01.08.2017. / 13:53h Intervjui - Slaven Kovačević za Vijesti.ba

Poruka Njemačke je - bez usvajanja evropske pravne stečevine i formiranja liberalno građanske države ne možemo u EU

Poruka Njemačke je - bez usvajanja evropske pravne stečevine i formiranja liberalno građanske države ne možemo  u EU
Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke veoma je precizno reklo da se od Bosne i Hercegovine očekuje potpuno usklađivanje sa Europskom pravnom stečevinom, što će veoma izvjesno zahtijevati izmjenu Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, ali onako kako je to standardizirano u Europi, a ne kako to neko ovdje dnevno-politički promišlja. Takvi neće Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, dok za razliku od njih najveći broj građana odavno zasićen stalnim etničkim, izlizanim predizbornim frazama, konstantno lažnoj ugroženosti naroda.

Kako se Dragan Čović crvenio nakon što nije potpisan sporazum o pristupanju transportnoj zajednici, vrlo će se izvjesno pomenuti, ali sa njim i još poneki crveniti, kada im Europa predoči da Bosna i Hercegovina mora biti organizirana kao i sve druge europske zemlje, gdje termin »konstitutivni narodi« ne postoji, kao što ne postoji bilo kakva europska tendencija da Bosnu i Hercegovinu organizira kao konsocijacijsku demokraciju, jer je to napušten politički sistem. Ovdje će sigurno biti liberalna-demokracija građanske orijentacije jer drugačije Bosna i Hercegovina neće ući u Europku uniju,  istakao je u razgovoru za Vijesti.ba dr. Slaven Kovačević.

VIJESTI.BA: Iz zvaničnog Berlina stigla je jasna poruka da se Ustav Bosne i Hercegovine mora uskladiti sa Europskom pravnom stečevinom. U čemu se zapravo ogleda Europska pravna stečevina a u čemu ne?

KOVAČEVIĆ: Europska pravna stečevina, koju prepoznajemo prema francuskom terminu »acquis communautaire« predstavlja skup akumuliranih propisa, akata i sudskih odluka, odnosno sistema pravnih normi koji čine temelj europskog zakonodavstva. Pod ovim izrazom akumuliranih pravnih normi, različitih konvencija i sudskih odluka, želim dodatno pojasniti, radi se o svim onim pravnim aktima preuzetih jos od osnivanja Europske zajednice za ugljen i čelik, zatim Europske zajednice za atomsku energiju, Europske ekonomske zajednice i najzad sve do potpisivanja Maastrichtskog ugovora iz 1993. godine, kada je formirana Europska unija sa 12 zemalja članica.

Tokom svoje historije, Europska unija imala je 7 (sedam) povečanja broja članica odnosno proširenja, zaključno sa 2013. godinom kada je Uniji pristupila Hrvatska. Sve zemlje koje su se pridruživale Europskoj uniji, morale su svoje unutarnje zakonodavstvo, odnosno sve pravne norme uskladiti u cjelosti sa Europskom pravnom stečevinom ili skupom Europskih pravnih normi, koja su prvobitnim proširenjima bilo razvrstana u okviru 31 pregovaračkog poglavlja, dok je počev od prijema Hrvatske, svaki naredni kandidat za članstvo u EU moraće proći kroz 35 pregovaračkih poglavlja, a samim time uskladiti svoje unutarnje zakodonavstvo, pravne norme, pravila i standarde sa Europskom pravnom stečevinom. Dakle, sve ono što nije dijelom tih 35 pregovaračkih poglavlja, samim time nije niti dijelom europske pravne stečevine.
 
VIJESTI.BA: Od stane ministarstva vanjskih poslova Njemačke a u kontekstu polemike o eventualnom građanskom ustrojstvu BiH, istaknuto je da Njemačka ne favorizira interes nijedne grupe. Građanska BiH nije moguća koliko sutra, međutim da li se radi o poruci da je to dugoročni cilj?
 
