01.06.2017. / 19:55h Intervjui - Damir Arnaut

Da nije SBB-a i SDP-a sjednice parlamenta bi se održavale jednom mjesečno

Da nije SBB-a i SDP-a sjednice parlamenta bi se održavale jednom mjesečno
Mi smo ukinuli bijelih hljeb na prijedlog poslanika SBB-a, ukinuli smo naknade u komisijama. Iz SDP-a su ograničili jubilarne nagrade. Ima dosta dobrih prijedloga koji prođu. Da toga nema, parlament ne bi donosio zakone jer ono što dođe od Vijeća ministara padne i dođe do debakla, a predsjedavajući Vijeća ministara nije u stanju obrazložiti zašto je usvajanje Zakona o akcizama dobro, kazao je za TV1 zastupnik SBB-a u PS BiH Damir Arnaut.

TV1:Gospodine Arnaut, jedan ste od aktivnijih zastupnika na Parlamntu. Jučer pred zastupnicima Vaša dva prjedloga. Jedan je predviđao sankcije za odgovorne osobe u organima uprave i obustavljen je. O kakvom se rješenju radi?

ARNAUT: Samo da se prošire sankcije koje već postoje za nepostupanje po zahtjevima određenih institucija BiH, organa uprave, ministarstava itd, da se prošire za nepostupanje po zahtjevima parlamentarne skupštine jer je prilično derogiran njen položaj u odnosu na Vijeće ministara, što također vidimo po činjenici da nema prijedloga zakona iz Vijeća ministara. Nažalost, to je obustavljeno jednom interesantnom procedurom - dakle ima potrebna većina na Domu ali nema na komisijama što u suštini odražava čitav ovaj problem, jer jedna velika stranka je ušla u koaliciju sa kapacitetom od deset poslanika sada se to svelo na šest ili pet, tako da se poremetio čitav balans po komisijama. Znamo da su akcize pale na komisiji za finansije, tako da je zaista jedna čudna situacija i na takvim sitnicama padaju bitni zakoni.

TV1: Drugi je podržan, radi se o  Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Zašto je on važan i šta je njegova prava suština?

ARNAUT: Važan je zato što se radi o jednoj normalnoj stvari i čudno je da smo u zakonu više od 12.godina imali jednu nenormalnu odredbu da vozila pod pratnjom političara imaju prednost nad hitnom i vatrogascima a važno je zato što ovo usklađuje naše zakonodavstvo sa evropskim, i kada to stupi na snagu BiH će biti barem u ovom segmetnu u skladu sa modernim državama. Vozila koja spašavaju živote imat će prednost nad vozilima političara. Tu je bilo previše polemike. Ja sam to predložio u martu, moglo je stupiti na snagu a ovako je tek prošlo prvo čitanje, dva puta je vraćano nadležnoj komisiji. Ja se želim zahvaliti medijima, jer da nema medija mnogo ovih stvari ne bi prošlo u parlamentu. Dosta ovoga prođe pod pritiskom javnosti. Nažalost, radi se o normalnim stvarima koje bi lako trebale prolaziti ali nikad ne prolaze bez peripetija.

TV1: Kome to nije i šta nije odgovaralo?

ARNAUT: Jučer smo konačno imali 24 glasa ZA, i samo dva glasa protiv, tako da ne bih sada kada idemo u tome pravcu da se konačno došlo na normalno razmišljanje ne bi da se bunim, ali nismo imali tu većinu na samom početku.

arnaut-1

TV1: Šta su opravdanja da se to ne prihvati?

ARNAUT: Jedini izgovor koji sam ja čuo je da je tako i u zemljama u regiji. Ali onda pokažete mišljenje Direkcije za evropske integracije i kažete da nije tako u EU, pa onda opet čujete da nije tako u zemljama regije. Očito je to samo izgovor da bi se zadržala privilegija jer ljudi se jako teško odriču privilegija. Ovolike pratnje nigdje na svijetu ne postoje.

