30.07.2017. / 00:42h Intervjui - Edisa Demić za Vijesti.ba

Predanije i kontinuirano raditi na podizanju svijesti šire javnosti o trgovini ljudima

Predanije i kontinuirano raditi na podizanju svijesti  šire javnosti o trgovini ljudima
Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se 30. jula. Tim povodom, predstavnica udruženja "Novi put" Edisa Demić za Vijesti.ba govori o stanju trgovine ljudima u BiH. Prema izvještaju o trgovini ljudima Ministarstva sigurnosti BiH utvrđeno je da je u periodu januar - decembar 2016. godine identificirano/asistirano ukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima/radne ekspolatacije/navođenja na prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u svrhu sklapanja braka, upozorava ona.

VIJESTI.BA: Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima obilježava se 30. jula kako bi se ukazalo na jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, te pokazala solidarnost sa žrtvama. Koliko je generalno razvijena svijest o ovom problemu u našoj državi?

DEMIĆ: Znate to i jeste najokrutni zločin protiv ljudskog bića, gdje se individua nalazi u ropskom položaju, te se eksploatiše na više načina kraći ili duži vremenski period. Radila sam sa ljudima koji su bili žrtve radne eksploatacije, kao i sa djecom koja su primorana da se bave prosjačenjem, koja potiču iz disfunkcionalnih porodica sa jako lošim, bolje rečeno nikakvim životnim uslovima. Djeca koja ne pohađaju školu, spavaju na ulici, budu prisutni u jutarnjim satima ispred ugostiteljskih objekata, čekajući da im neko da koju marku, to je zaista jedan jako ozbiljan i veliki problem koji se već odavno identifikovao u BiH.

Međutim, mišljenja sam da najgori, najteži oblik trgovine ljudima je seksualna eksplatacija žena, djevojaka, pa čak i djece koja su kontinuirano silovana duži vremenski period. Radeći sa njima svjedok sam da njihove životne priče pune bola, patnje i nepravde. Sa druge strane, nažalost, postoje brojne predrasude u društvu upravo kada je u pitanju ovaj oblik trgovine ljudima. Žrtva se ne tretira kao žrtva nego kao krivac za situacije u kojoj se našla, a znamo da nam se svima može desiti da putem obmane, prevare, naše ranjivosti ili čak otmice završimo u lancu trgovine ljudima. Podrška i solidarnost sa žrtvom su jako važna. Upravo zahvaljujući medijima o ovom problemu se piše i govori često, pa je stoga javnost upoznata za neke pojedinačne slučajeve u BiH.
Svakako da je neophodno predanije i kontinuirano raditi na podizanju svijesti šire javnosti o trgovini ljudima, raditi na rušenju predrasuda, promovisanju dječijih i ljudskih prava, kao i  promovisanje sigurne migracije. Svjedci smo velikih migracija, posebno odlaska mladih iz naše zemlje trbuhom za kruhom, a sa druge strane, kriminalci vrbuju potencijalne žrtve putem lažnih poslovnih ponuda, zbog toga građani moraju biti jako oprezni. Većina oglasa za posao se na prvi pogled čine pouzdanim, zbog toga što iza njih stoje vrlo vješti manipulatori čije se tehnike vremenom usavršavaju.

VIJESTI.BA: U tom kontekstu, Udruženje "Novi put" provodi određene aktivnosti. Pojasnite nam o kojim koracima se konkretno radi i da li ste zadovoljni rezultatima koje postižete?
 
DEMIĆ: Naše aktivnosti su usmjerene na prevenciju i edukacije u okviru kojih se organizuju predavanja, radionice, treninzi, seminari, okrugli stolovi za mlade, prosvetno osoblje, predstavnike nevladinih organizacija i državnih institucija. Posebna pažnja se posvećuje mladima koji u opštem smislu predstavljaju kategoriju pod rizikom od trgovine ljudima, dječije pornografije i vršnjačkog nasilja. Za njih se organizuju tematske radionice i predavanja tokom čitave godine u savjetodavnom centru Udruženja “Novi put”, kao i direktne edukacije na terenu.  

