30.07.2017. / 10:59h Galerije - Božanstveno i nestvarno

Zbog prirodnih ljepota Sjenica postala jedinstvena turistička destinacija

Pogled na uklještene meandre Uvca i Sjeničko jezero, grandiozne ptice - bjeloglave supove, kilometarski duge pećine, bogata flora i fauna, zdrava hrana, gostoprimstvo i prijatan boravak su ovaj kraj, još od prošle godine, uvrstili u jednu od tri izuzetne destinacije Evrope (Europen Destinations Exellence-EDEN) u Srbiji u što se tokom svog boravka uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA).

Sjenica iz dana u dan postaje sve posjećenija i izazov za turiste i ljubitelje prirode iz čitavog svijeta.

Na sjevernom obodu Pešterske visoravni, šest kilometara od Sjenica, između planina Javor i Zlatar nalazi se Sjeničko jezero, pored Zlatarskog i Radoinjskog, nastalo presjecanjem rijeke Uvac i izgradnjom brane 1979. godine kod Nove Varoši. Jezero se nalazi na 985 metara nadmorske visine, dugo je 25 kilometara i duboko do 108 metara.

Sjeničko jezero je najposjećenije ljeti. Iz raznih krajeva dolaze avanturisti, kupači, ribolovci, lovci, ljubitelji prirode... Nakon dolaska iz pravca Sjenice ili Ivanjice, privatnim ili organizovanim prevozom, može se obići čamcem.

U sunčanim danima na površini vode se preslikava bogat pejzaž isprsjecan visokim stijenama, što je pravi izazov za ljubitelje fotografije. Jedna od najpoznatijih je Djevojačka stijena koja se veže za legendu o nesretnoj ljubav djevojke. Na sedmom kilometru se nalazi kamp Previna sa montažnim objektima pogodan za predah, kupanje i ribolov. Do kampa se može stići i automobilom, a dalje se ka meandrima nastavlja pješačkom stazom.

U blizini kampa je viseći most i može se pješice preći na lijevu obalu Uvca. Posjetiocu tokom vožnje čamcem ne mogu da promaknu brojne pećine i veliki broj ptica, među njima i čaplje, jedna od rijetkih vrsta ptica selica koja i tokom zimskog perioda ostaje na obalama jezera bogatog ribom.

Do pogleda na meandre, poznatijeg kao vidikovac „Molitva“ se može stići vodenim putem, ali se prethotno mora preći uspon od 2,5 kilometra sa visinkom razlikom od oko sto metara.

Na najpoznatije mjesto sa kojeg se pruža jedinstven pogled i gdje kruže bjeloglavi supovi moguće je stići i vozilom kada na četvrtom kilometru puta Sjenica-Ivanjica skrenete lijevo u pravcu sela Muhovići i stignete do sasjeoka Hodžine vode i kuće Bajra Muhovića. Odatle do vidikovca, na par stotina metar se stiže obilježenom pješačkom stazom.

Pored vidikovca, ograđenog drvenom ogradom, sa koje se prave fotografije za pamćenje, u blizini su Hodžin klik, Sulejmanov krš, Rame (sada Vidikovac), Hajrov krš, neki od toponima sa kojih se najbolje vide meandri i orlovi.

Božanstveno i nestvarno

Oni koji prvi put bace pogled na meandre i jezero kažu da je ovo mjesto „božanstveno i nestvarno“.

"Ovo je nešto božanstveno, nestvarno. Smatram da svako ko može da dođe treba ovo da poseti i vidi. Od prirode, jezera, beloglavih supova i svega ostalog. Sve je prelepo“, kaže Dragana Nedić iz Kragujevca.

Njena prijateljica Rada Stipković, prije svega izdvaja prijatnost ljudi.

"Stvarno smo impresionirani svime onim što smo videli. Gostoljubivošću, prvo, ljudi. Stvarno ovo je nestvarno, svako treba da dođe i vidi. Ljudi obilaze mnoge tuđe zemlje i hvale se svim i svačim, a svoju zemlju nisu prvo pogledali. Izuzetno sam srećna što sam došla ovde“, rekla je Rada.

Atrakcija za turiste, najveća kolonija "nebeskog kralja"

Posebnu atrakciju za turiste i onih koji dođu da vide meander predstavljaju i bjeloglavi supovi, jedinstvena vrsta ptica koja je zbog veličine i letenje uz pomoć vazdušnih struja dobila naziv „nebeski kralj“. Oni koji prvi put dođu na Molitvu i Vidikovac ostaju impresionari izgledom ovih ptica koje, kao već naviknute, svojim letom poziraju ispred objektiva.

Često se dešava da posjetioci ostaju bez daha u trenutku kada im ove ptice prolete na par metara iznad glava ili na dohvat ruke. Iznad Molitve bjeloglavi supovi, kada je nebo bez oblaka, u jatu, se pojave sredinom dana i lete visoko. Kolonija tih ptica sada broji oko 500 jedinki i godišnje se, iz svakog gnijezda po jedno, izvede ukupno oko četrdeset pilića. Ova grandiozna ptica, vrsta orla lešinara, može da živi i do pedeset godina.