TV1: Jučer ste upozorili da BiH nema nijednog arbirtra u međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova. Koliko je to štetno za državu i vodi li nas to ka gubitku sporova vrijednih preko milijardu KM?

ARNAUT: Upravo tako, preko milijardu. Jučer je predsjednik pravnobranilaštva gospodin Ljubić predstavljao taj izvještaj u Domu. BiH se suočava sa vrlo ozbiljnim arbitražnim sporovima. Glavni centar za rješavanje međunarodnih investicijskih sporova ima registrovana 1102 arbitra a nijedan nije iz BiH. Dakle ne radi se o elitnom klubu od 30 ili 40 eminentnih advokata nego o o 1102 i jedina smo država koja nema svoga arbitra i onda nemate ljude koji mogu upoznati nadležne organe u BiH sa opasnostima i prednostima određenih strategija što je direktna šteta, a druga šteta je po imidž BiH, jer kad pogledate njihovu bazu možete vidjeti odakle arbitar dolazi, i za BiH ne dobijete nikakav rezultat. Ukucate Srbiju, Hrvatsku za njih dobijete rezultate. Dakle, jako je štetno za imidž BiH.

TV1: Hoće li se to mijenjati?

ARNAUT: Ja sam postavio to pitanje. Nije to nadležnost pravobranilaštva, to je nadležnost ministarstva vanjskih poslova. Poražavajuće je da je pravobranilaštvo prepoznalo taj problem, pitalo ministarstvo i dobilo neki nemušt odgovor što je tipično za ministarstvo pod ovim ministrom. Zbog svega toga je i formirana ova komsija koja će istražiti rad ministarstva vanjskih poslova.

TV1: Kako po Vašem mišljenju radi parlament?

ARNAUT: Jučer je sve došlo na vidjelo kada su trebale biti rasprave o tri zakona, na kraju je kroz komisijske zavrzlame koje obustavljaju cijeli postupak, došlo do toga da nismo imali nijedan zakon nego samo izvještaje. Poslanici su očito nezadovoljni. Građani plaćaju zakonodavce da donose zakone a mi nemamo nikakve prijedloge zakona na Vijeću ministara. Ja sam to jučer pokušao ilustrovati - zadnji red parlamentarnih klupa a to su SBB i SDP ima više prijedloga zakona po glavi poslanika nego što to ima Vijeće ministara po ministru i zamjenicima.

TV1: Koliko je i do parlamentaraca, a ne samo do Vijeća ministara, do onih parlamentaraca koji predlažu loša zakonska rješenja na koja se troše cijelodnevna zasjedanja?

ARNAUT: Nisam vidio loša zakonska rješenja, jedino što se može vidjeti da ima nekih stvari koje definitivno ne mogu proći koje služe za nabijanje te neke nacionalne priče ali i da nema toga potrošilo bi se vrijeme na neke izvještaje i to je poražavajuće. Da mi imamo konstantno dotok zakona, ja bih prvi rekao nemojmo trošiti vrijeme na ovo drugo ali onda bi sjednice imali jednom mjesečno, da nema ovih zakona koje predlažu neki poslanici. Ima tu i jako dobrih prijedloga. Mi smo ukinuli bijelih hljeb na prijedlog poslanika SBB-a, ukinuli smo naknade u komisijama. Iz SDP-a su ograničili jubilarne nagrade. Ima dosta dobrih prijedloga koji prođu. Da toga nema, parlament ne bi donosio zakone jer ono što dođe od Vijeća ministara padne i dođe do debakla, a predsjedavajući Vijeća ministara nije u stanju obrazložiti zašto je usvajanje Zakona o akcizama dobro.

arnaut-2

TV1: Ministar Bevanda sinoć u našem Dnevniku kaže da on neće poptisati novu proceduru bez garancija da će biti usvojeno povećenje akciza?