Nastojimo da našim radom utičemo na smanjenje potencijalnih žrtava, mlade upoznajemo sa problemom i načinima zaštite, kao i pružanju direktne pomoći. Dosta informacija o načinima vrbovanja i saznamo od strane mladih, posebno kada su u pitanju njihova negativna iskustva na društvenim mrežama. Čini nas sretnim da nakon našeg prvog susreta sa mladima, mi i dalje ostajemo u kontaktu sa njima. Veliki broj osnovaca, srednjoškolaca, pa čak i studenata odlučio se da nakon naših preventivno-edukativnih radionica istražuju, pišu radove o trgovini ljudima i sigurnosti mladih na internetu.  

Provodimo ulične kampanje, razgovaramo sa građanima, činimo da informacija o trgovini ljudima, sigurnoj migraciji i samozaštiti bude dostupna običnom čovjeku. Udruženje pruža savjetodavnu i primarnu psiho-socijalnu pomoć putem svoje telefonske i online linije za pomoć potencijalnim i stvarnim žrtvama pomenutih oblika nasilja. Od samog početka svog rada "Novi put“ usko sarađuje sa Ministarstvom sigurnosti BiH, a od 2012. godine Udruženje je za člana užeg I šireg  regionalnog monitoring tima (RMT), čija je svrha uspostavljanje dodatnih kapaciteta za poboljšanje funkcionalnih veza između nadležnih organa vlasti i nevladnih organizacija u BiH koje učestvuju u provođenju aktivnosti na sprečavanju trgovine ljudima.

Aktivni smo i na međunarodnom nivou. Već godinama smo članica međunarodnih mreža La Strada International i ENPATES (Evropska NVO platforma protiv trgovine ljudima, iskorištavanja i ropstva). Ove godine na naše veliko zadovoljstvo postali smo član Svjetske alijanse za borbu protiv trgovine ženama GAATW. Zbog toga smo jako ponosni!

VIJESTI.BA: Podaci UN-a govore da se približno 600.000 žena, djece i muškaraca svake godine nađe u lancu trgovine ljudima. Raspolažte li konkretnim podacima o stanju trgovine ljudima u BiH? Koje su ciljne grupe trgovaca ljudima, koji su najčešći oblici trgovine ljudima, koliko je žrtava identifikovano?

DEMIĆ: Trgovina ljudima je svjetski problem, a Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima. Žene i djevojke su žrtve trgovine ljudima (TLj), a posebno je zabrinjavajući najnoviji trend TLj maloljetnicama u svrhu seksualnog iskorištavanja, te u svrhu izrade pornografskog materijala, koji se koriste za ucjene.

Izvještaji međunarodnih organizacija (US Sate Department, OSCE, GRETA, EU) koje se bave problemom TLJ ukazuju na porast broja bh. državljanki koje su žrtve seksualne i radne eksploatacije u inostranstvu. Zbog nepoduzimanja adekvatnih mjera za borbu protiv trgovine ljudima, te nesankcionisanje krivičnog djela TLj, i lose identifikacije BiH je već postala plodno tlo za regrutaciju žrtava TLj. Tome umnogome doprinosi nedostatak ozbiljnijih kampanja i nizak nivo svijesti o fenomenu trgovine ljudima, njegovim uzrocima, posljedicama, načinu prevencije i sprječavanja je prisutan među ranjivim kategorijama, što uzrokuje kontinuirani porast broja žrtava trgovine ljudima, kao i činjenica da je ogromna većina ljudi, posebno mladih, spremna da napusti zemlju u potrazi za poslom, što stvara plodno tlo za trgovce ljudima koji na mnogobrojne načine vrbuju mlade, najčešće djevojke, za rad u inostranstvu, nudeći primamljive poslovne ponude.