KOVAČEVIĆ:
Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke veoma je precizno reklo da se od Bosne i Hercegovine očekuje potpuno usklađivanje sa Europskom pravnom stečevinom, što će veoma izvjesno zahtijevati izmjenu Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, ali onako kako je to standardizirano u Europi, a ne kako to neko ovdje dnevno-politički promišlja. Jedan od veoma važnih dokumenata je Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, vrlo jasno govori o zaštiti prava na individualnom nivou, što Bosna i Hercegovina mora svakako obezbijediti. U Europi zasigurno ne postoji bilo kakav oblik zaštite kolektivnih prava, a posebno ne na nivou, za njih nepostojeće izvedenice »konstitutivni narodi« tako da je poruka iz Njemačke veoma jasna – Bosna i Hercegovina treba ispuniti sve uvjete iz europske pravne stečevine i obezbijediti vladavinu prava, što vrlo izvjesno znaći da Bosna i Hercegovina mora biti reorganizirana kao građanska država, ne zato što je to nečija želja ili ambicija, već zato što tako funkcionira Europska unija.

Svako pozivanje kod pojedinih na specifičnosti Bosne i Hercegovine, koje navodno trebaju dovesti do jednakopravnosti naroda, jednostavno padaju u vodu, jer to u Europi ne postoji, već postoji jednakopravnost svih građana, pa čak i u zemljama članicama u kojima postoje određene etničke podjele ili tenzije (na primjer Belgija ili Holandija). I takve zemlje su građanske i o tome jednostavno nema razgovora. Zamislite situaciju u kojoj turska zajednica u Njemačkoj, koja je višemilionska, traži izbor »svojih legitimnih predstavnika« u njemački Bundestag. Vrlo izvjesno bi Njemačka odmah rekla da to nije u skladu sa Europskom pravnom stečevinom. i da tako nešto ne može proći.
 
VIJESTI.BA: U široj perspektivi koliko će biti potrebno vremena da BiH postane građanska država na principima Europske pravne stečevine i može li se u budućnosti očekivati razgovori na širem međunarodnom planu koji bi preduprijedili te procese?
 
KOVAČEVIĆ
: Prvo Bosna i Hercegovina mora naučiti da poštuje Europske pravne norme, kao i odluke Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić i Šlaku, odnosno domaće političke snage svoj politički rad moraju artikulirati na način da to bude u okviru Europske pravne stečevine, a nikako izvan nje. Druga važna stvar je da Ustavni sud Bosne i Hercegovine, počne koristiti korektan prijevod Ustava Bosne i Hercegovine, jer kao što ste vidjeli Ministarstvo vanjskih poslova u više navrata je koristilo važan termin »vladavina prava« (eng. Rule Of Law) koji stoji u Ustavu BiH i članu I/2 u engleskoj verziji, dok je kod nas, neki priučeni prevodilac to preveo kao »poštovanje zakona (jednina, kojeg pojedinačno zakona!?)« što nije tačno prevedeno, nije pravno utemeljeno i daje prostor za pogrešno utvrđivanje činjeničnog stanja, što Ustavni sud BiH vodeći se neadekvatnim prijevodom (iako je čudno da ustavni suci ne poznaju engleski jezik) skoro svaki put pogrešno uradi, istovremeno i redovno zaboravljajući odredbe II/2 i X/2 Ustava Bosne i Hercegovine u kojima je utvrđena vladavina prava u skladu sa europskim dokumentima koji imaju prednost na sve domaće zakonodavstvo.
 
Svakako će biti novih razgovora oko ustavno-pravnog reorganiziranja Bosne i Hercegovine i njenog usklađivanja sa Europskom pravnom stečevinom, mislim da se najavljuje i skori Samit zemalja zapadnog Balkana u Londonu, odnosno biće razgovora na tu temu sigurno. Ono što ostaje kao otvoreno pitanje, sa kime će Europa razgovarati oko toga, jer je očito da je sadašnja vladajuća garnitura više okrenuta prema vlastitim političkim i materijalnim interesima, nego prema euro-atlantskom putu Bosne i Hercegovine.

Kako se Dragan Čović crvenio nakon što nije potpisan sporazum o pristupanju transportnoj zajednici, vrlo će se izvjesno pomenuti, ali sa njim i još poneki crveniti, kada im Europa predoči da Bosna i Hercegovina mora biti organizirana kao i sve druge europske zemlje, gdje termin »konstitutivni narodi« ne postoji, kao što ne postoji bilo kakva europska tendencija da Bosnu i Hercegovinu organizira kao konsocijacijsku demokraciju, jer je to napušten politički sistem. Ovdje će sigurno biti liberalna-demokracija građanske orijentacije jer drugačije Bosna i Hercegovina neće ući u Europku uniju.
 