ARNAUT: To je odgovoran pristup od ministra jer zaista nije dobro za  naš EU put da Vijeće ministara doživljava debakl za debaklom. Ono što mene zabrinjava jeste što je gospodin Zvizdić rekao da misli da će biti većina i da će se u tome slučaju usvojiti akcize. Brojke su jasne. Imali smo 21 PROTIV, na zadnjem glasanju a da bi akcize prošle nužno je da barem jedan od tih poslanika promijeni svoj glas, bez obzira o kome se radi. Mene interesuje to da ako Zvizdić misli da ima većinu, koga je ubijedio da promijeni svoj glas jer glas oko tako bitnog pitanja nije mala stvar i što je još bitnije, kako. Vidjeli smo na jednoj od prošlih sjednica prijedlog jednog zastupnika da se u neku komisiju imenuje drugorangirana osoba i poslije su se pojavile razne kontroverze, i imamo problem zbog takvih imenovanja. Ako Zvizdić misli da će osigurati većinu time što će dati neke ustupke, mi ćemo inistirati na tome da znamo koji su to ustupci, ako je to taktika.

TV1: Kakav je stav SBB-a. Najavili ste da ćete preispitati svoj stav?

ARNAUT: Neophodno je da razmotrimo, jer ukoliko neko tvrdi da postoji većina i da nekoga može ubijediti da promijeni svoje mišljenje, mi ćemo zahtjevati da se javno očituje taj poslanik i da kaže zbog čega je promijenio stav, da kaže da li je dobio uvjeravanja zbog čega je to dobro za ekonomski put, da je bila greška kada je prošli put glasao protiv i insistirat ćemo na jasnim odgovorima. Gospodin Zvizdić je rekao da će biti većina ali sa nama četvoricom nije razgovarao

TV1: Kakvi su odnosi unutra vladajuće koacije na državnom nivou, s aspekta Vas kao zastupnika, većina se pravi od sjednice do sjedice. Hoće li ova situacija ostati do izbora 2018.godine ili će se do izbora nešto riješiti da normalno funkcioniše?

ARNAUT: Mislim da se ne može reći da normalno funkcioniše jer ne funkcioniše tako od jula prošle godine kada su prvi put akcize bile na dnevnom redu. Tada nije u javnosti baš najbolje shvaćeno koliko je krizu unijelo to što akcize nisu usvojene jer bismo tada već u septembru imali jedan ogroman ekonomski zamah, početak gradnje ogromnih dionica autocesta, oslobođena bi bila ogromna sredstva. Ne bi se samo gradile ceste jer to neminovno za sobom vuče do pedeset različitih grana, proizvode se različiti proizvodi ne samo za potrebe gradnje nego i za potrebe ljudi koji rade na tome. Tako da ta kriza traje od jula prošle godine i nužno je da se nešto mijenja, da Vijeće ministara krene dostavljati prijedloge zakona. Ne možete samo o akcizama pričati, gdje su drugi zakoni.

TV1: Može li se u ovakvoj atmosferi očekivati napredak na EU putu? Zvaničnici EU su zadovoljni, a opet mi iznutra znamo šta se čini i šta se ne čini? Eu zvaničnici daju pozitivne ocjene.

ARNAUT: Pa i nije. Zadnja pozitivna ocjena je bila prije nego što su akcize odbijene i to su generalne ocjene ali konkretni pomaci - pa pogledajte, sve govori samo za sebe predsjedavajući Vijeća ministara govori o mogućnosti da posao prevođenja da firmama iz Hrvatske, kada je upitnik u pitanju. Neprihvatljivo je da Crna Gora koja nema ni sedamsto hiljada stanovnika nema problem da angažuje domaće prevodioce a da BiH ima taj problema. Radi se o potpunoj neorganiziranosti Vijeća ministara. Od relevantnih udruženja prevodilaca  dobijamo informacije da ima dovoljno kvalifikovanih ljudi koji to mogu raditi.

(Vijesti.ba)