03.08.2017. / 22:03h Intervjui - Srećko Latal za Vijesti.ba

EU je glavni element koji bi mogao ponuditi dugoročnu stabilnost i prosperitet Balkanu

EU je glavni element koji bi mogao ponuditi dugoročnu stabilnost i prosperitet Balkanu
Politički analitičar Srećko Latal komentarisao je za Vijesti.ba jučerašnji samit Jadranske povelje u Podgorici. Ne bih rekao da su kratki sastanci potpredsjednika SAD-a sa predstavnicima balkanskih država dali dovoljno vremena da se na bilo koji način otvore neka vrlo bitna i kompleksna pitnja, koja trenutno muče Balkan, istakao je Latal.

Možda bismo trebali sačekati nekoliko dana ili sedmica da vidimo da li će nakon ovog samita biti nekih konkretnih izjava ili aktivnopsti, što je bitnije. No, za sada ne vidim da je jučerašnji sastanak na bilo koji način ukazao na bilo koju bitniju promjenu bilo američkog stava prema Balkanu ili odnosa između balkanskih zemalja, poručio je on. 

VIJESTI.BA: Juče je u Podgorici održan samit Jadranske povelje, na kojem su učestvovali predstavnici balkanskih država, ali i potpredsjednik SAD-a Majk Pens. Kako generalno ocjenjujete jučerašnji skup u glavnom gradu Crne Gore i poruke koje su tom prilikom upućene?

LATAL: Sudeći po prvim izjavama i znacima, ne bih rekao da bi jučerašnji samit i serija sastanaka mogli imati neki veći efekat, osim standardnog za jednu takvu vrstu sastanka na visokom nivou. Većina izjava bile su u okvirima očekivanih protokolarnih izjava. Ne bih rekao da su kratki sastanci potpredsjednika SAD-a sa predstavnicima balkanskih država dali dovoljno vremena da se na bilo koji način otvore neka vrlo bitna i kompleksna pitnja, koja trenutno muče Balkan. Možda bismo trebali sačekati nekoliko dana ili sedmica da vidimo da li će nakon ovog samita biti nekih konkretnih izjava ili aktivnopsti, što je bitnije. No, za sada ne vidim da je jučerašnji sastanak na bilo koji način ukazao na bilo koju bitniju promjenu bilo američkog stava prema Balkanu ili odnosa između balkanskih zemalja. 

VIJESTI.BA: Dijelom ste odgovorili na naredno pitanje - znači li dolazak Pensa povratak SAD-a na Balkan. 

LATAL: Činjenica je da mnogi to priželjkuju, mada je očigledno da sama Amerika ima mnogo unutrašnjih problema od početka mandata novog predsjednika Donalda Trampa. I dalje postoji mnoštvo nejasnoća u vezi sa njegovim budućim planovima, strategijama i ciljevima kada je u pitanju i njegova unutrašnja i vanjska politika. 

Uzimajući to u obzir, u ovom trenutku se ne vide naznake nekog ozbiljnijeg ili drugačijeg angažmana Amerike niti u BiH, niti na Balkanu. Za nadati se da će SAD u narednom periodu razriješiti svoje unutrašnje probleme i popraviti narušene odnose sa nekim od svojih saveznika u EU. I dalje je EU glavni element koji bi mogao ponuditi dugoročnu stabilnost i prosperitet Balkanu. 

VIJESTI.BA: Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ocijenio je danas da je Zapadni Balkan je najkomplikovaniji region u Evropi. Poručio je takođe da se bez jake EU u ovom regionu može očekivati svašta, pa i najgori scenario iz '90-ih. Je ovo strahovanje zvaničnika EU opravdano?

LATAL: To nije strahovanje samo zvaničnika EU. Rekao bih da je to strahovanje mnogih lokalnih, regionalnih i međunarodnih eksperata koje su evropski zvaničnici možda čuli nakon dužeg vremena. Zajednički element svim krizama i problemima na Balkanu upravo je slabljenje angažmana EU i slabljenje privlačnosti eventualnog budućeg članstva ovih zemalja u Uniji. 

