04.09.2017. / 23:38h Intervjui - Adil Kulenović za Vijesti.ba

Pelješki most posljednji u nizu pokušaja Hrvatske da izoluje i blokira BiH

Pelješki most posljednji u nizu pokušaja Hrvatske da izoluje i blokira BiH
Predsjednik Asocijacije "Krug 99" Adil Kulenović u intervjuu za Vijesti.ba govori o izgradnji Pelješkog mosta, pitanju koje godinama opterećuje odnos BiH i Hrvatske. On, između ostalog, ističe da BiH ne može prihvatiti izgradnju Pelješkog mosta bez jasnog razgraničenja o pravnom statusu prije svega samog potencijalnog koridora BiH prema otvorenom moru, odnosno pravnog statusa tog plovnog puta.

Predsjednik Asocijacije "Krug 99" Adil Kulenović u intervjuu za Vijesti.ba govori o izgradnji Pelješkog mosta, pitanju koje godinama opterećuje odnos BiH i Hrvatske. On, između ostalog, ističe da  BiH ne može prihvatiti izgradnju Pelješkog mosta bez jasnog razgraničenja o pravnom statusu prije svega samog potencijalnog koridora BiH prema otvorenom moru, odnosno pravnog statusa tog plovnog puta.

VIJESTI.BA: Gradnja Pelješkog mosta pitanje je koje godinama opterećuje odnos BiH i Hrvatske. Obje države imaju "pro" i "kontra" argumente za gradnju ovog mosta. Je li ispravno graditi Pelješki most prije nego što bude izvrđeno razgraničenje na moru između BiH i Hrvatske?

KULENOVIĆ: U našoj javnosti vlada puno zabluda, dezinformacija, pa i otvorene propagande koja zagađuje javnost i stvara utiske koji su mimo činjeničnog stanja. Činjenično stanje je, prvo, da je 1999. godine  potpisan sporazum Izetbegović - Tuđman oko granica kojima su definisani pojedini detalji koji idu u prilog onome što se i u ovom trenutku traži od BiH. Ratifikaciju sporazuma Izetbegović - Tuđman kočila je Hrvatska od vremena nestanka Franje Tuđmana i nastanka nekih novih koncepcija unutar ove države. Važno je istaći i činjenicu da, ne samo sada BiH, nego i ranije druge bivše jugoslovenske republike takođe postavljali pitanja o linijama koje je Hrvatska prisvojila od bivše Jugoslavije kao ravnu liniju prema Italiji.  Dakle, to su neosporne činjenice koje su u svakom slučaju definisale odnos republika - Slovenije, BiH, Crne Gore prema ovom pitanju. Prema tome, stvarati lažnu sliku da se iz nekih stranačkih, političkih ili predizbornih razloga otvara ovo pitanje, nesuvislo je. 

Drugo, članovi Asocijacije "Krug 99" su o ovom pitanju raspravljali više puta i otprilike smo isticali iste stavove koje zastupamo i danas, sa različitim detaljima, ali u suštini iste. To je, prije svega, pitanje otvorenog mora. Mnogi teoretičari, uključujući Rudolfa Radmana, te Vladimira Đuru Degana, zastupali su zastupali stavove koji idu u prilog onome što BiH traži, u smislu da Hrvatska ne može graditi Pelješki most prije nego što se definiše pravo BiH na otvoreno more i sve ono što podrazumijeva pitanje razgraničenja, granica i slično.

Neosporno je da je Hrvatska jednostrano proglasila hrvatsku granicu kao granicu Jugoslavije prema Italiji, a da nije htjela prihvatiti prava na otvoreno more ne samo BiH, nego i Slovenije, a u velikoj mjeri to se odnosilo i na probleme sa Crnom Gorom. U konkretnom slučaju, gdje je BiH ostala bez do kraja definisanog statusa, odnosno dok nije ratifikovan pomenuti ugovor, naravno da BiH ne može prihvatiti izgradnju Pelješkog mosta bez jasnog razgraničenja o pravnom statusu prije svega samog potencijalnog koridora BiH prema otvorenom moru, odnosno pravnog statusa tog plovnog puta. Da li je taj plovni put ispod mora, na moru, preko ili iznad mora, on mora biti jasno definisan, prije svega, što su brojni slični primjeri u svijetu regulisani putem Konvencije UN-a o pravu mora. 

Treba imati u vidu i samu političku agresivnost Hrvatske u posljednje vrijeme u raznim pitanjima, poput optužbi našeg pravosuđa za ratni zločin - prikrivanje navnodnog ratnog zločina; pitanja koje se tretira kao udruženi zločinački poduhvat i reperkusije toga; pritisci koji se vrše na preuređenje BiH koje odstupa od interesa naše države i Dejtonskog sporazuma; neprincipijelan uticaj hrvatske diplomatije putem Evropskog parlamenta o federalizaciji... Sve ovo govori da je konkretnom pitanju potrebno pristupiti sa velikim oprezom. 

