29.08.2017. / 21:10h Intervjui - Zlatko Hadžidedić za Vijesti.ba

BiH će ići brže ka EU kad uspostavi vlastiti suverenitet i uredi unutrašnje političke odnose

BiH će ići brže ka EU kad uspostavi vlastiti suverenitet i uredi unutrašnje političke odnose
Pitanje suvereniteta je osnovna tačka sa koje se mora poći da bi se uopšte razgovaralo o tome da prevazilazite bilo kakve carinske barijere. Prije nego što se riješi pitanje suvereniteta zemalja na Balkanu, uopšte ne možemo razgovarati o realnoj ekonomskoj integraciji. To je onda, bojim se, zavaravanje koje neće donijeti nikakav rezultat, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Zlatko Hadžidedić.

Pitanje suvereniteta je osnovna tačka sa koje se mora poći da bi se uopšte razgovaralo o tome da prevazilazite bilo kakve carinske barijere. Prije nego što se riješi pitanje suvereniteta zemalja na Balkanu, uopšte ne možemo razgovarati o realnoj ekonomskoj integraciji. To je onda, bojim se, zavaravanje koje neće donijeti nikakav rezultat, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Zlatko Hadžidedić.

VIJESTI.BA: Proteklog vikenda u Draču je održan sastanak zapadnobalkanskih lidera kojem je prisustvovao i evropski komesar Han. On je uoči sastanka istakao da je ključni prioritet regionalna ekonomska integracija. Postavlja se pitanje da li je to zapravo alternativa članstvu u EU?

HADŽIDEDIĆ: Komesar Han je rekao da ekonomska regionalna integracija ne predstavlja alternativu prijemu u EU. Rekao bih da komesar Han pripada onoj grupi evropskih birokrata čije se izjave komotno mogu protumačiti pomnožene sa minus jedan. To bi značilo da on poručuje da ekonomske integracije unutar regiona zapravo jesu alternativa prijemu u EU. Postoji dugotrajna politika EU koja je, prije svega, bila kreirana pod uticajem Velike Britanije, za koju sada postoji mogućnost da se postepeno promijeni izlaskom Velike Britanije iz EU. Međutim, do toga još nije došlo.

Postoji određeni stereotip o Zapadnom Balkanu kao o jednoj sferi gdje postoje permanentni sukobi, te gdje je permanenta nestabilnost i slično, a koja na neki način ne predstavlja dio Evrope. To je stereotip koji je pažljivo izgrađen, prije svega, od strane vanjske politike Velike Britanije, koja je imala neke svoje specijalne interese u tome da uzrokuje nestabilnost na Zapadnom Balkanu. Sada postoje šanse da se ta politika prevaziđe.

Međutim, postoji čitava jedna generacija ili nekoliko generacija birokrata poput komesara Hana, te poput mnogih evropskih lidera, koji su odgojeni na tim stereotipima i koji o Zapadnom Balkanu ne znaju drugačije razmišljati nego kao o nekakvom corpus separatumu unutar Evrope, a koji sam po sebi ne može biti tretiran na jednak način kao što su to čak bile tretirane i neke druge balkanske zemlje, poput Bugarske i Rumunije. Bojim se da se mi ovdje suočavamo sa serijom nekih stereotipa koji zapravo ne dozvoljavaju da se stvari pogledaju drugačijim u odnosu na to kakve one zapravo jesu.

VIJESTI.BA: Kako razbiti takve stereotipe? Imaju li sadašnji zapadnobalkanski lideri kapacitet da EU uvjere u suprotno?

HADŽIDEDIĆ: Prije svega, ja ih ne tretiram kao stvarne nosioce vlasti, odnosno stvarne nosioce uticaja u regionu. Na Zapadnom Balkanu mnogo vijekova su se prelamali uticaji globalnih ili evropskih sila. To se nije izmijenilo ni do dana današnjeg. Rijetko ćete naći bilo kojeg zapadnobalkanskog lidera za koga ćete utvrditi da nije pod uticajem jedne, druge ili čak nekoliko različitih evropskih sila. Stoga bih to uvijek stavljao u kontekst politika koje određene sile imaju prema Balkanu.

Kao što sam već pomenuo, Velika Britanija je imala cilj permanentnu destabilizaciju Balkana. Sada se Njemačka po prvi put pojavljuje kao značajan faktor na Balkanu. Do sada je Njemačka bila ekonomski činioc, a sada po prvi put pokazuje političke ambicije. Prije svega, preko toga što je ostvarila izvjestan uticaj na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a to više ne krije ni Vučić ni sami Nijemci.

