17.08.2017. / 23:14h Intervjui - Muharem Cero za Vijesti.ba

Dodik bi uz Čovićevu podršku mogao pokušati politički trgovati aktivacijom MAP-a

Dodik bi uz Čovićevu podršku mogao pokušati politički trgovati aktivacijom MAP-a
Ekspert za pitanja državne imovine Muharem Cero u intervjuu za Vijesti.ba analizira Odluku Ustavnog suda BiH da kao neosnovanu odbaci apelaciju RS u vezi sa vojnim objektom "Veliki Žep" kod Han Pijeska, ali i reakcije koje je ona proizvela na političkoj sceni u državi.

VIJESTI.BA: Prema Vašem mišljenju, je li Odluka Ustavnog suda BiH da kao neosnovanu odbije apelaciju RS u vezi sa vojnim objektom "Veliki Žep" kod Han Pijeska bila očekivana?

CERO: Odluka je, u svakom slučaju, očekivana. No, smisao opstrukcije zloupotrebom prava, podnošenjem pravnih lijekova pred Sudom BiH i Ustavnim sudom BiH bila je takozvana sudska šikanozna. Zloupotrebom prava kupovalo se samo vrijeme. 

Mislim da je i podnosiocima apelacije, Pravobranilaštvu RS, odnosno političkom vrhu RS koji je dao nalog za podnošenje apelacije, to bilo poznato. Dakle, radilo se o kupovini vremena. Stoga je, sa osam godina zakašnjenja, samo potvrđena pravna notornost. Dakle, odluka Ustavnog suda BiH je očekivana, predvidiva i jedina moguća. 

VIJESTI.BA: Ovom odlukom stavljena je tačka na knjiženje konkretnog vojnog objekta u Han Prijesku. Predstavlja li ona pravni osnovi za knjiženje preostale vojne imovine na BiH? 

CERO: Mi pristupamo jednom pravnom modelu koji funkcioniše na bazi precendentnog prava. To pravo još nije do kraja zaživjelo, međutim, u nekim presudama sudova u BiH, posebno kod Ustavnog suda BiH, daje se primijetiti primjena presedana. Ako pođemo od toga da je presuda u predmetu Han Pijesak presedan i ako je tretiramo kao presedan, ona može po modelu precendentnog prava omogućiti knjiženje preostalih nekretnina na teritoriji RS. 

To ne znači da vlast RS, odnosno Pravobranilaštvo RS, a što se da prepoznati u dosadašnjim reakcijama na odluku Ustavnog suda, neće pokušati da ospori djelovanje mehanizma presedana u konkretnom slučaju i da će eventualno, a što je malo očekivano, država BiH putem državnog Pravobranilaštva biti prisiljena da u svakom pojedinačnom slučaju ishodi presudu identičnu presudi za Han Pijesak.

VIJESTI.BA: Iz Pravobranilaštva BiH kazali su da od institucija RS zavisi da li će oni to uknjižiti ili neće, te da Pravobranilaštvo BiH nema nadležnosti nad radom institucija RS. 

CERO: Stvari treba ogoliti do kraja. Ako političko djelovanje RS prema MAP-u, ne prema NATO-u, prepoznajemo kroz usta predsjednika Milorada Dodika, već duže vremena Dodik je prihvatao knjiženje imovine, odnosno aktivaciju MAP-a, ali je to uslovljavao rješavanjem preostale državne imovine. On je, po modelu političke trgovine, želio da paketira MAP i državnu imovinu. No, taj manevar mu nije uspio. 

Zahvalan partner u tom projektu bio mu je Dragan Čović. Prve reakcije HDZ-a BiH na Odluku Ustavnog suda, koje dolaze kroz usta Borjane Krišto, upućuju da će HDZ BiH dati podršku Dodiku da i dalje, pored presude Ustavnog suda, pokušava da paketira ova dvije stvari. Reakcije koje na Odluku Ustavnog suda BiH dolaze iz SNSD-a upućuju na to da će, nadam se bezuspješno, pokušati i dalje da jednu tehničku stvar, registraciju imovine, ispolitiziraju u mjeri da izvrše političku trgovinu za jednu mnogo bitnu stavku za budućnost BiH, a to je rješavanje statusa državne imovine.

VIJESTI.BA: Kakve posljedice bi mogla proizvesti takva trgovina?

CERO: To je model etnoteritorijalne federalizacije BiH, za koji politički interes pokazuju ne samo određene političke strukture u RS, nego i hrvatska strana u BiH. Tu je to strateško partnerstvo. Strateško partnerstvo u etnoteritorijalnom u velikoj mjeri se efektuira, realizuje ili ne realizuje kroz rješavanje statusa državne imovine. Utoliko je dosta mlaka reakcija potpredsjednice HDZ-a BiH Borjane Krišto, a od Dragana Čovića ni mukajet. Ta njegova ćutnja, taj mujaket da naslutiti da će se borba pokušati nastaviti, a ja se nadam bezuspješno. 

Malo me zbunjuju i reakcije državnog Pravobranilaštva. Pravobranilaštvo BiH, ali i Tužilaštvo BiH, moraju insistirati na provođenju presude Ustavnog suda BiH. Međutim, prema mom mišljenju, postoji i mnogo bitniji mehanizam koji može doprinijeti provođenju presude, a to su bonske ovlasti. Iz saopštenja Valentnina Incka, koje dolazi iz OHR-a, da se primijetiti da imperativno provođenje presude Ustavnog suda BiH u konkretnom slučaju može kao drugu stranu palice imati žive bonske ovlasti. To je, čini mi se, crvena crta ispod koje OHR neće ići.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete stav predsjednika RS Milorada Dodika da odluka Ustavnog suda BiH duboko zadire u temelje Dejtonskog sporazuma, jer prema tom sporazumu RS pripada 49 odsto teritorije, a da će primjenom ove odluke omjer 49:51 biće narušen?

CERO: Svi iz RS koji se očituju o konkretnom pitanju pominju teritorijalni model i navodno ugrožavanje omjera 49 : 51 posto. Niko od nih se ne poziva i kao da se bježi od odluke Ustavnog suda BiH u predmetu kojim se rješavalo pitanje ustavnosti zakona o unilateralnom proglašenju vlasništva državne imovine na teritoriji RS. Paragrafom 68 odluke Ustavnog suda ta dilema je riješena - teritorija i vlasništvo nad teritorijom su oprečne stvari.

Teritorija je prostor jurisdikcije, a vlasništvo na teritoriji nema veze sa prostorom jurisdikcije. U čemu se sastoje ovlasti RS u imovinsko-pravnim odnosima? Samo u pravu na evidentiranje vlasničkih knjiga koje se nalaze u Republičkom zavodu za geodetske i imovinsko-pravne poslove. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 41

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još