VIJESTI.BA: Obzirom da Njemačka sugerira na provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, kakve bi onda izmjene izbornog zakona trebale biti? Provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava u suštini znači mogućnost da građanin bude izabran neovisno od etničke pripadnosti ( slučaj Sejdić - Finci)?
 
KOVAČEVIĆ:
Kao prvi korak nameće se izmjena Ustava BiH, kojom se moraju ispoštovati sve četiri odluke Europskog suda za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić. Odnosno svaki građanin mora imati pravo, bez ograničenja, da bira i da bude biran bez bilo kakve virtuelne, izdvojene stvarnosti, kako nam je pojedini politički djelatnici prezentiraju. Nakon izmjena Ustava BiH, što je uvjet svih uvjeta, potrebno je domaće zakonodavstvo uskladiti sa europskim izbornim standardima, u kojima nema virtuelnih izbornih jedinica, matematskih formula za izbor u Predsjedništvo BiH ili bilo šta drugo, što nije u skladu sa europskom pravnom stečevinom. Ako smijem dodati, kod nas se uvukao jedan stereotip i to jako pogrešan, pa ga želim ispraviti.

Dakle ne postoji »Bošnjački član« ili »Hrvatski član« ili »Srpski član« Predsjedništva BiH i to iz najmanje dva razloga. Prvi je tako ne kaže sadašnji Ustav BiH, a drugo, svi članovi Predsjedništva BiH nemaju individualne ovlasti i oni pojedinačno nikoga ne predstavljaju. To je kolektivni organ koji radi u sjednicama i tada, samo zajedno, predstavljaju sve građane Bosne i Hercegovine. To je trenutno tako pravno utvrđeno i bilo bi dobro da se prekine sa stereotipima koji su se uvukli u glave naših sugrađana, a koji su netačni i kao što vidite jako štetni.
 
Da zaključimo. Sve odluke Europskog suda za ljudska zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz Strassbourga se moraju provesti, Ustav BiH se mora izmijeniti i to u skladu sa Europskom pravnom stečevinom, a ne kako to maštaju Dragan Čović, izvjesni Mile Lasić ili Nino Raspudić. To što oni žele nije u skladu sa europskom pravnom stečevinom i ovdje se neće desiti.
 
VIJESTI.BA: Koliko su pojedini prijedlozi izmjena izbornog zakona koji se temelje na etničkim pravnim principima u korelaciji sa porukama iz Njemačke?
 
KOVAČEVIĆ:
Nimalo. Predložene izmjene Izbornog zakona BiH su primarno diskriminirajuće, otvaraju prostor za nove apelacije prema Europskom sudu za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Strassbourgu i odvode ovu zemlju korak nazad od euro-atlantskih integracija. Ko to želi ovdje, odgovor je jako jednostavan. Samo oni koji se plaše kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine i otvaranja poglavlja 23. i 24. kada će biti riječi o domaćim »slučajevima Sanader« a biće ih vrlo izvjesno. Takvi neće Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji, dok za razliku od njih najveći broj građana odavno zasićen stalnim etničkim, izlizanim predizbornim frazama, konstantno lažnoj ugroženosti naroda, dok se ti etno-političari toliko bogate da rijeke skreću oko svojih vikendica, upravo na toj frazi o navodnoj ugroženosti. Zamislite koliko svako od njih jeste stvarno ugrožen, kad je enormno bogat i još se bavi matematskim formulama koje nisu u skladu sa europskom pravnom stečevinom, koje trebaju njima obezbijediti 100-godišnju vlast i nikako ne dozvoliti Bosni i Hercegovini da se približi Europskoj uniji.
 
Šta je onda rješenje?  Prvo odlazak ovih otrcanih političkih protagonista koji svoje političke karijere zasnivaju na prepadanju građana od navodnih ugroženosti, bolje je za njih da sami odu da ih isti taj »ugroženi narod« ne bi sklanjao i drugo, dovođenje na vlast osoba koje razumiju šta je Europa, europska pravna stečevina i usklađivanje sa svim tim pravnim normama. U svim drugim slučajevima, Bosna i Hercegovina će ostati crna rupa u rukama nekolicine bogatih profesionalnih prepadača vlastitih naroda.
 
Razgovorao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)