobodne plovidbe, svugdje u svijetu imate pravo da priđete, a to je i u Sao Paulu i u Hagu i u Solunu i slično, ali podliježete kontroli države u čije unutrašnje vode ulazite. To je osnovna razlika. Karakter unutrašnjih voda ima karakter kopna. Nad njima postoji neograničen suverenitet. Hrvatska jednostavno vrši zamjenu teza i neće da se razgraniči. Kada bi postavila most na Pelješcu kao prepreku, a u međuvremenu da se ne utvrdi razgraničenje, Hrvatska bi BiH odsjekla od otvorenog mora, nudeći neki "neškodiv prolaz" dok izgrade most. 

VIJESTI.BA: Kako tumačite činjenicu da je Evropska komisija odobrila novac Hrvatskoj za izgradnju Pešlješkog mosta, a da pri tome ne postoji saglasnost BiH za realizaciju ovog projekta? 

KOVAČEVIĆ: To što je uradila Evropska komisija graniči sa vrlo sumnjivim radnjama i postupanjima sa sredstvima poreskih obveznika EU. EU je odobrila 357 miliona evra Hrvatskoj bez pravnog osnova, jer nije izvršeno razgraničenje u akvatorijumu Neum. Po odluci Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, iz januara 1992. godine, bila je obaveza da se Hrvatska mora razgraničiti sa republikama sa kojima graniči. Hrvatska to izbjegava i direktno krši Konvenciju o sukcesiji država iz avgusta 1978. godine - Bečku konvenciju. 

Hrvatska to neće da uradi, kako se Bečka konvencija o pravu ugovora ne bi odnosila za slučaj spora. Naime, ako bi u jednom momentu došlo do sporazuma o granici, takav sporazum se predaje Međunarodnom sudu i on se arhivira. U slučaju spora, ni Hrvatska ni BiH nemaju ništa sa ugovorom, već Međunarodni sud koji bi u slučaju spora koristio svoj statut i sudio po njemu, na osnovu međunarodnog prava primjenom paragrafa. To je suština. 

VIJESTI.BA: Ukoliko dogovor između Hrvatske i BiH ne bude postignut, hoće li sudbinu Pelješkog mosta odrediti međunarodna arbitraža? Je li to dobra opcija za BiH?  

KOVAČEVIĆ: Najbolje bi bilo kada bi dvije države pronašle sporazumno rješenje, primjenjujući odredbe međunarodnog prava kroz konvencije. Druga opcija je blaža medijacija EU. Treća opcija bila bi da Hrvatska pristane na arbitražu, što je malo vjerovatno. Ona je čak željela da izađe iz arbitraže sa Slovenijom, međutim, to je pravno bilo nemoguće jer je potpisala arbitražu. 

Ukoliko Hrvatska odbije sve prethodno, BiH treba da podnese tužbu Međunarodnom sudu i da tim putem rješava svoje interese. U međuvremenu, BiH bi trebalo da poduzme određene korake. Prvo, osvrnuti se na sporazum Tuđman - Izetbegović, nadograditi ga u pogledu međunarodnog plovnog puta, proglasiti svoje interese u Malostonskom zaljevu, proglasiti slobodan međunarodni plovni put od vrha Kleka do otvorenog mora. Osim toga, naša država mora raditi na zakonodavstvu iz oblasti pomorstva. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 117

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!

Top 10 komentara


guest1505009819 10.09.2017. 04:16
Imate li vode u kalifatu ?
KALIFAT??? 10.09.2017. 05:00
APSOLUTNO CE JE BITI. A AKO TI KALIFAT DODJE TVOJE CE PITANJE OVAKO GLASITI: SVETA GOSPO OCE LI NAS BITI? GOSPA SE SAKRILA PA SE NE JAVLJA. SVETI ANTO IMALI KAKVE SANSE ZA NAS I NASU VODU? SVETI ANTO SE SAKRIO I NEJAVLJA SE. NEZNAM KOGA CES ONDA PITATI. ZNAM MISLI TI LETE NA ISUSA-ISU ALEHISELAMA (PEACE BE UPON HIM) ALI NA NJEGA NEMOZETE RACUNTI JER JE I ON BIO MUSLIMAN. A ZASTO GA I PRIZIVATI KAD SE VASI JARANCICI JEVEREJI I DAN DANAS FALE DA SU GA NA KRST RAZAPELI.
Anton 11.09.2017. 12:44
Hebao ti sebi kuju koja te odgojila,za tvoje dobro da ne lupas gluposti.
Isus Krist je Bog !!! 11.09.2017. 15:24
KALIFAT??? sumnjam da je musliman. Te ubojice iz ID Putin briše sa lica Zemlje, jer je ni u dostojni. Svaka mu čast.
Prikaži još