19.04.2017. / 20:59h Komentari - Prvi predsjednik "Herceg-Bosne"

Prlićeva polemika sa istinom i pravdom

Prlićeva polemika sa istinom i pravdom
Večernji list, izdanje za Bosnu i Hercegovinu, počeo je jučer s objavljivanjem feljtona s dijelovima iz još neobjavljene knjige prvog i posljednjeg predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića, koji trenutno u Haškom zatvoru kao dio tzv. hercegbosanske šestorke čeka pravomoćnu presudu za ratne zločine počinjene od strane HVO-a na prostoru nekadašnje Herceg-Bosne.

Prlić je prema prvostepenoj presudi osuđen na 25 godina zatvora, piše agencija Patria.
 
Knjiga "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne" trebala bi se pojaviti u javnosti do ljeta, a Večernji list svojim čitateljima donosi dijelove knjige u kojoj Prlić opisuje svoje viđenje nastanka Herceg-Bosne, političke i ratne prilike na prostoru Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.
 
Već u prvim redovima feljtona da se zaključiti na kakvim tezama počiva knjiga prvog i posljednjeg predsjednika Herceg-Bosne.
 
Prlić piše da su prethodne publikacije vezane za Herceg-Bosnu "temeljene na stereotipima koji su opisivali događaje potpuno neprepoznatljive akterima koji su u njima sudjelovali", te da je "objavljeno više hiljada naslova, ali da još niko nije isključivo dokumentima i autentičnim svjedočenjima, cjelovito pokazao razloge formiranja Hrvatske zajednice, a zatim Hrvatske Republike Herceg-Bosne".
 
Jadranko Prlić ovom tezom želi budućim čitateljima, prije nego što uopšte dođu u priliku da pročitaju njegovu knjigu, poručiti da se apsolutna istina o događajima vezanim za formiranje i djelovanje Herceg-Bosne nalazi isključivo u toj knjizi, a da sve knjige objavljene prije njegove jednostavno ne vrijede ništa, jer su temeljene na stereotipima i nepoznavanju stvarne situacije na terenu.
 
Kao primjere takvih knjiga, koje počivaju na stereotipima i teorijama zavjere, kako kaže Prlić, navodi i knjige autora i novinara Patrije Seada Seje Omeragića "Dogovoreni rat" i Mehmedalije Bojića "Historija Bosne i Bošnjaka".
 
Prlić žestoko kritikuje autoricu BBC-jevog filma "Velika Hrvatska" Belindu Giles optužujući je da nije imala nikakvog prethodnog predznanja, niti je posvetila vrijeme istraživanju, te da je prije snimanja filma pročitala svega nekoliko primjeraka novina.
 
On joj zamjera da u filmu pokazuje kako Hrvati iz Hercegovine izdaju bosanske Hrvate. Međutim, takve optužbe je iznio i sam gradonačelnik Dervente Vinko Begić, koji je direktno optužio hercegovačku liniju za pad Bosanske Posavine.
 
Isto je uradio i Iko Stanić, koji je bio član HDZ-ovog vrha u BiH, te Anto Kovačević. O padu Posavine govorio je i Stjepan Kljuić, prvi predsjednik HDZ BiH. Desetine drugih Posavljaka je optuživalo HDZ za prodaju njihovog rodnog kraja. Nažalost, Prlić sada to, sudeći prema ovom feljtonu  negira vrlo površno.   
 
On nastoji proturiti tezu da je HVO bio multietničkog sastava, s velikim brojem muslimana u svojim redovima, te da su sukob između Bošnjaka i Hrvata u svim gradovima u kojima je do njega došlo, započeli Bošnjaci, odnosno Armija RBiH.
 
U svim mjestima sukoba, HVO je prvi pokretao napade. Uradio je to u Gornjem Vakufu koji je opciji tzv. Velike Hrvatske bio na putu prema spajanju sa Srednjom Bosnom. Uradio je to u Travniku, u Vitezu, u Ahmićima, u Varešu u Stupnom dolu, u Konjicu, u Mostaru itd.         
 
Prlić, također, želi istaći kako na teritoriju BiH nije bilo vojske iz Hrvatske, već da su u redove HVO-a pristupali samo Hrvati čije je porijeklo iz BiH. Nema ni riječi o tome da su na području Stoca ratovale regularne jedinice iz Splita, u Konjicu iz Trogira... Tu ni Tribunal nema nikakvih dilema sudeći prema pet pravomoćnih presuda koje smo do sada imali protiv pripadnika HVO-a, pa i ove posljednje protiv Prlićeve grupe.  
 
Ako je suditi po prva dva nastavka feljtona, nema sumnje da je očita namjera Jadranka Prlića da kroz svoju knjigu iznese ono na čemu se zapravo i zasniva kompletna odbrana tzv. hercegbosanske šestorke u Hagu, te da se pored toga ubere i solidan honorar.
 
Izgleda da jedinu istinu o ratu na prostoru nekadašnje Herceg-Bosne zna samo Jadranko Prlić, a svi drugi svoju istinu zasnivaju na "teorijama zavjere i stereotipima".

(Vijesti.ba / NAP)