07.06.2017. / 22:04h Komentari - Ajka Baručić

U potrazi za modalitetima PDV-a

U potrazi za modalitetima PDV-a
Europa iskazuje ljubav maloj privredi i mogućnošću da PDV plati državi tek kada naplati svoje izdate račune. 22 zemlje članice EU to rade. Zašto je još PDV sistem u BiH rigidan?

Na nedavno održanom okruglom stolu u Sarajevu o temi inicijative bh. privrednika za plaćanje PDV-a državi po naplaćenom računu, postojeći PDV sistem u BiH je ocijenjen kao konzervativan i rigidan u odnosu na one u europskim zemljama. Pogotovo kada su u pitanju mala i srednja preduzeća, takozvana mala privreda. Za razliku od BiH, Europa voli malu privredu. I tu ljubav pokazuje i dokazuje. Aktima, ali i mjerama.

Na primjer, pojedine zemlje omogućavaju preduzećima plaćanje PDV-a do 20. ili 30. dana u mjesecu za račune nastale u prethodnom mjesecu. U BiH je to do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec. U pojedinim zemljama je i obračunski period, odnosno period za koji se obračunava PDV na izdate račune, znatno duži. Duži od mjesec, kako je to u BiH, pa su to ponegdje i 3, 4 ili više mjeseci. Europa iskazuje ljubav maloj privredi i mogućnošću da PDV plati državi tek kada naplati svoje izdate račune. 22 zemlje članice EU to rade. Od susjeda, Hrvatska i Srbija. Zašto je još PDV sistem u BiH rigidan? Pa, problem je i visoka zatezna kamata za kašnjenje sa plaćanjem PDV-a. Dnevno ona iznosi 0,04% i bh. privrednicima se više isplati da podignu kredit kod banke i plate PDV, jer su im bankovne kamate niže. Konstantno pitanje u našoj zemlji je i pitanje diferencirane stope PDV-a. Pojedine zemlje, poput npr. Belgije, propisuju stopu od 12% za radom intenzivne djelatnosti (poput kejteringa), u odnosu na standardnu stopu od 21% za kapitalom intenzivne djelatnosti (poput elektroprivrede). Naprosto, maloj privredi se nastoji olakšati fiskalni teret. I modaliteti za to su brojni.

Upravo to je ono što bh. privreda očekuje od vlasti. Razmatranje. Pronalaženje rješenja. Pronalaženje modaliteta. Kompromisa za dobrobit i države i privrede. Stručne analize, projekcije, simulacije. Prečesto se u BiH odluke, zakoni i mjere, generalno politike, provode na temelju mišljenja, a ne dokaza. U odsustvu ocjene ekonomskih i društvenih efekata određene mjere. Po pitanju predložene PDV inicijative, itekako su potrebne analize mogućih efekata. Odnosno šta bi uvođenje sistema plaćanja PDV-a po naplaćenim računima značilo za državu, a šta za malu privredu. Šta kratkoročno, šta dugoročno. Kako pronaći balans između dvije strane. Sada balansa nema. Privreda nosi veći teret.

Zanimljivo je i šta bi promjena sistema značila za sivu ekonomiju. Vrlo je moguće da bi olakšavanje fiskalnog tereta privrednicima stvorilo preduslove i ambijent za urednije plaćanje poreza i smanjenje poticaja za ulazak u sivu ekonomiju. Posljedično, to znači više prihoda od poreza za državu.

Najvažnije pitanje koje se postavlja kao potencijalni protuargument PDV inicijativi je hoće li biti ugrožen budžet. Pa, u zemljama EU i susjednoj Hrvatskoj i Srbiji očito takvog straha nema. Ako ga je i bilo, nekako je otklonjen. Kako znamo da nema straha? Pa tako što zemlje koje su uvele ovaj sistem od njega nisu odustale, nisu ga kasnije ukinule, i dalje je u primjeni. Također, primjer Hrvatske pokazuje da budžet nije ugrožen. Prihod od poreza na dodanu vrijednost je na kraju 2015. godine, u kojoj je uveden sistem PDV-a po naplaćenim računima, iznosio 43,5 milijardi kuna i bio je veći u odnosu na 2014. za 2,6 milijardi kuna. Slično je i kod Srbije, gdje je sistem uveden od januara 2013. godine. Prihod od PDV-a je kontinuirano rastao od 2013. do 2016. godine, pri čemu je 2012. iznosio 367.471,8 milijardi dinara, a 2016. godine čak 453.502,6 milijardi dinara.


Na spomenutom okruglom stolu je postavljeno hipotetičko i retoričko pitanje: šta bi bilo sa državom kada bi svi privrednici ugasili svoje biznise? Kada nijedan bh. privrednik ne bi plaćao PDV?!...

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje ali ne nužno i stavove portala

(Vijesti.ba / Oslobođenje)


Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!