Međutim, bojim se da se opet radi o gomili stereotipa koji su preuzeti iz ranijeg perioda. Očigledno je da njemačka politika vjeruje da preko Vučića može regulisati odnose u regionu, polazeći implicitno od pretpostavke da Srbiju treba tretirati kao regionalnog hegemona. Upravo tako kao što je Velika Britanija činila u ranijoj fazi, kada je nastojala podržati projekat velike Srbije itd.

Njemačka ne podržava veliku Srbiju, podržava suverenitet zemalja na Balkanu, ali opet u centralnu poziciju stavlja Srbiju, kao faktora koji na neki način može pokrenuti ili organizovati ostale zemlje u regionu. Mislim da je to u startu pogrešno i da takav pristup ne može donijeti dobre rezultate, jer se u krajnjoj liniji zasniva na stereotipima koji su već do sada doprinosili samo nestabilnosti, a nikako stabilizaciji.

Balkanske lidere zaista ne vidim kao faktore koji su sami sposobni da djeluju na uspostavljanju politika vlastitih zemalja, nego vjerovatno u većini slučajeva slijede samo signale koji im dolaze sa Zapada.

VIJESTI.BA: Kada govorite o širenju političkog uticaja Njemačke na Balkanu, kakva je pozicija BiH?

HADŽIDEDIĆ: Mi smo prilično bespomoćni. U krajnjoj liniji, mi se, nažalost, možemo boriti samo za uticaj jedne ili druge sile, odnosno da prevlada uticaj one sile kojoj je u interesu opstanak BiH, a ne njen nestanak. Već sam pominjao politiku Velike Britanije, koja je proteklih decenija većinom imala za cilj da BiH podijeli i u krajnjoj liniji dovede do njenog nestanka. Njemačka sasvim sigurno nema tu vrstu cilja, ali ima cilj da Zapadni Balkan na neki način priključi EU, kao slobodnu carinsku uniju, gdje će onda EU moći plasirati svoje proizovde i gdje će moći lakše djelovati pomoću unaprijed pripremljene carinske unije.

Međutim, htio bih kazati jednu stvar koja se implicitno dodiruje Vašeg pitanja. Ako pogledate sa čisto teoretske strane, kada se govori o bilo kakvoj carinskoj uniji, ukidanju raznih carinskih barijera i slično, u suštini se uvijek govori o pitanju suvereniteta. Države koje imaju suverenitet, u stanju su nametnuti carinske barijere i države sa suverenitetom mogu pregovarati o carinskoj uniji i o eventualnom uklanjanju tih barijera.

Na Balkanu se suočavamo sa paradoksalnom situacijom. Može se reći da pitanje suvereniteta gotovo nijedne zemlje u ovom regionu nije riješeno. Prije svega, nije riješeno pitanje BiH koja nije u stanju nametnuti svoj suverenitet na svojoj cjelokupnoj teritoriji. Zatim, Srbija i dalje pretenduje da ima suverenitet na Kosovu, a nije u stanju taj suverenitet projektovati. Hrvatska je već u EU, a ni sama nije sigurna šta jesu, a šta nisu dijelovi njene teritorije. Kada je u pitanju Crna Gora, Srbija i dalje ima pretenzije da dijelove ove zemlje pripoji sebi. Bez obzira na to što je premijer Zoran Zaev napravio mnogo pozitivnih koraka, Makedonija nije riješila pitanje toga da li će opstati kao država ili će biti podijeljena između Albanije i Bugarske, što je bila jedna opcija koju je diskretno proturao prethodni premijer Nikola Gruevski, koji je nastojao zaoštravati prilike u Makedoniji dok ne bi došlo do takvog rascjepa.

Dakle, pitanje suvereniteta je osnovna tačka sa koje se mora poći da bi se uopšte razgovaralo o tome da onda prevazilazite bilo kakve carinske barijere. Prije nego što se riješi pitanje suvereniteta zemalja na Balkanu, uopšte ne možemo razgovarati o realnoj ekonomskoj integraciji. To je onda, bojim se, zavaravanje koje neće donijeti nikakav rezultat. U situaciji u kojoj nema političke stabilnosti, niti pravne stabilnosti, gdje zemlje još nisu riješile pitanje teritorija koje kontrolišu, niti da li na te teritorije mogu projektovati svoju vlastitu moć, odnosno vlast, apsurdno je razgovarati o tome da se zemlje integrišu i uklanjaju carinske barijere. Mislim da je to postavljanje stvari naglavačke.

VIJESTI.BA: Novi pristup EU prema BiH stavlja u fokus upravo ekonomska pitanja, a po strani ostaju ona politička. Je li to, kako kažete, postavljanje stvari naopačke? Dakle, mogu li ekonomski problemi biti riješeni prije onih političkih, koji evidentno postoje u BiH?  

