10.06.2017. / 15:42h Komentari - Danijal Hadžović

Debakl May na izborima: Kako je Brexit koštao konzervativce urbanih glasova i napravio haos u Britaniji!

Debakl May na izborima: Kako je Brexit koštao konzervativce urbanih glasova i napravio haos u Britaniji!
Britanska konzervativna stranka očekivala je da će potvrditi svoju vlast, ali na izborima 8. juna Theresa May je pretrpjela težak udarac - i to od vlastitih ruku. U ranim satima izbora, izlazne ankete i veliki broj prvih glasova ukazivali su na ne baš na čvrstu pobjedu kojoj se nadala, ali na dobar izborni rezultat - u najgorem slučaju blagu konzervativnu većinu u parlamentu.

Izbori su pak pokazali da su Torijevci izgubili mjesta u Londonu i drugim urbanim područjima, posebno onim mjestima gdje su se glasači suprotstavili Brexitu u junu prošle godine. Dobici kojima su se nadali na sjeveru Engleske, djelomično zahvaljujući kolapsu UKIPA-a čiji se čuveni lider Nigel Farage povukao iz politike nakon Brexita, nisu to nadoknadili. Niti su izgubili škotski nacionalisti u Škotskoj.
 
Rezultat u konačnici predstavlja potpunu katastrofu za premijerku May. Odlučila je raspisati izbore uprkos tome što posjeduje iako malu, funkcionalnu parlamentarnu većinu i iako se u međuvremenu i sama Konzervativna stranka bila oštro podijelila na one koji su bili za ostanak u EU i one koji su protiv. Ona je uprkos tome kampanju pokušala graditi na slici o sebi i i svojoj vladi kao jakoj i stabilnoj. Na kraju završava kao veliki gubitnik, a njena dalja politička sudbina je krajnje neizvjesna, s obzirom da Konzervativci imaju čvrsto ukorijenjenu tradiciju nemilosrdnosti prema svim liderima koji propuste mogućnost da im donosu pobjedu.
 
Kampanja osmišljena da je prkaže kao jakog vođu u konačnici je spektakularno propala. Njen manifest pred izbore predstavljao je kao šok za mnoge u njenoj stranci. Naime, u njemu se između ostalog oštro obrušila na velike biznise i slobodno tržište, što je predstavljalo zaista radikalan i neočeekivan obračun s nekim od ključnih politika konzervativaca, barem od dolaska Margaret Thatcher na čelo stranke. Njen preokret umjesto biznisa i tržišta ka politici većeg finansiranja socijalne zaštite učinio je May činjenično slabom i neprincipijelnom. Njeno odbijanje da se izravno u debatama suoči s protivnicima na glasačko tijelo je imalo krajnje negativan odjek ukazujući na njenu aroganciju ili, još gore, dubok nedostatk samopouzdanja.
 
Jeremy Corbyn, lider laburista, s druge strane je imao dobru kampanju. Njegovi su govori privukli mlade koji su glasali u stadima, te su privukli i urbano proevropski orijentisano stanovništvo koje se snažno protivi planovima May za tvrdi pristup Brexitu. Njegov je manifest bio ukrašen radikalno ljevičarskim obećanjima o žestokom oporezivanju poslovanja i bogataša, nacionalizaciji željeznica i komunalnih dobara te povećanju javne potrošnje. No, njegova je poruka savršeno korespondirala sa željama birača iz nižih slojeva koji su završili kao žrtve globalizacije. Njegov uspjeh sada stavlja njega i njegov novi brend socijalizma na čvrst kolosijek .
 
Šta će dalje biti s Britanijom? Najveće pitanje je šta će se dogoditi s Brexitom. Da je Theresa May dobila uvjerljivu većinu, uskoro bi započela razgovore o Brexitu. No, sada postoje mnoge neizvjesnoti kako će takvi razgovori ići naprijed. Obje vodeće stranke su prihvatile volju britanskih glasača o EU na referendumu u junu prošle godine. Ali sada, kada su se birači okrenuli protiv Torijevaca dijelom zbog njihovog agresivno teškog Brexita i sukobljavanja s EU, porasle su šanse za mekši Brexit.
 
Što se tiče vlade koja bi mogla biti formirana na osnovu većine u parlamentu, konzervativci su i dalje najveća stranka, pa će prvi zadatak May biti da pokuša osigurati dovoljno glasova za sastav vlade u Donjem domu. Koalicijske vlade u Britaniji nisu česte, ali nisu ni nepoznanica, pa su tako konzervativci i 2010. pod vodstvom Davida Camerona zbog rezultata izbora bili prinuđeni formirati koaliciju s Liberalnim demokratima koje je vodio Nick Clegg.
 
Ipak, teško je vidjeti da će May uspjeti dobiti podršku koja će joj osigurati još jedan siguran mandat. Liberalne demokrate je tako ozbiljno pogodilo koaliranje s konzervativcima Davida Cameronom 2010. godine i potop koji su zbog toga doživjeli na sljedećim izborima, da je teško vjerovati da će ovaj put i pomisliti da se upuštaju u takav savez. Škotski nacionalisti se pak oštro suprotstavljaju konzervativcima i njihovoj unionističkoj politici, pa je tek tu koalicija nezamisliva.
 
Da stvar bude gora, nakon ove sramotne izvedbe May, mnogi u njenoj stranci je žele potpuno izbaciti iz političkog života, čak i ako ne postoji očigledan kandidat koji bi preuzeo njenu stolicu. Ona je postala lider po automatizmu nakon što je Cameron podnio ostavku u junu poslije Brexita. Čak je i prije izbora bila žestoko kritizirana zbog toga što nije slušala poslovnu zajednicu ili svoje kolege u stranci, nego se oslanjala na premalenu grupu savjetnika.
 
Ako konzervativci ne budu u stanju formirati vladu, taj posao će biti prepušten Corbynu. Iako njegova stranka ima mnogo manje mjesta nego konzervativci, vjerojatnije će ga liberalni demokrati i škotski nacionalisti prihvatiti, a još vjerovatnije će biti formirana manjinska vlada nego formalna koalicija. Ali zasigurno bi morao obećati objema strankama mekši Brexit, a vjerojatno i drugi referendum o njegovim uslovima. Eventualne posljedice takvog saveza teško je predvidjeti, ali vrlo lako bi mogle uključivati ponovno otvaranje cjelokupne odluke o Brexitu.
 
Najvjerojatniji ishod bi pak mogli biti novi izbori. To će se dogoditi ako May i Corbyn ne uspiju formirati vladu koja bi dobila većinu u parlamentu. No, novi izbori su vjerojatni čak i ako Corbyn uspije prikupiti dovoljno glasova, jer koalicija dvije ili tri stranke ili manjinska vlada bi bila nestabilna i zasigurno ne dugog vijeka. Presedan vjerojatno nije 2010., kada je koalicija Konzervativci / LibDemsi trajala punih pet godina, ali ni 1974. i 1923., kada su održani novi izbori u roku od godinu dana.
 
Bez obzira kakva bila dalja budućnost Velike Britanije, činjenica je da su nakon poraza euroskeptika u Austriji, Holandiji i na nedavno održanim izborima u Francuskoj, cijenu Brexita u urbanim područjima Velike Britanije platili i konzervativci ostavši tako bez, sve donedavno očekivane, sigurne pobjede. Nacionalistički populizam i euroskepticizam očito je trend koji već ispuhuje i prije nego što se počeo ozbiljno razvijati.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje ali ne nužno i stavove portala

(Vijesti.ba / SB)
 


Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!