VIJESTI.BA: Osim pritisaka iz Hrvatske, nemoguće je ne konstatovati da kod unutrašnjih, bh. političkih snaga postoje oprečna mišljenja o gradnji Pelješkog mosta. Možemo li, barem u perspektivi, govoriti o nekom jedinstvenom, bh. pristupu spram ovog pitanja? 

KULENOVIĆ: U ovom trenutku, u kontekstu državnog uređenja BiH, prije svega, etničkog principa koji vlada, teško da bi ijedna zemlja moga postići jedinstvo. Prema tome, teško je očekivati razumne snage u uslovima kada se insistira na uređenju koje je nerazumno. Ipak, uvjeren sam da na političkoj sceni u RS dolazi do demokratizacije, te da se pojavljuju i druge snage koje više ne žele da učestvuju u nečemu što je destabilizovanje zemlje. Stoga, perspektiva u tom pravcu za većim jedinstvom postoji. 

Kada je riječ o hrvatskom korpusu, nažalost, rekao bih da Dragan Čović pokušava da igra ulogu ruskog trojanskog konja u BiH za račun interesa Hrvatske, koja očito s jedne strane podržava NATO pakt, a sa druge strane podržava snage ili direktno Čovića, koji, objektivno, svojim političkim postupcima čini sve da BiH ne uđe u ovaj vojni savez, nego da u krajnjem slučaju šuruje sa onim što su interesi Milorada Dodika.

U tom smislu, mišljenja sam da je teško postići jedinstvo. Međutim, neka bilo koji političar sutra izađe pred javnost i kaže da zastupa interese koji će značiti da će svaki eventualni brod koji krene prema Neumu ili iz Neuma prema otvorenom moru biti u jurisdikciji, odnosno biće carinjen i podvrgnut pasoškim kontrolama u nadležnosti Hrvatske. 

Ovo je samo posljednji u nizu pokušaja Hrvatske da izoluje i blokira BiH. Podsjećam vas na primjer Unske pruge, jedne od najstabilnijih i najprometnijih pruga u predratnoj Jugoslaviji, odnosno BiH. Hrvatska od rata drži tu prugu mrtvom. To je zapravo taj neškodljivi prolaz. Dakle, možete neškodljivo proći, ali samo ako vam mi to dozvolimo, pod našom kontrolom, pod našom jurisdikcijom. Recimo, voz od Bihaća do Loskuna, čini mi se 20-ak kilometara, mora stati da bi dobio dozvolu da prođe nesmetano. Ova pruga je najbolji primjer za one kojima nije jasno šta zapravo znači neškodljivi prolaz. Umjesto nekadašnjih 60 vozova, sada tamo ne prođe nijedan. 

VIJESTI.BA: Testiranje tog jedinstvenog, bh. pristupa biće na sljedećoj sjednici Parlamenta BiH, kada će državni parlamentarci razmatrati pitanje gradnje Pelješkog mosta. Asocijacija "Krug 99" kroz saopštenje je, na neki način, dala parlamentarcima savjete kako da postupe po ovom pitanju. Poručili ste, između ostalog, da će rezultat njihove rasprave biti zapravo njihov odnos spram pitanja vitalne zaštite nacionalnog interesa države BiH. 

KULENOVIĆ: Kada smo poručili da je potrebno štititi vitalne nacionalne interese države BiH, mislili smo da ovo pitanje ne smije biti politikanstvo u kojem će neko gledati kako da dobije političke poene od potencijalnih glasača. Osim toga, u ovom slučaju se moraju držati onoga što je vitalni interes države, a to je da ona ne bude prometno izolovana i na kopnenom putu, kao što je to u dobroj mjeri slučaj kada je u pitanju željeznički put. Takođe, državni parlamentarci nisu izabrani da glasaju prema količini svojih honorara, nego da glasaju za ono što su strateški interesi svakog čovjeka u BiH. Ovo nije nikakvo samo bošnjačko pitanja, a i jeste bošnjačko, niti je samo srpsko, a i jeste srpsko, niti je samo hrvatsko, a jeste i hrvatsko. 
 
Na stranu sve moguće pravne zavrzlame oko definicije šta je otvoreno more, šta su unutrašnje vode, šta je teritorijalno more, to svaki čovjek ne mora ni znati, ali je svakom jasno šta znače ograničenja u jednom i u drugom slučaju. Ako naši državni parlamentarci ne budu imali istorijsku odgovornost za odluku za koju će glasati, mislim da se u tom slučaju mora postaviti otvoreno pitanje da li parlamentarci koji su se zakleli na Ustav BiH podliježu i krivičnim gonjenjima koja se eventualno mogu pokrenuti. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 72

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još