Prirodnjak i poznavalac bjeloglavih supova Ramo Tahirović pojašnjava da je Rezervat prirode „Uvac“ dobio taj status baš zbog bjeloglavih supova koji na obroncima Sjeničkog jezara imaju najbrojniju koloniju na Balkanu i jednu od najvećih u Evropi.

Ramo je još prije tri decenije, zajedno sa prijeteljima iz Nove Varoši, počeo da se bavi zaštitom ove jedinstvene vrste ptica koja se gnijezdi na stijenama kanjona Uvca. Kako ističe to su čistači prirode.

"Možemo da se pohvalim s tim, što su ovdje opstali. Po četrdest piladi se izvede godišnje, samo je po jedno pile (iz gnijezda) i zato su ranije bili ugroženi, dok se nisu zaštitili. Ranije smo, zimi, iznosili klanični otpad i pomogli da opstanu. Bjeloglavi supovi su čistači prirode“, pojašanjava Ramo i dodaje da raspon krila bjeloglavih supova dostiže skoro tri metra, dugi su do 95 centimetara, a teže do osam i po kilograma.

Tokom ljeta, kada kada ima mlade, bjeloglavi sup može da teži i do 15 kila jer sakuplja hranu. Ova ptica moćnog izgleda ne napada druge žive životinje već se isključivo hrani uginulim.

Do mjesta sa najljepšim pogledom nedostaje putna infrastruktura

Specijalni rezervat prirode "Uvac“ je još 1971. godine proglašen kao prirodno dobro prve kategorije i od 2006. godine odlukom Vlade Republike Srbije osnovano je preduzeće u Novoj Varoši koje upravlja rezervatom.

Oko dvije trećine rezervata, od ukupne površine od 7.543 hektara, se nalazi na teritoriji opštine Nova Varoš, dok se jedna trećina nalazi na teritoriji opštine Sjenica. Međutim, najatraktivnija mjesta i veći dio jezera sa meandrima su na području sjeničke općine, jedna od najsiromašnijih u Srbiji.

Za meandre i ostale netaknute prirodne ljepote kod Sjenice do prije par godina skoro da se u široj javbosti i nije znalo. Za ovo mjesto, kako ističe prirodnjak Ramo, rođen u obližjim Tahirovićima, nisu znali čak ni ljudi iz Sjenice i drugih sandžačkih mjesta.

"Od skora su počeli, ovi iz inostranstva što dolaze. Dosta je pomogla Turistička organizacija Sjenice. Trebalo bi da se urade neki projekti, da ljudi dođu, da put bude malo bolji, da svi mogu da dođu“, poručuje Ramo i dodaje da je svojim snimcima i fotografijama još prije trideset godina i sam učestvovao u promovisanju ovog nadasve jedinstvetvenog pejzaža u regiji i šire.

Predsjednik sjeničke opštine Hazbo Mujović u izjavi za Anadolu Agency (AA) navodi da se preduzima niz aktivnosti i izgradnji infrastrukture da Sjenica postane jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija, ne samo u Srbiji nego na Balkanu i šire.

"Radimo na promociji Sjeničkog jezera gdje zaista imamo izvanrednu prirodu. Fotografije sa tih destinacija uzimaju prva mjesta širom svijeta i proglašavaju se za najpovoljniju detinaciju u ovom dijelu Srbije. Naša nastojanja urode plodom s obzirom da se broj turista koji dolaze u Sjenicu uvećava drastično“, rekao je Mujović.

On je naveo i da je za razvoj sportskog turizma veoma značajan Ski centar „Žari“, jedinstven za biatlonce na Balkanu, ali i centar na 1.200 metara nadmorske visine pogodan za pripreme raznih sportista.

Prema riječima Mujovića Sjenici u sezoni nedostaju smještajni kapaciteti ali da privatni investitori u turizmu vide dobar biznis te se s tim razlogom broj smještajni kapaciteti svakodnevno povećavaju.

Pored brojnih histoirijsko-kultrunih i vjerskih objekata kao što su carska džamija Sultan Valide i manastir Humanica, Mujović, onima koji planiraju da dođu u Sjenicu, preporučuje da u tom gradu ostanu duže od planiranog jer, kako je nagalasio, postoje mnoge prirodne ljepote.

Sjenicu je prošle godine posjetilo više desetina hiljada ljudi iz raznih mjesta Srbije, zemalja regije i svijeta. Ovog ljeta, pored domaćih turista, u ovaj kraj su dolazili i dolaze državljani SAD-a, Kanade, Rusije, arapaskih i azijskih zemalja.

 

(Vijesti.ba / AA)


Komentari - Ukupno 9

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još