18.06.2017. / 15:17h Intervjui - Albin Kurti za Vijesti.ba

Nećemo dozvoliti da Srbija napravi Republiku Srpsku na Kosovu

 Nećemo dozvoliti da Srbija napravi Republiku Srpsku na Kosovu
O proteklim izborima na Kosovu, odnosima Kosova i Srbije, poziciji Bošnjaka na Kosovu, liberalizaciji viznog režima sa Kosovom, i pobjedi Zorana Zeava i albanskih predstavnika u Makedoniji za Vijesti.ba je govorio Albin Kurti, kandidat za premijera Kosova i lider pokreta Vetëvendosje ("Samoopredeljenje"). Kurti je za vrijeme Miloševićevog režima proveo skoro tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, optužen za terorizam zbog organizacije studentskih protesta. Poznat je po beskompromisnom stavu o kosovskom pitanju, kako prema politici Srbije tako i međunarodne zajednice.

VIJESTI.BA: Gospodine Kurti, da li je Zajednica srpskih opština mrtav projekat i koji su koraci koje bi Vlada trebala provesti u procesu dalje reintegracije sjevernih opština na Kosovu?

KURTI: Predsjednica Atifete Jahjaga bila je primorana da potpisani sporazum u Briselu proslijedi Ustavnom Sudu na ocjenu ustavnosti. Konstatovano je da je Sporazum u koliziji sa čak 23 člana Ustava! Projekt „Zajednice“ je blokiran i praktično mrtav. Međutim, dosadašnje vladajuće stranke pokušavaju da ga po svaku cijenu ožive. Zajednica bi imala "mini vladu" od sedam osoba. Bila bi spona povezivanja opština nastanjenih Srbima i vertikalna veza sa Beogradom. Nastupila bi „federalizacija“ Kosova na „kosovski“ i srpski entitet, pri čemu Srbija ne priznaje Republiku Kosovo kao suverenu državu. Kada su Milošević i Dejtonski sporazum konačno priznali Bosnu, Srbi su bili trećina populacije u Bosni. Dobili su pola Bosne. Srba na Kosovu je samo 6%. Beograd namjerava da putem Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvem (ZOS) kontroliše četvrtinu Kosova. Time će se doći do defunksionalizacije Kosova pretvaravši ga u drugu Bosnu. Sadašnji cilj Srbije nije da okupira Kosovo, nego da ga bosnizira. Srbija trenutno ne želi podjelu Kosova. 

Znamo da Milorad Dodik ima bolje odnose sa Putinom nego sa Vučićem. Ako ZOS zaživi na Kosovu, odmah će se povezati sa Putinom. Mi to ne možemo dozvoliti.  Prije nego što je stvorena Republika Srpska, prvobitno je utemeljena Zajednica 14 opština sa većinskim srpskim življem. Srbija je nekada smatrala da je Kosovo njeno unutrašnje pitanje. Danas je Srbija postala unutrašnje pitanje Kosova. Ono što Srbiji nije brzo pošlo za rukom u ratu, sad sporo pokušava ostvari u miru. Zajednica srpskih opština je projekat Beograda, a ne Srba na Kosovu. A prošla korumpirana vlast u Prištini je to prihvatila. 

Za nas prednost će imati dijalog sa Srbima Kosova. Imamo plan za sjeverne opštine na Kosovu i za Srbe iz Kosova koji predviđa kombinovane ekonomske i socijalne mjere. Ne vjerujem da je integracija Srba moguća bez ekonomskog razvoja Kosova i obrazovanja. Kad bi smo imali fabrike gdje bi Albanaci, Srbi, Bošnjaci, Romi, Turci,  radili zajedno, oni bi komunicirali, surađivali, zarađivali platu...To je pravi način za zajednički život. Socijalna integracija kroz ekonomski razvoj i ravnopravnost građana a ne samo institucionalna integracija gdje nekolicina srpskih političara dobije privilegije putem rezervisanih mesta.   

VIJESTI.BA: O čemu se može pregovarati sa Srbijom i da li taj proces trebaju voditi predsjednici ili premijeri dvije države?

KURTI: Dosadašnji dijalog koji je vođen sa Srbijom nije predvidio nikakve uslove Srbiji, a razgovaraju o unutrašnjim pitanjima Kosova. Slijedivši to, ishod nije mogao biti pravedan. Mi u principu nismo protiv dijaloga, nego smo protiv ovog dijaloga koji Kosovo pretvara kao temu a Srbiju kao autoritet koji određuje agendu. Srbija treba da ispuni jedan dugi niz uslova prije nego što bi se mogla kvalifikovati za dijalog sa nama. I mi u ovakvom stanju u kojem smo se našli, bez potvrđenog političkog subjektiviteta i državnog suvereniteta, verujte da će Srbija postati sve gora a sitacija na Kosovu otežana. Prvobitnim izjavama rečeno nam je da se dijalog vodi oko tehničkih pitanja, a potom se ispostavilo da je političke prirode. Potom su rekli da će ishod toga biti priznavanje Kosova od Srbije i od međunarodnih organizacija. Ali se vidi osnaživanje Srbije unutar Kosova, a Kosovo niti je priznata od strane Srbije i niti je učlanjena po relevantnim međunarodnim organizacijama. Ovaj dijalog stvara utisak normalizacije odnosa, ali u suštini samo produbljuje antagonizme, segregaciju i etničke podjele unutar Kosova. Mislim da pravi dijalog kreće sa dna ka vrhu. „Samoopredeljenje“ predlaže neku vrstu socijalnog, otvorenog i demokratskog dijaloga sa manjinama, uključivši i kosovske Srbe. 