Prema izvještaju o trgovini ljudima Ministarstva sigurnosti BiH utvrđeno je da je u periodu januar - decembar 2016. godine identificirano/asistirano ukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima/radne ekspolatacije/navođenja na prostituciju i/ili seksualno iskorištavanje/trgovine ljudima u svrhu prosjačenja/prodaja, tj. u svrhu sklapanja braka. Od 48 potencijalnih  žrtava trgovine ljudima u 2016. godini: 38 je punoljetnih, a 10  je maloljetnih.30 su ženske osobe, a 18 su muške osobe.7 je seksulano iskorištavanih, 12 radno iskorištavanih, 22 su iskorištavana radi prosjačenja, 1 prodaja radi prisilnog sklapanja braka, 1 radno iskorištavanje u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem, 5 iskorištavanje u prosjačenju u kombinaciji sa seksualnim iskorištavanjem. 5 su strani državljani  i to Srbije, Gambije, Ukrajine i Kube  (3 ženske osobe – 2 muške osobe), preostalih 43 žrtve trgovine ljudima su državljani Bosne i Hercegovine. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, za krivična djela trgovine ljudima i krivična djela koja se vežu za trgovinu ljudima u 2016. godini tužilaštva su tokom 2016. godine zaprimila 27 prijava/izvještaja protiv 48 lica.
 
VIJESTI.BA: Da li problem trgovine ljudima zavrjeđuje dovoljno pažnje predstavnika vlasti na svim nivoima? Odgovaraju li institucije BiH adekvatno na ovaj međunarodni fenomen?

DEMIĆ: Tu je vrlo teško dati tačan odgovor, recimo prema posljednjem izvjestaju članovi GRETA-e, pozvali su vlasti Bosne i Hercegovine da poboljšaju identifikaciju žrtava trgovine ljudima i pružanje adekvatne pomoći takvim osobama, bez obzira na sarađivanje ili nesarađivanje žrtava sa istražnim i pravosudnim tijelima. Identifikacija je ključna. Kod nekih zrtava se pojavljuje stokholmski sindrom i odbijaju da im se pomogne.  A što se tiče djece-žrtava trgovine ljudima, u izvještaju se ističe potreba za osiguranjem dugotrajnog praćenja njihove reintegracije i adekvatne procjene rizika prije nego što se ta djeca vrate svojim roditeljima. Od BiH vlasti traži da usvoje mjere kojima će omogućiti i garantirati žrtvama trgovine pristup kompenzaciji od počinitelja ili države. Pored toga, u izvještaju se podvlači potreba za osnivanjem sveobuhvatnog statističkog sistema mjera zaštite i promoviranja prava žrtava trgovine ljudima.
 
VIJESTI.BA: Osim toga, kakvo je stanje u bh. zakonodavstvu kada je u pitanju ova oblast, jesi li sankcije adekvatne? Generalno, da li naš pravni okvir harmonizovan sa međunarodnim konvencijama?

DEMIĆ: U junu mjesecu 2016. godine usvojene su izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije BiH kojima se uvode članovi 210a. koji se odnosi na trgovinu ljudima  i 210b.  koji se odnosi na organizovanu trgovinu ljudima. Kazne predviđene Krivičnim zakonom FBiH za krivično djelo trgovine ljudima kreću se od 6 mjeseci do kazne dugotrajnog zatvora. Uvođenjem navedenih članova u Krivični zakon F BiH završen je proces izmjena i dopuna svih krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini, te je sada trgovina ljudima propisana i državnim i entitetskim zakonima kao i zakonom Brčko distrikta BiH. Važno je napomenuti da su sada svi zakoni u Bosni i Hercegovini a koji tretiraju trgovinu ljudima u potpunosti usaglašeni sa međunarodnim preporukama i standardima. Što je napokon dobra vijest.

VIJESTI.BA: Nažalost, o problemu trgovine ljudima govorimo najčešće kada se ona dogodi. Međutim, postoje li preventivne mjere, savjeti kako da se građani zaštite? Šta je u tom kontekstu najvažnije znati? 

