02.09.2017. / 12:35h Komentari - Dok se dijele lekcije o radikalizmu

Tjednik Katoličke crkve: “Hrvatska nije sekularna država!”

Tjednik Katoličke crkve: “Hrvatska nije sekularna država!”
Dok se hrvatska predsjednica brine za sekularizam u Bosni i Hercegovini u Hrvatskoj traje rasprava po pitanju odnosa Hrvatske radio-televizije (HRT) prema proslavi svetkovine Velike Gospe.

Dok se hrvatska predsjednica brine za sekularizam u Bosni i Hercegovini u Hrvatskoj traje rasprava po pitanju odnosa Hrvatske radio-televizije (HRT) prema proslavi svetkovine Velike Gospe.

Nedavno je bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović ukazao da nacionalna televizija “nadmašuje sve moguće obaveze prema Ugovoru HRT-a i Biskupske konferencije” uslijedio je niz osuda i uvreda  na njegov račun.
 
Posebnu pažnju privukao je tekst “Hrvatska nije sekularna država”, koji potpisuje Ivan Miklenić, urednik crkvenog glasila “Glas koncila”. Miklenić smatra da sekularizam nije evropski pravni princip prvog reda, već komunistička ideologija, koja po njegovom mišljenju ne važi u današnjoj Hrvatskoj.
 
Protiv Miklenićeve tvrdnje je ustala profesorica i ekspertica za ustavno pravo Sanja Barić, pozivajući se na član 41. hrvatskog ustava, u kojem stoji da su vjerske zajednice ravnopravne. Međutim, dobar dio javnosti je stao u odbranu Miklenića, poput doc. dr. Franeta Staničića s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je kazao da “Hrvatska nije sekularna država u smislu stroge odvojenosti Crkve od države kao Francuska”.
 
Iako je Miklenić izazvao veliku raspravu, praćenu talasom antisekularnog raspoloženja, predstavnici institucija Hrvatske, prvenstveno zaduženih za zaštitu Ustava, nisu reagirali i demantovali navode o nesekularnosti, iako su ih mnogi protumačili kao stav izrečen u ime Katoličke crkve.
 
Naime, kako stoji i u opisu na zvaničnoj stranici “Glasa koncila”, ovo crkveno glasilo “vjerno prenosi službene stavove vodstva Crkve u Hrvata”, što ni nakon Miklenićevog stava da Hrvatska nije sekularna država nije demantirao vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj.
 
Za to vrijeme, dok se vodi rasprava je li Hrvatska sekularna država, zvaničnici te zemlje poput predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović i saborskog zastupnika Miroslava Tuđmana, su navodno zabrinuti zbog vjerskog ekstremizma u BiH. Čime su to zabrinuti Tuđman i Grabar- Kitarović? Da li bosanskohercegovački javni emiteri, kakvi god da su, „bombarduju“ svoje gledateljstvo „vjerskim sadržajima“ ili taj problem postoji u Hrvatskoj? Da li bosanskohercegovačke vlasti, kakve god da su, preko javnih emitera uređuju javni moral i odnos gledateljstva prema vjeri, ili je to slučaj u Hrvatskoj?
 
Za razliku od vjerskih velikodostojnika u Hrvatskoj, koji nastoje da državu podrede Crkvi, takva praksa u Bosni i Hercegovini uopće ne postoji. Pored toga što vjerski lideri u Hrvatskoj jedva da izražavaju ikakvu empatiju prema žrtvama ustaškog režima, a počesto isti taj režim amnestiraju od bilo kakve odgovornosti za zločine Nezavisne Države Hrvatske, sa druge strane vjerski lideri u BiH orijentirani su u potpuno suprotnom pravcu. Tome svjedoče i brojni napori vjerskih lidera u BiH u cilju izgradnje mira i pomirenja, kao što su zajedničke posjete stratištima iz proteklog rata.
 
Treba li napominjati, a izgleda da treba, kada se govori o sekularizmu i klerikalizmu, da je Reis ef. Husein Kavazović u više navrata eksplicitno kazao da Bosna i Hercegovina mora biti multietnička i sekularna država. Pokušajmo samo zamisliti situaciju u kojoj kardinal Bozanić poručuje da Hrvatska mora biti sekularna država. Isti bi od strane svojih Miklenića bio proglašen komunistom. Sa druge strane nismo čuli da je Kavazovića iko zbog stava da BiH mora biti sekularna država proglasio komunistom.
 
Niko u Bosni i Hercegovini,  nijedna od vjerskih zajednica, i njeni predstavnici, nisu u skorije vrijeme izvršili ovako brutalan napad na sekularizam kako je to učinio list koji govori u ime Katoličke crkve u Hrvatskoj.
 
Važno je da se BiH što adekvatnije suoči sa problemom nasilnog ekstremizma, s kojim se suočavaju sve zemlje EU i šire, ali tome može doprinijeti samo iskrena saradnja sa susjedima, a ne neiskrena i agresivna “briga” zvaničnog Zagreba.
 
Bilo bi dobro da se hrvatske institucije, pored “brige” o BiH, bave ne samo crkvenim ekstremizmom, već i revizionističkim tendencijama, kojim svjedočimo posljednjih dana u vezi sa ukidanjem Titovog trga u Zagrebu, te pločom “Za dom spremni” u Jasenovcu”. 

(Vijesti.ba)

 


Komentari - Ukupno 15

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još