VIJESTI.BA: Kako će se reflektovati promjena odnosa prema Beogradu na Albance u Preševskoj dolini?

KURTI: Vlada Srbije treba da što prije otpočne dijalog, kojeg je ona blokirala, sa Albancima Preševske doline, kao i sprovođenje, već usvojenih, političkih sporazuma i dokumenta koji se odnose na tu regiju, kako i za nove urgentne mere koja treba preduzeti ubuduće radi poboljšanja političkog i socio-ekonomskog položaja Albanaca Preševske doline, koji je aktuelno najdiskriminiranija  i najnerazvijena zajednica u Srbiji. Sa naše strane, kao Vlada Republike Kosovo, mi ćemo se zalagati za institucionalnu podršku za Albance Preševa, Bujanovca i Medveđa, stvaranjem, bez odlaganja, razvojnog fonda za taj dio diskriminisanih od strane Srbije i zaboravljenih od prethodnih kosovskih vlada.

VIJESTI.BA: Da li će Kosovo napraviti korak naprijed i donijeti liberalizaciju viznog režima prema BiH?

KURTI: Mi ćemo intenzivirati naše odnose sa Sarajevom, ne samo radi liberalizacije viznog režima; nego i izrgadnju boljih, efikasnijih i bliskih odnosa između nas. Jako je važno da se ojačaju i osnažuju odnosi između Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i sa drugim prijateljskim zemljama u regionu, ne samo na diplomatskom polju, nego i na ekonomskom, bezbjednosnom, obrazovnom i drugim poljima. Mi znamo da jedini faktor koji uveliko otežava odnose Kosova sa Bosnom i Hercegovinom jeste isti faktor koji bi volio da uopšte ne postoji sama Bosna i Hercegovina.

VIJESTI.BA: Da li će bošnjački predstavnici učestvovati u vlasti te kada će se unaprijediti pozicija bosanskog jezika na javnim univerzitetima?

KURTI: Ustav i naši zakoni na snazi ionako garantuju zastupanje manjinskih predstavnika u Parlamentu i u Vladi. Malo se zna da npr. na Kosovu ima više Bošnjaka nego Turaka. Naš pokret, “Vetëvendosje!” (Samoopredeljenje), u svojoj izbornoj listi imao i kandidata za narodnog poslanika bošnjačke pripadnosti. Međutim, mi verujemo da je bitnije da Bošnjaci budu na univerzitetima, fabrikama, pozorištima, policiji, administraciji, vojsci. Ovo bi njima omogućilo ne samo naprednu integraciju, nego i dostojniji život, njih kao građana Republike Kosovo.

VIJESTI.BA: Kakvi su izgledi da postante premijer Kosova i koje će osnovne smjernice Vašeg djelovanja biti ukoliko to postanete?

KURTI : Prijevremeni izbori stvorili su jednu sasvim drugačiju političku situaciju. Pokret SAMOOPREDELJENJE!, kao niko drugi na ovim izborima, dobio je veliki i snažan legitimitet. Svojim glasom, građani naše zemlje afirmisali su Pokret SAMOOPREDELJENJE! kao najveću političku stranku na Kosovu. Prvi put imaće pravo da proba da formira vladu jedna koalicija 16 stranakam, a posle njihovog neuspjeha, biće naš red. Mi treba da formiramu progresivnu vladu koja će da riješi probleme naše zemlje. Kao kandidat za premijera, sa najodrživijim legitimitetom dobijen voljom građana, iskazanoj na izborima, preduzeću sve potrebne mjere za početak i predvođenje razgovora sa drugim političkim subjektima na formiranju nove vlade Kosova, koja bi skinula sa vladajuće scene stari režim. Uz pravdu i bez osvete, oslobodiće državu i otvriće put privrednom razvoju zemlje, sprovodeći 40 prioriteta koje smo identificirali kao hitnu potrebu u pravcu ostvarivanja pravne, socijalne i razvojne države. 

VIJESTI.BA: Kako komentarišete pobjedu socijademokrate Zorana Zaeva i formiranje vlasti zajedno sa albanskim političkim predstavnicima u Makedoniji?

KURTI: Veoma je dobro što je VMRO-DPMNE Nikola Gruevskog ostala u opoziciji. Sada treba posmatrati kako će postupiti nova vlada predvođena Zaevom, sa albanskim partnerima. Imajući u vidu duboku i dugogodišnju degradaciju koje su uzrokovale prethodne vlade u Makedoniji, jasno se može uočiti, da osim zastupanja u vladi, ima potrebe za hitne i primjerene političke odluke i postupke/radnje, kako u smislu dekriminalizaije sistema i novih socio-ekonomskih smjernica, takođe i za osmišljavanje novog državnog ustrojstva  sa više pravde i jednakosti, naročito između Makedonaca i Albanaca.

Razgovarao: Nihad Hebibović

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 79

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još