03.06.2017. / 23:02h Komentari - DW

Posao u BiH - Svi u javnu upravu

Posao u BiH - Svi u javnu upravu
Prevelik broj zaposlenih u javnoj upravi mogao bi uništiti BiH, smatraju građani, ali i stručnjaci koji upozoravaju na polarizaciju društva te preporučuju radikalne promjene.

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili da je u javnom sektoru u BiH zaposleno 192.000 ljudi. Analitičari tvrde da je to prevelik broj za zemlju od 3,8 miliona stanovnika u kojoj je ukupno zaposleno oko 750.500 ljudi. Od 192.000 zaposlenih u javnom sektoru, 3.869 su funkcioneri direktno birani na izborima, dok je oko 2.000 naknadno imenovano na političke funkcije. Većina, njih oko 166.000, zaposleno je u javnim službama, policiji, Oružanim snagama BiH, zdravstvu i školstvu. Ostali (oko 20.000) zbrinuti su na rukovodećim pozicijama u organima uprave, agencijama i drugim ustanovama.

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić smatra da broj zaposlenih u javnom sektoru, zajedno sa visinom njihovih primanja koja su u prosjeku viša u odnosu na zaposlene u privatnom sektoru, već duži niz godina stvara niz negativnih ekonomskih posljedica po ovdašnju ekonomiju i društvo.

Pritisak na privatni sektor

„Osnovni problem u vezi navedenog predstavljaju ukupna bruto izdvajanja koja čine najveću stavku svakog od budžeta u BiH, od državnog preko entitetskih pa sve do kantonalnih. Upravo se zbog toga značajan dio domaćeg i inostranog zaduživanja odnosi na održavanje postojećeg javnog sektora. Ukoliko brojci od 192.000 zaposlenih na budžetu dodamo sve one koji direktno ili indirektno ovise o budžetu, kroz primanje određene naknade, onda nam postaje jasno da su postojeći odnosi na dugi rok apsolutno neodrživi“, kaže Čavalić.

Naš sagovornik ističe da ovaj problem stvara veliki pritisak na privatni sektor, koji se uglavnom realizuje kroz povećavanje nameta i dalja zaduživanja. „Pored toga, povlašteni položaj javnog sektora nerijetko vodi ka nelojalnoj konkurenciji spram privatnog sektora, kao i distorziji na tržištu rada što uvjetuje da najbolji kadar odlazi raditi za državu. Još je dosta negativnih posljedica navedenog, poput korupcije i nepotizma koji predstavljaju klasičnu 'bolest države'. Također, javni sektor nerijetko predstavlja biračku bazu za pojedine političke partije, što objašnjava dugoročni status quo po pitanju bilo kakvih reformi“, ističe Čavalić.

Imati i nemati?

On upozorava da je bh. društvo podijeljeno na dvije međusobno suprotstavljene klase. Za jednu je budžet blagodat, a za drugu teret, kaže Čavalić. „Povećanje beneficija i dodatno zapošljavanje prve klase, neminovno smanjuje blagostanje druge. Tokom godina, klasni sukob se intenzivirao, tako da šira javnost svakim danom postaje manje tolerantna na dodatno zapošljavanje, visinu primanja i uopšteno nerad onih koji su na budžetu“, ističe tuzlanski ekonomski stručnjak.

Rješenje je u radikalnim promjenama. „Potrebno je pristupiti radikalnim ekonomskim reformama koje, pored moratorija na zapošljavanje u javnom sektoru, mogu podrazumijevati mjere poput usklađivanja visine plaće u javnom sektoru sa onom u privatnom sektoru, smanjivanje sindikalnog uticaja, privatizaciju pojedinih javnih usluga, veće kontrole rada u javnom sektoru, programe evaluacije rezultata rada i, u krajnjem slučaju, otpuštanje viška zaposlenih“, kaže Čavalić.

Javna uprava kao etnička biračka mašinerija

Podatke CCI je za Deutsche Welle komentirao i ugledni bh. sociolog i politički analitičar Slavo Kukić. „Podatak govori sam za sebe. U zemlji koja je na samom evropskom dnu 30 posto njezina uposlena stanovništva je na državnim jaslama, i to ne bilo gdje nego u javnoj upravi. I tako će biti dok god njome upravljaju političke filozofije kojima u prvom planu nije dobro njezinih građana nego osiguravanje etničke biračke mašinerije. Mogućnost bilo kakvih promjena, drugim riječima, pupčano je vezana za okretanje leđa takvim filozofijama i pružanje potpore onima kojima je interes čovjeka i njegovo pravo na život u vlastitoj zemlji na prvom mjestu“, kaže profesor Kukić.

Građani su zabrinuti, ali su njihova mišljenja o uticaju pojedinaca na promjene podijeljena. Sarajliju Nijaza Memića zabrinjava i trend konstantnog rasta uposlenih u javnom sektoru.

Više zaposlenih – slabiji kvalitet usluge

„S druge strane, sasvim je jasno da je broj uposlenih u javnom sektoru u korelaciji sa politikom i političkim strankama. Zbog svega ovoga nije realno očekivati da će bilo koja politička opcija nastojati bilo sta promijeniti, jer je ovaj sektor veliki glasački aparat koji svojom brojnošću direktno utiče na rezultate izbora. Evidentno je da brojnost administrativnog aparata, odnosno uposlenih u javnom sektoru nije direktno proporcionalna usluzi koju pruzaju. Naprotiv, mišljenja sam da kvaliteta usluge opada sa povećanjem broja uposlenih u javnom sektoru. Osim toga, javnom sektoru kao perspektivnom i poželjnom radnom okruženju podlegao je i obrazovni sustav u BiH pa se sve više mladih danas obrazuje kako bi sutra bili dio administracije u kojoj su redovna i nadprosječna primanja zagarantovana. Teško će bilo koji pojedinac promjeniti ovakvo stanje u skorijoj budućnosti. Izlaz iz ovakve situacije neće biti ni brz ni lagan. Sistemsko rješenje praćeno odgovarajućom zakonskom regulativom uz stimulaciju obrazovanja i  zapošljavanja u realnom sektoru mogu donijeti određen rezultat, ali ne brzo i ne preko noći", smatra N.M.

Pesimistička predviđanja

H.D. misli da će prevelik broj uposlenih u javnom sektoru „uništiti BiH“, ali nije optimista u pogledu uticaja pojedinaca na promjenu postojećeg stanja. „Dok god budu atraktivna radna mjesta u javnoj upravi država ne može ići naprijed. U normalnim zapadnoevropskim zemljama ljudi se uopšte ne otimaju da rade u administraciji,  jer je manja plata, a ovdje je situacija suprotna. Obični građani, nažalost, malo šta mogu učiniti kako bi promijenili situaciju. Ovdje prvo državne institucije moraju promijeniti svijest i način razmišljanja. Do tada, neka nam je dragi Allah na pomoći", kaže H.D.

Nevladine organizacije upozoravaju da nema moratorija na nova zapošljavanja u javnoj upravi i da zapošljavanje u državnoj službi „poprima razmjere epidemije“. Također, upozoravaju da ne postoje mehanizmi prema kojima bi se umjesto politički podobnih zapošljavali sposobni i da su javni konkursi postali „formalnosti bez značaja“.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala

(Vijesti.ba / DW)


Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!