15.07.2017. / 23:00h Komentari - Danijal Hadžović

Saveznika ni u BiH, ni u Evropi: HDZ-ovu ideju o trećem entitetu podržava Dodik i više NIKO!

Saveznika ni u BiH, ni u Evropi: HDZ-ovu ideju o trećem entitetu podržava Dodik i više NIKO!
U konačnici, najveća šteta se čini samom hrvatskom narodu koji, što zbog loše ekonomske situacije u zemlji, što zbog nametanja osjećaja ugroženosti i maćehinskog odnosa države prema njemu, u sve većem broju napušta Bosnu i Hercegovinu čineći tako najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH još malobrojnijim i neutjecajnijim.

Priličnu buru u Hrvatskoj i BiH, posebno u redovima i strukturama bliskim HDZ-u BiH, izazvala je vijest koju je objavio Večernji list iz Zagreba da Njemačka insistira na tome da Bosna i Hercegovina bude uređena kao građanska država što je, navodno, uzrok velikog sukoba između ove države i zvaničnog Zagreba.
 
Stvar je dodatno zakomplicirao zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović koji je, iako etnički Hrvat, u nedavnom intervjuu istakao da BiH treba da se kreće prema modelu građanske BiH kao jednom od ciljeva Njemačke, te je tvrdnje da je to bošnjačka ideja nazvao apsurdnim. Sam lider HDZ-a BiH Dragan Čović je ideju o građanskoj BiH nazvao „spinom“, no manje izbirljivi na riječima bili su medijski i intelektualni protagonisti bliski njegovoj politici koji su na vijest o stavu Njemačke reagovali tipičnom histerijom i bijesom, ne birajući riječi prema vodećoj evropskoj zemlji i politiici EU u BiH.
 
Da apsurd bude veći, prije samo nekoliko mjeseci, nakon što je u Evropskom parlamentu od hrvatskih zastupnika desnice izlobirana rezolucija u kojoj se zagovara federalizacija BiH, upravo od strane HDZ-a BIH mogla se čuti posve drugačija retorika. Riječ „federalizacija“ iz rezolucije prilično slobodno je protumačena kao zahtjev za stvaranje trećeg entiteta. Nastojala se stvoriti slika da je EU navodno saveznik HDZ-ovih političkih ciljeva, a u skladu s tim njihovi medijski spineri se nisu libili svakoga ko se protivi ideji trećeg entiteta nazvati „neprijateljem EU“. Nacionalistički trans svoj zenit je doživio „naučno-stručnim“ skupom pompeznog i diskriminatorskog naziva "Hrvati BiH - nositelji evropskih vrijednosti".
 
Ipak, isti ti krugovi koji su do prije koju sedmicu zajapureno klicali samima sebi kao „nositeljima evropskih vrijednosti“ i najvjernijim saveznicima EU, sada istu tu tvorevinu nazivaju „kolonijalnom silom u BiH“, a ljut je i sam Čović koji sigurno utočište i savezništvo ponovo traži u za EU i SAD nepoželjnom Miloradu Dodiku. Šta se desilo u međuvremenu?
 
Pa, u svijetu koji egzistira izvan HDZ-ovih iluzija o političkom odnosima u svijetu, ništa bitno, osim što ogoljava stanje u kojem se nalazi ova stranka i njena politika. Pokret za treći entitet koji predvod HDZ BiH je mali, slab i nemoćan. Nemoć stvara histeriju i bijes, a to dalje budi sve agresivniji i sve bezobzirniji nacionalizam. No, stvara također i osjećaj ugroženosti, a u takvom stanju svijesti vrlo lako je zavaravati se o vlastitom stvarnom stanju moći, poput toga da saveznike za svoje ideje vidiš tamo gdje ih nema, a činjenica je da na međunarodnom planu HDZ BiH za svoj koncept o stvaranju tri entiteta nema saveznika, pa čak ni u zvaničnoj Hrvatskoj.
 