DEMIĆ: Upravu ste, problem kao i svaki drugi, poput vršnjačkog nasilja, nažalost, društvo i institucije usmjere se predanijem radu tek kada dijete izvrši samoubistvo. Najvažnije je zatražiti pomoć porodice, naležnih institucija i nevladinih orgnizacija, ukoliko postoji za to mogućnost. Važno je da mladi znaju da pametno koriste internet, da paze šta objavjuju na društvenim mrežama, vode računa o tome koga imaju među prijateljima. Često je ucjena sredstvo kontrole, posebno mlade osobe koja od prevelikog straha ne usuđuje se da traži adekvatnu pomoć.  

Poslovne ponude u inostranstvu se često koriste kao sredstvo dolaska do potencijalne žrtve. Zbog toga "Novi put" stalno apeluje na sve građane koji žele da se prijave na takve oglase da budu jako oprezni, jer se iza njih najčešće kriju osobe koje se bave trgovinom ljudima. U većini slučajeva trgovci ljudima se nude da snose troškove puta do zemlje odredištva i samim time dovode osobe koje su prihvatile posao u dužničko ropstvo. Po dolasku na odredište se odzimaju putni dokumenti uz izliku da je to zbog lične sigurnosti zaposlenih, a zapravo se oduzimaju temeljna ljudska prava na slobodu kretanja

Stoga apelujemo na sve građane zainteresovane za rad u inostranstvu da izvrše detaljne provjere prije nego što se odluče da prihvate bilo kakav posao, a da posebnu pažnju obrate na nekoliko stvari. Ako vam u oglasu obećavaju dobru zaradu za vrlo kratko vrijeme i uz malo uloženog truda, gotovo je sigurno da je u pitanju neka prevara. Ne odgovarajte na oglase u kojima se od vas ne traži da posjedujete vještine ili stepen obrazovanja potreban za posao koji se nudi! Onima koji objavljuju ovakve oglase je svejedno, jer vam zapravo ne nude nikakav legalan posao. Posebno obratite pažnju na oglase u kojima stoji da iskustvo nije potrebno! Izbjegavajte oglase kojima se hitno traži osoba za posao! Time vas žele potaći da se javite na oglas bez mnogo razmišljanja i detaljnije provjere. Iz oglasa vam nije sasvim jasno šta biste trebali raditi? Ako ni nakon telefonskog razgovora sa poslodavcem nemate jasniju sliku o poslu kojeg biste trebali obavljati, odustanite. Provjerite da li firma koja je navedena u oglasu zaista postoji. Većina ih danas ima službenu internetsku stranicu. Izbjegavajte oglase koji navode samo broj mobitela ili besplatnog e-maila, kao što su gmail, yahoo i sl. Obratite pažnju na oglase koji vam nude posao bez prethodnog razgovora ili ga zakazuju u kasnim satima ili privatnim stanovima! Velika opasnost krije se u oglasima u kojima se traže plesačice, konobarice, manekenke i djevojke za čuvanje djece ili njegu starijih osoba. U posljednje vrijeme je sve više oglasa kojim se nudi posao eskort dama,  a posebno su sumnjivi oni kojima se djevojkama osim plate nudi i smještaj. U većini slučajeva ovakvi oglasi su paravan za prostituciju. Za legalan rad u bilo kojoj zemlji u inostranstvu potrebna vam je radna dozvola. Poslodavac je dužan svakom radniku obezbijediti radnu dozvolu, jer se na osnovu nje dobija boravišna dozvola. Unaprijed zatražite primjerak i pojašnjenje ugovora o radu! Ostavite kopije dokumenata, ugovora, adresu odredišta osobama u koje imate povjerenja! Jedan primjerak kopije putnih isprava uvijek imajte kod sebe! Imajte pri ruci brojeve diplomatskih predstavništava BiH i policije u zemlji u koju putujete! Putne isprave pokažite samo ovlaštenim osobama, a ukoliko je moguće, zapamtite granične prelaze koje prođete!

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još