Sarajevo 1 °C Subota 29.04.


17.04.2017. / 22:59h Komentari - Vlastimir Mijović

Svako dobro za neko zlo

Svako dobro za neko zlo
Internet i društvene mreže postali su dio naše svakodnevnice, kao da smo se s njima rodili. U ljudskoj povijesti vjerovatno nije bilo kotača koji je pokrenuo toliko promjena, olakšavajući mnoge djelatnosti i biznise, ali i pokrećući nove, nekad nezamislive. Svijet je, bukvalno, postao “globalno selo”, čineći da neka vrsta komšija postanu ljudi širom planete, koji se nikad neće fizički susresti.

Koliko se internet uvriježio u naše živote možda najbolje bi se pokazalo kad bismo makar nekoliko dana ostali bez njega. Ne bi radile banke, stale bi blagajne u prodavnicama, ključni mediji prestali bi da emituju informacije ili bi se to svelo na minimum, ugasio bi se televizijski i telefonski signal u našim domovima, ostali bismo uskraćeni za danas dominantne izvore znanja, pohranjene po milijardama internetskih arhiva, umjesto nekadašnjih prašnjavih polica sa knjigama i dokumentima.

Svijet bi se, bez interneta, praktično okamenio. On je postao jedan od ključnih elemenata funkcionisanja ljudskog roda, poput zraka, vode i hrane. Stoga je veliki publicitet ovih dana dobila vijest o smrti jednog od njegovih tvoraca, Roberta Taylora.

Prvo u okviru vojno-naučnog američkog programa, a potom i u širenju na civilni sektor, Taylor je još prije pola stoljeća predvodio kreiranje prve kompjuterske mreže, koja je kasnije prerasla u internet. S pravom je ponio epitet “ključnog arhitekte modernog svijeta”, kako ga je nazvala američka istoričarka Lesli Berlin.

Po starom načelu da nas sa svakim dobrom neminovno sleduje i neko zlo, internet pokazuje i svoje pokvarene zube, potvrđujući da se tehnologije mogu oteti svojoj svrsi i pozitivnim mogućnostima koje pružaju. Možda i najskuplji danak Taylorovom izumu plaćaju, na primjer, naše noge i jezik. Sjedeći položaj zamijenio je kretanje, a poodavno smo primijetili da i mi, a pogotovo djeca, sve manje pričamo, a sve češće tipkamo po kompjuterskoj ili telefonskoj tastaturi. Čak i u kafanama više nema žamora, jer se društvo za stolom više druži sa mobilnim internetom nego međusobno.

Uporedo sa Taylorovom smrću, ovih dana su emitovane i vijesti koje ilustruju mračne strane interneta. Hakeri su prošle sedmice izveli jedan od najvećih napada u povijesti, ugrožavajući banke širom svijeta. Saldo još nije poznat, ali znamo da je, recimo, 2016. godine na ovaj način ukradeno 81 milion dolara samo iz Centralne banke Bangladeša. Cijeni se da u ovoj vrsti lopovluka godišnje bude pokradeno i po milijardu dolara!

Posebna priča je zagađivanje društvenog ambijenta, koje je svojim totalnim dosegom omogućio internet. Nikad ranije nismo bili bombardovani sa takvom količinom prljavih kampanja, političke i vjerske propagande i netrpeljivosti s kakvom se danas susrećemo. Internet je postao bojno polje po kojem svakog časa lipti krv, zavada i mržnja.

Najpopularniji izdanak interneta, Facebook, pod prijetnjom da sam sebe pojede, ovih dana je preduzeo radikalne mjere obuzdavanja niskih strasti, zavjera i zloupotreba koje su se kroz taj kanal dramatično širile. Samo u Francuskoj izbrisao je 30.000 lažnih korisničkih profila, direktno izazvan poplavom lažnih vijesti, dezinformacija i propagande u predvečerje predsjedničkih izbora u toj zemlji. U nastavku Facebookove kampanje, kojom će zahvatiti i druge države i regione, neminovno će ove restrikcije stići i do nas.

Svaki normalan čovjek tome će se obradovati. Mnogima su se u BiH zgadili i Facebook i društvene mreže upravo zbog zlonamjernika koji su u internetu pronašli oružje za svoje prljave bitke. Danas je praktično nemoguće u tom prostoru voditi dobronamjerne, umne i principijelne dijaloge, društvene a pogotovo političke, a da se u “igru” ne ubace diverzanti koji raspiruju svađu i mržnju.

Oni djeluju upravo sa lažnih Facebookovih i drugih profila te kroz forume internet portala. Time su već uspjeli da unište pozitivne strane dosad najšire moguće razmjene mišljenja, od kojih su već odustali ozbiljni portali i kod nas i u svijetu. Internetske izlive prljavih strasti dopuštaju još samo oni kojim je “klik” svetinja, jer preko njega zarađuju, bez obzira što time ozbiljno zagađuju društveni prostor i međuljudske odnose.

Internetski diverzanti su, uz političare, glavni trovači etničkih i vjerskih odnosa u BiH. Zapravo, većina tih anonimusa djeluje za račun stranaka i političko-poslovnih klanova, od kojih zarađuju svoje prljave dnevnice nagoneći mlin na njihovu mutnu vodu. Nema političke partije koja već nije oformila tim za “internetski rat”, kojem većina u zadatak daje nečasne poslove.

Nijedan od svojih ključnih izuma čovjek nije uspio da sačuva od zloupotreba, preko baruta i struje do nuklearne i digitalne tehnologije. I ako se nešto uopšte može sačuvati, bez iluzije da se sve negativno ikad može eliminisati, onda trebamo biti sretni da pozitivni efekti dominiraju nad negativnim. Tako je sad sa internetom, premda već u bliskoj budućnosti može biti drugačije. Ta slatka alatka još je u fazi burnog razvoja u kojem mnogi njeni kreatori više misle na svoju zaradu nego na pogubne posljedice tehnoloških i komunikacionih iskoraka koje omogućavaju.

Sve se, na kraju, svodi na novac, prvi veliki ljudski izum na čijim iskušenjima je čovjek doživio i svoje dosad najveće padove i poraze. Zla kob interneta upravo je to što kroz njega struji više “prokletog” novca nego i u jednoj dosad poznatoj ljudskoj djelatnosti.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje ali ne nužno i stavove Portala

(Vijesti.ba / Fokus.ba)


Komentari - Ukupno 6

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još