Od raspada bivše Jugoslavije, dakle, skoro dvije decenije, perspektiva članstva u EU bila ključni element koji je garantovao bezbjednost i dugoročnu stabilnost Balkana. Međutim, paralelno sa sve većim problemima u samoj EU, počeli su se ponovo javljati znaci ozbiljnih političkih, ekonomskih, socijalnih, pa i bezbjednosnih tenzija u svim balkanskim zemljama. To je zajednički sadržilac za sve paralelne krize i probleme koje vidimo na Balkanu. 

VIJESTI.BA: Analitičari su Pensovu evropsku turneju okarakterisali kao poruku Rusiji, budući da je su u agendi američkog potpredsjednika bile Crna Gora, Estonija i Gruzija, države koje se pokušavaju izvući iz uticaja Rusije. Može li sve to uticati na BiH i kakva je njena pozicija, imajući u vidu sve češće navode o širenju ruskog uticaja u našoj državi? 

LATAL: BiH istorijski sjedi na raskršću civilizacija, svjetova, Istoka i Zapada. To je u određenim periodima bila prednost BiH, dok je u vremenima tenzija to bio problem. Jasno je da u posljednjih nekoliko godina sve veće tenzije na globalnoj sceni između Istoka i Zapada, te sve veća politička kriza u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama, reflektuju se na probleme unutar BiH. 

Ne bih rekao da u BiH postoji jača i konkretnija uloga bilo Rusije, bilo Amerike, bilo Turske, ali problem je što bi dalji rast tenzija između tih država vrlo lako doprinijele porastu tenzija u BiH, koje su ionako dovoljno prisutne. Čini se da niti SAD, ni Rusija, pa ni Turska nisu toliko zainteresovane za Balkan. 

No, istorija nas uči da u vremenima globalnih kriza i tenzija, Balkan uvijek, prije ili kasnije, završi kao moneta za potkusurivanje. Ovakva situacija nama šalje poruku da pokušamo sami da riješimo svoje unutrašnje probleme, prije nego što drugi počnu da ih pokušaju riješiti.

VIJESTI.BA: Tokom sastanka sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, američki potpredsjednik Pens poručio je da je BiH ključ stabilnosti, mira i sigurnosti regije Zapadnog Balkana. Slažete li se sa ovom konstatacijom?

LATAL: BiH to jeste. Činjenica je da neke od zemalja Balkana, posebno BiH i Makedonija imaju potencijal da prošire ili reflektuju svoje unutrašnje tenzije na ostatak regiona. Stoga se može reći da su ove dvije države ključevi stabilnosti Balkana.

Međutim, sve veći problem je rastuća unutrašnja kriza, koja u kombinaciji sa rastućim globalnim krizama, ne daje dobru osnovu za dugoročnu stabilnost.

VIJESTI.BA: Regionalni politički lideri deklarativno su opredijeljeni za mir, stabilnost, saradnju i razvoj Balkana. U kojoj mjeri je to iskrena i suštinska opredijeljenost, imajući u vidu da nerijetko djelima dokazuju suprotno? 

LATAL: Mislim da treba razgraničiti razmišljanja građana i njihovih političkih predstavnika. Analize i istraživanja pokazuju da je svim građanima širom Balkana dosta etničkih i političkih tenzija, te da je njihov glavni, osnovni, ako ne i jedini fokus ekonomski i socijalni prosperitet. 

S druge strane, svjedoci smo da kako u BiH, tako i u Hrvatskoj i Srbiji, ali i u drugim državama regije, političari nastavljaju da igraju svoje igre koje su fokusirane na njihove političke planove, te nadolazeće izbore. Građanima je dosta standardnih, režimskih politika koje se baziraju na manje-više ispraznim obećanjima, a onda ostaju fokusirana sama na sebe. 

Sve više se, posebno u BiH, približava trenutka kada postojeći politički sistem neće biti u stanju da obnavlja sam sebe, odnosno neće biti u stanju da formira bilo kakvu vlast. Mislim da dolazi vrijeme i potreba, ne bih čak rekao za novim političarima, nego za novim politikama. 

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 19

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još