29.07.2017. / 12:17h BiH - Velike posljedice požara

Nestaje plodno zemljište, dolazi do nedostatka vode i kiseonika

Nestaje plodno zemljište, dolazi do nedostatka vode i kiseonika
Svako geografsko područje u BiH ili zemljama u okruženju, nakon šumskih požara pogađa gubitak plodnog zemljišta i nestanak šumskog prostora, upozorava redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Čedomir Crnogorac.

Prema njegovoj ocjeni, može doći i do određenih mikroklimatskih promjena te nedostatka vode i stalnih tokova.
 
Crnogorac, koji je i šef katedre za fizičku geografiju, ističe za Srnu da su posljedice požara velike te da se može osjetiti i nedostatak kiseonika, čiji su šume najveći proizvođač na planeti.
 
On napominje da su najvećim djelom požari - subjektivni, odnosno izazvani čovjekovim djelovanjem.
 
"Posljedica požara je velika materijalna šteta, jer je stradala ogromna količina drvne mase, a nestane i podloga koja se nalazi u šumama, a koja je veoma korisna - šuškor list i sloj iglica kod četinarskih šuma. Sve to može uticati na pojavu koja se naziva `specifičan oticaj`", kaže Crnogorac.
 
On napominje da je to ona količina vode koja padne na šumski pokrov, čime šuma zadržava najveći dio i dopušta postepenu infiltraciju u podzemne vode. Na taj način se stvaraju veliki rezervoari za brojne izvore i vodotoke.
 
Crnogorac napominje da je s ciljem sprečavanja te negativne posljedice potrebno pošumljavanje u razumnom roku.
 
"Kod nas u posljednje vrijeme nema ni gorana, ni pošumljavanja, pa sumnjam da će izgorjeli dio biti pošumljen, tako da će najčešće ostati goleti", navodi Crnogorac.
 
On ističe da se prilikom požara javlja zagađenje vazduha, koje izaziva uništenje biodiverziteta te flore i faune, uništenje staništa rijetkih vrsta, na primjer orlova ili nekih drugih vrsta ptica kojima je specifično stanište upravo u šumama.
 
Crnogorac navodi i prisustvo aero-zagađenja, ističući da dim dovodi do narušavanja maksimalno dozvoljene koncentracije određenih zagađivača u atmosferi, što utiče na ljude, a posebno kod onih požara blizu stambenih zona.
 
Prema riječima Crnogorca, i pepeo koji je ostao usljed vjetra i oluja može biti transportovan na mnogo veće udaljenosti i usloviti ozbiljniju zagađenost atmosfere.
 
"Sa požarima se ne treba igrati - potrebna je ozbiljnija kontrola", upozorava Crnogorac i ističe potrebu za uspostavljanje sistema kontrole iz vazduha.
 
On smatra da je potrebna neka vrsta šumske patrole ili službe koja bi više vodila računa posebno vikendom i tokom dana kada veći broj izletnika boravi u šumama.
 
"Na ovaj način uništavamo veliko dobro. Da se šuma obnovi potrebno je 30 do 40 godina, a u Srpskoj je u posljednjim požarima izgorio upravo najkvalitetniji dio šume", ističe Crnogorac za Srnu.

 

(VIJESTI.BA / SRNA)


Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!