Razlog tome nije što neko u Evropi ima nešto posebno protiv HDZ-a, nego što je sam koncept koji zagovara ova stranka o dodatnoj administrativnoj etnoteritorijalizaciji BiH koji svoje utemeljenje traži u postojanju „konstitutivnih naroda“, nešto radikalno suprotstavljeno samim temeljima EU. Nasuprot tome, građanska država koja prepoznaje isključivo pojedinca a ne bilo kakav etnički ili drugi kolektiv kao nosioca prava, jedan je od glavnih temelja zapadnih liberalnih demokratija. „Konstitutivni narodi“ s druge strane su socijalistički atavizam još iz ZAVNOBIH-a koji je ostao ugrađen i u dejtonsko uređenje BiH, kreiran u skladu s Lenjinovim konceptom „zajednice naroda“. On je po svim liberalno-demokratskim tekovinama na kojima se temelji i sama EU diskriminatoran, jer se po njemu politička prava crpe ne iz građanske nego kolektivne etničke pripadnosti, što drugim riječima znači da su neki građani u BiH „jednakiji“ od drugih (što je i presuda Sejdić-Finci decidirano potvrdila). Stoga bi bilo suludo očekivati da će Njemačka podržavati politički koncept koji je radikalno suprotstavljen osnovnim principima na kojima se temelji i ova država i sama Evropska unija.
 
I da li ovo sve, u konačnici, znači da će Bosna i Hercegovina pod pritiskom Njemačke i EU prestati biti država tri konstitutivna naroda i postati građanska država po uzoru na druge evropske zemlje? Apsolutno ne, i tu je izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da BiH u konačnici ostaje „država dva entiteta i tri konstitutivna naroda“ bila najtačnija i najrazumnija. Ma koliko suprotstavljen temeljnim vrijednostima EU, Dejtonski mirovni sporazum unutar kojeg se nalazi i Ustav BiH čvrst je međunarodni dokument koji su potpisale tri države, a njegovi garanti su još njih šest. Stoga, ne postoji nikakva mogućnost da jednostrana akcija ma koje svjetske sile dovede tek tako do promjene njegovih temeljnih načela. No, s druge strane također ne treba ni sumnjati da će u provođenju reformskih procesa zapadne države podržavati ona rješenja koja će se kretati u pravcu više građanske države umjesto dodatne etnoteritorijalizacije, što su od 1996. do danas jasno pokazale. Ne zato što vole Bošnjake više od druga dva naroda, nego što je to u duhu vrijednosti njihovih zemalja.
 
Na evropskoj sceni HDZ za svoj koncept stvaranja tri entiteta ili, kako oni vole reći, „federalizacije“ nema saveznika. Ali on ni na unutrašnjem planu nema nikakvu izglednu šansu da zaživi, s obzirom da Ustav BiH jasno nalaže da su za njegovu promjenu potrebne 2/3 glasova u Parlamentu (a uz to treba uzeti u obzir i mehanizme poput entitetskog glasanja, te postojanje Doma naroda).
 
Dakle, cijeli koncept trećeg entiteta koji bi Hrvate i administrativno i teritorijalno getoizirao u području zapadne Hercegovini, suštinski je zapravo jedna antievropska i retrogradna ideja, a u praktičnom smislu potpuno neostvariva. To ipak mnogobrojne zanesenjake idejom o obnovi Herceg-Bosne ne sprječava da kroz zapaljivu retoriku i uporno nametanje pozicije žrtve hrvatskom narodu, već godinama gromoglasno zastupaju ovu ideju kao jedino rješenje za Hrvate u BiH, a zahvaljujući činjenici da ona sve otvorenije postaje platforma i same „stožerne stranke Hrvata u BiH“, na političkoj sceni se kreira jedna vrlo nezdrava atmosfera gdje se pred agresivnim zahtjevima za rješavanje tobožnjeg hrvatskog pitanja koče i po strani ostavljaju svi bitniji reformski procesi i rješavanje ključnih socio-ekonomskih pitanja.U konačnici, najveća šteta se čini samom hrvatskom narodu koji, što zbog loše ekonomske situacije u zemlji, što zbog nametanja osjećaja ugroženosti i maćehinskog odnosa države prema njemu, u sve većem broju napušta Bosnu i Hercegovinu čineći tako najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH još malobrojnijim i neutjecajnijim.
 
HDZ-u BiH i njihovoj propagandno-intelektualnoj mašineriji, u velikoj mjeri smještenoj u Zagrebu s korijenima iz Hercegovine, ovakvo sijanje stanja beznađa, ugroženosti i dizanja tenzija do sada su donosili sigurne glasove i uspješne karijere. Mimo takve retorike nije baš sigurno šta bi bili u stanju ponuditi. I što se oni više i srčanije bore za treći entitet i zaštitu konstitutivnosti, konstitutivnih Hrvata je sve manje, no borba da se „legitimnim predstavnicima“ osigura vlast je valjda rješenje svih problema. „Legitimnim predstavnicima“ koji će uz ovakve trendove na koncu birati i predstavljati jedino sami sebe.

Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora teksta, a ne nužno i stavove Portala

 (Vijesti.ba / SB)


Komentari - Ukupno 7

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još
Podijeli ovaj članak