16.04.2017. / 20:20h Intervjui - Suad Kurtćehajić za Vijesti.ba

Nema diskusije sa onima koji nude podjelu BiH

Nema diskusije sa onima koji nude podjelu BiH
Imam osjećaj da se u mnogim stvarima jednostavno bošnjačka politika ne snalazi i zato postoji potreba da se kroz nevladin sektor počne djelovati, odnosno da on ojača u mjeri da ispostave zahtjevi u pogledu određenih stvari. Ako Dejtonski ugovor prestane važiti onda protivnici BiH trebaju znati da automatski dolazi do aktiviranja prethodnog pravnog stanja, a to nije nikakva "Herceg Bosna" i RS nego dolazi do aktiviranja prethodnog stanja koje je oličeno u ustavnosti iz 1974.godine sa svim amandmanima i sa nazivom Republika BiH. Tako da bi to bio pravni slijed stvari, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba, prof.dr Suad Kurtćehajić

VIJESTI.BA: Danas je u Sarajevu održana javna tribina pod nazivom "Globalno udruživanje Bošnjačakih organizacija". Šta bi danas u svijetu uopšte bile bošnjačke organizacije i kakva je njihova koordinacija?

KURTĆEHAJIĆ: Ne postoji koordinacija bošnjačkih organizacija a ima ih jako puno. Ideja je bila, da bi bilo jako dobro napraviti neko koordinaciono tijelo koje bi na neki način bila jedna vrsta platforme djelovanja svih tih organizacija. Onda bi ta snaga bila neuporedivo jača nego što je pojedinačno djelovanje i veća snaga Bošnjaka ispoljena kroz praktično jedno koordinaciono tijelo. Ovo je jedna ideja za koju treba da se čuje, za koju postoji potreba, a sada je na nosiocima pojedinih bošnjačkih organizacija da se vidi da li će ovu ideju materijalizirati, ili će na desetine bošnjačkih organizacija ostati bez ikakve kordinacije.

VIJESTI.BA: Vi ste danas naveli da bi to tijelo uključivalo sve probosanske snage, međutim postoji stanovita razlika između probošnjačkog i probosanskog. U čemu je suštinska razlika?

KURTĆEHAJIĆ: Prvo je potrebno da se uvežu sve bošnjačke organizacije. Poradili smo na tome da se ta ideja obznani a onda vremenom je potrebno napraviti tijelo koje bi imalo jednu bosansku platformu što bi moralo dobiti svoj adekvatan naziv. Moj prijedlog je bio da se to novo tijelo nazove Svebosanski stanak, po našem srednjovjekovnom parlamentu. Kada je Evropa imala apsolutističke monarhije,Bosna je imala parlament koji se zvao Stanak i koji je ograničavao vlast bosanskih vladara. To bi sigurno bio moćan nevladin sektor kojeg bi vladine snage morale respektirati.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste izradu svojevrsne platforme. Šta bi u tome kontekstu bili zahtjevima prema, kako ste naveli, legitimnim predstavnicima Bošnjaka?

KURTĆEHAJIĆ: Potrebno je naravno napraviti platformu, ali tek treba da vidimo efekte i reakcije. Tek treba da se vidi kakav će biti odjek ove ideje, a ako bude dobre volje onda je potrebno napraviti platformu na principima koji će biti konstanta za sve bošnjačke organizacije. Prva konstanta bi bila da jednostavno BiH se mora očuvati u svome nedjeljivom kapacitetu i po tome možemo ravnati bilo čije odstupanje i ispade jer se dešava da nekada i eminentni intelektualci naprave određena lutanja pa izađu iz nekakvih stvari koje ne bi smjele biti osnov polemike.

VIJESTI.BA: Nedavno je akademik Muhić iznio zanimljive teze?

KURTĆEHAJHIĆ: Akademik je toliko dobrih stvari rekao kada je u pitanju BiH i Bošnjaci, da je prosto nevjerovatno da on onakvu izjavu daje. Hoću da vjerujem da se nekad jednostavno desi lutanje ili crna noć duše kod nekih intelektualaca, pa tako i one izjave akademika Muhića su u suprotnosti sa načinom kako je on do sada djelovao, ali na sreću nisam čuo da je on to kasnije ponavljao. 

VIJESTI.BA: Kako gledate na aktuelnu,zvaničnu bošnjačku politiku?

KURTĆEHAJIĆ: Imam osjećaj da se u mnogim stvarima jednostavno ne snalaze i zato postoji potreba da se kroz nevladin sektor počne djelovati, odnosno da on ojača u mjeri da ispostave zahtjevi u pogledu određenih stvari, jer puno stvari Bošnjaci nisu odradili kako treba, počev od slučaja Sutorine, da se u vezi s tim ide na sud jer je to bila najnormalnija stvar, jer BiH je jedina imala jasne granice od strane AVNOJ-a. Mi smo morali postavit taj zahtjev kao što je to uradila Rumunija prema Ukrajini koja je 2009.godine dobila presudu i vraćen im je dio oduzete teritorije.

Druga stvar, ne smije nijedan poličar reći da je RS konstanta. Ona jeste predviđena Dejtonskim sporazumom, ali presuda Međunarodnog suda pravde iz 2007.godine, kojoj je vojska i policija RS-a označene kao odgovorne za genocid u Srebrenici, jednostavno mijenja čitavu situaciju i dovodi RS pod uptnik, jer sud je tijelo koje poništava svaki ugovor pa može poništiti i Dejton, a da ne govorim o kovenciji o spriječavanju genocida koja kaže da sve što je nastalo na genocidu mora biti i uništeno. Treća stvar, u pogledu izbornog zakona na način na koji bi to Čović htio, o tome uopće ne treba razgovarati. Jednostavno mu treba dati doznanja da je to prvo u suprotnosti sa presudama Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, i u suprotnosti sa evropskom ustavnosti po kojoj svaki građanin pod jednakim uslovima treba da ima jednaku mogućnost pristupa vlasti, a ovo što hoće Čović i njegovi pratioci je dalje ojačavanje etničkog kriterija što je paradoksalno i mora se jednostavno jasno reći da to nema smisla i da neće proći. Osim toga, mora se imati mehanizam ukoliko dođe do opstrukcija. Međutim ako Dejtonski ugovor prestane važiti onda protivnici BiH trebaju znati da automatski dolazi do aktiviranja prethodnog pravnog stanja, a to nije nikakva "Herceg Bosna" i RS nego dolazi do aktiviranja prethodnog stanja koje je oličeno u ustavnosti iz 1974.godine sa svim amandmanima od kojih se posebno ističu amandmani iz 1990.godine, te se država vraća nazivu, Republika Bosna i Hercegovina. Tako da bi to bio pravni slijed stvari.
 

(Vijesti.ba)