06.06.2017. / 22:31h Intervjui - Đuro Kozar za Vijesti.ba

Crna Gora u NATO savezu – pozitivan refleks na regiju

Crna Gora u NATO savezu – pozitivan refleks na regiju
Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar, smatra da će članstvo Crne Gore u NATO-u omogućiti građanima ove zemlje sigurniji i ekonomski prosperitetniji život, jer će pod “kišoranom” ovog vojnog saveza imati bolje uvjete za razvitak.

Dakako, bilo bi dobro da i BiH uđe u NATO i da se našim narodima više govori o tome koje su prednosti ovog članstva – jer u tom pogledu ima dosta činjenica koje mogu otkloniti animozitete prema ovom vojnom savezu i sve gledati na politički, a ne politikantski način, istakao je Kozar u razgovoru za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: Crna Gora juče je i formalno postala 29. članica NATO-a. Šta to članstvo znači za samu Crnu Goru, ali i za region?

KOZAR: To sigurno puno znači za sigurniji i ekonomski prosperitetniji život građana Crne Gore koji će pod “kišoranom” NATO-a imati bolje uvjete za razvitak. CG je nerazvijena i dosta zadužena zemlja: njena Vlada će se do kraja 2018. godine zadužiti milijardu i po eura i javni dug će na kraju tog perioda iznositi gotovo tri i po milijarde eura, dok će njegov udio u bruto domaćem proizvodu biti oko 80 odsto.

Već sama ova činjenica govori da je CG nužan veći udio stranih investicija, a njenim ulaskom u NATO stvaraju se povoljniji uvjeti sa plasman stranog kapitala. Investitori žele da investiraju u politički stabilnoj i sigurnoj državi. Dobra politička i ekonomska situacija u CG povoljno će utjecati na regiju, posebno na susjedne zemlje, među kojma i BiH. Prema tome, prijem CG u NATO ima i sve će više imati pozitivnog refleksa na regiju.

VIJESTI.BA: Može li članstvo Crne Gore biti podsticaj za druge zemlje u regiji, prvenstveno BiH, slijede taj primjer?

KOZAR: Bilo bi sjajno kad bi prijem CG u ovaj vojni savez bio podsticaj za sve one zemlje koje su u Partnerstvu za mir, a cilj im je stići u NATO. Međutim, tako obično ne biva. Ili se ne ispunjavaju traženi uvjeti i standardi ili u samom NATO-u previše insistiraju na nečemu što možda nije najbitnije za dobijanje Akcionog plana tj. MAP-a. U ovom vojnom savezu ističu da su otvoreni za nove članove, ali do tih “otvorenih vrata” ima dosta stepenica na kojima se može i pokleknuti i onda su ta vrata daleko.

VIJESTI.BA: U kojoj mjeri je članstvo u NATO zasluga zvanične crnogorske politike u posljednje dvije decenije, a koliko pak činjenica da je Crna Gora bila u finalnoj fazi ulaska u ovaj vojni savez kada prisustvo Rusije na Balkanu nije mogla da ignoriše ni EU ni SAD, kako tvrde pojedini analitičari?

KOZAR: Na ovo pitanje odgovorio bih  jednom crnogorskom izrekom “Ko prije đevojci - njegova je”. Tako su i u ovom slučaju Amerikanci pretekli Ruse, jer su htjeli da umanje utjecaj Rusije na Crnu Goru koja je po tradiciji nazivana “mala Rusija”, a time su jednu tipično pravoslavnu zemlju kakva je CG odvojili od matice.

Na ubrzaniji prijem CG u NATO vjerovatno je utjecao i neuspio pokušaj državnog udara u ovoj državi u oktobru prošle godine u izbornoj noći. Zvanična Moskva je odbacila svoju umiješanost u taj pokušaj, ali neke činjenice govore drugačije.

Budući da Risija nije mogla spriječiti odvajanje Crne Gore od Srbije 2006. godine i crnogorsku državnu samostalnost, ostala je “kratkih rukava” i prilikom odlučnosti Podgorice da se definitivno u političkom i vojnom smislu opredijeli za NATO. To ne znači da Rusi u prilično podijeljenoj CG nemaju svoje pristalice, ali cijenim da će prijemom u CG u ovaj vojni savez i ti rusofili imati sve manje prilike za svoju propagandu.

VIJESTI.BA: Kako tumačite stav ruskog Ministarstva spoljnih poslova da Moskva ostavlja sebi pravo da odgovori na "neprijateljsku politiku" Podgorice zbog stupanja Crne Gore u NATO? 

KOZAR: To je rečeno zbog ruskih domaćih potreba, jer svojoj javnosti se nešto bombastično moralo reći budući da su, da se opet vratim na onu izreku, ostali bez đevojke. Mislim da je nediplomaski u Moskvi politiku CG proglašavati neprijateljskom, jer Podogiica nikog nije izdala, a politika je ionako uvjetovana interesima i Crnogorci svoj interes vide u NATO-u i približavanju Evropskoj uniji.

VIJESTI.BA: S druge strane, crnogorski zvaničnici ističu da članstvo u NATO-u nema antiruski karakter, već je doprinos miru i stabilnosti na području Zapadnog Balkana što je u interesu i Rusije?

KOZAR: Naravno da članstvo CG u Sjevernoatlanskom vojnom savezu nema antiruski karakter i da tim članstvom Crna Gore nikome ne prijeti, niti ima cilj da dostignute ekonomske odnse sa drugim zemjama koje nisu u NATO-u, pa i Rusijom, prekine. Pitanje je da li i Rusija želi stabilan Zapadni Balkan ili, šireći svoje interesne sfere u ovoj regiji, negativno utječe na tu stabilnost?
 
VIJESTI.BA: Može li članstvo u ovom vojnom savezu obezbijediti očigledan boljitak za građane? Šta su pokazala ranije iskustva - utiče li članstvo u NATO-u utiče na privredni rast ili pak znači samo veću sigurnost i garantuje granice?

KOZAR: Već sam se u nekim odgovorima dotakao ovoga o čemu me pitate, pa ću biti još jasniji: sve zemlje koje su prije Crne Gore ušle u NATO bile su na dobitku. Pogotovo se to može reći za one koje su, primljene u ovaj vojni savez 2004. godine – za Sloveniju, Slovačku, Estoniju i Latviju, dok Bugarska i Rumunija nemaju tako brz ekonomski rast. NATO jamči teritorijalnu cjelovitost i suverenost svojih članica i vodi računa o tome da ih ne ugrožavaju one zemlje koje nisu u ovom vojnom savezu. 

Dakako, bilo bi dobro da i BiH uđe u NATO i da se našim narodima više govori o tome koje su prednosti ovog članstva – jer u tom pogledu ima dosta činjenica koje mogu otkloniti animozitete prema ovom vojnom savezu i sve gledati na politički, a ne politikantski način.
 
Razgovarala: Nevena Ćosić
 
(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 22

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još