HADŽIDEDIĆ: Kratko i jasno - ne može. Postoji samo jedan način na koji bi BiH mogla ići brže ka EU, a to je da uspostavi vlastiti suverenitet i da uredi političke odnose u zemlji, a zatim, sljedeći korak na vanjskopolitičkom planu jeste da se ne postavlja prema EU u poziciju bespogovornog pristajanja na sve opcije i sve ponude.

Zemlja koja je najviše napredovala prema EU je Srbija. To je postignuto najviše zbog toga što se u Srbiji prepliću tri različita vanjskopolitička interesa i Srbija to nimalo ne krije. Naprotiv, ona time licitira. Vučić jasno šalje signale da je pod uticajem Njemačke i da je opredijeljen za EU. Dio beogradske čaršije pokazuje svoju opredijeljenost ka Rusiji i jačanju uticaja ove sile u regionu. Takođe, dobar dio te beogradske čaršije tradicionalno je vezan za Veliku Britaniju. Srbija licitira sa ta tri uticaja i na taj način sebi podiže cijenu.

BiH se nalazi u situaciji bespogovorne poslušnosti. Sa stavom bespogovorne poslušnosti, sebi samo spuštate cijenu. Turska, koja je mnogo veća i snažnija od BiH, postavila se u poziciju da bezrezervno želi ući u EU, pa joj to nije uspjelo. EU imala je sve ekonomske, pa i geopolitičke interese da primi Tursku, međutim, postojali su neki unutrašnji razlozi zbog kojih Turska pojedinim članicama nije odgovarala. Sa pozicijom bespogovorne poslušnosti i spremnosti da se uđe u EU pod svakim mogućim uslovom, ni takva jedna Turska decenijama nije uspjela.

To donosi politika bespogovorne poslušnosti. BiH je u mnogo nepovoljnijem položaju nego Turska, jer nema uspostavljene unutrašnjopolitičke odnose ni suverenitet u pravom smislu te riječi. Mi ne samo da još imamo entitete, koji pretenduju na suverenitet, nego imamo i visokog predstavnika, koji predstavlja neku vrstu surogata za suverenitet države. Ono što ne može država nametnuti, teoretski može visoki predstavnik.

BiH u takvoj situaciji i sa stavom da je bespogovorno spremna učiniti sve što EU od nje zatraži, sasvim sigurno ne može postići mnogo na približavanju EU. Kao i svaki dobar trgovac, i EU djeluje po principu - ako sebi podignete cijenu, oni će vam platiti više. Ako sami sebi spuštate cijenu, oni vas možda neće ni kupiti, pomisliće da ste bezvrijedni. Vjerujte da se političari u svim velikim svjetskim centrima ne služe mnogo drugačijom logikom.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 43

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!

Top 10 komentara


lašva 30.08.2017. 03:20
riješenje je federalizacija federacije i tocka u suprotnom raspad
HKG 30.08.2017. 08:03
@lasva.... kako ti je stara jutros???
z.ludjaka 30.08.2017. 08:41
nije ti jutros baba dala medju noge pa pa ti kriva BIH mlamaze.
Bošnjaci su većina .... 30.08.2017. 10:28
ko i njemci u njemačkoj .....
@ 30.08.2017. 14:01
Dobro je hvala na pitanju eno je spava u sobi a i tvoja je ok eno je u kupaoni tusira se nije rekla da ima mengu pa jbg
M 48 29.08.2017. 21:53
BiH ulazi u EU onda kada Turska bude predsjedavala.
jeli ovo u ime 29.08.2017. 22:05
Pišeš i svoj IQ
Za M48... 30.08.2017. 08:12
Onda bi srbija usla a ne bosna.
Balije iz Fildzan Avlije 29.08.2017. 23:52
Suverenetitet vam je entitet bosnja i hrvata, al' ste nesto naljutili brata pa vam steze omcu oko vrata. Prodace vas lije, kasnije ili prije, jer ste naravii drske a Europi face mrske. Uz to ste prosti, mrljavi i prljavi, pravi tetoristi. A i male du vam cune, hanume se bune, pozeljele turcine prave kurcine.
SRBI SU GENOCIDAN NAROD 30.08.2017. 09:02
26.02. 2007.g Međunarodni sud pravde u Hagu presudio SRBI POČINILI GENOCID NAD BOŠNJACIMA ( tzv vojska rs i mup rs ) BH entitet tzv. rs je GENOCIDNA TVOREVINA a Srbi su GENOCIDAN NAROD
vlase turcin prca vase 30.08.2017. 09:39
tvoga djeda i nenu je napravila turska kurcina blento kako ruzno pricas protiv porjekla svoga jesi ludak.
Prikaži još