12.04.2017. / 19:29h Intervjui - Intervju za Dnevnik TV1

Izetbegović ekskluzivno: O Čovićevim zahtjevima, Dodikovom obećanju, stanju unutar SDA, koalicijama i državi

Izetbegović ekskluzivno: O Čovićevim zahtjevima, Dodikovom obećanju, stanju unutar SDA, koalicijama i državi
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u ekskluzivnom intervjuu za Dnevnik TV1 govorio je o dvije godine mandata aktuelne vlasti, prošlim i eventulano novim političkim krizama, odnosima na relaciji između Bošnjaka i Hrvata, SDA i HDZ-a. Otkrio je i šta je spreman, a šta nije prihvatiti kada su u pitanju zahtjevi Dragana Čovića i o kakvim se “paketima“ može razgovarati.

Izetbegović je govorio i o stanju unutar SDA, “odmetnutoj“ četvorki ali i mogućim kandidatima ove stranke za člana Predsjedništva BIH. Uputio i jasne poruke vlastima u RS i Miloradu Dodiku, te odgovorio na špekulacije o ukidanju naziva Republike Srpske. U intervjuu je bilo riječi i o parlamentarnoj većini na nivou BiH i odnosu sa Savezom za promjene, te o dojmovima sa večere regionalnih lidera u Mostaru.

Razgovor prenosimo u cjelini:

TV1: Gospodine Izetbegoviću, iza nas su dvije godine mandata aktuelne vlasti. Čime ste zadovoljni, a čime niste zadovoljni, gdje se griješilo i gdje bi moglo bolje?

IZETBEGOVIĆ: Mogle su biti bolje koalicije, posvećenije i manje sebične. Dakle mogle su biti konkretnije koalicije, a čime sam zadovoljan? Zadovoljan sam time što je BiH nakon višegodišnjeg zastoja pokrenuta na njenom evropskom putu. Mislim da ćemo imati taj kandidatski status i aktivaciju MAP-a. Običnom građaninu možda nije jasno šta se s time dobiva. Dobiva se stabilnost BiH a kada je u pitanju evropski put dobivaju se vrlo značajne reforme i vrlo značajna sredstva ali prije svega sigurnost i stabilnost. 

Čime nisam zadovoljan? Kao što rekoh, volio bih da imamo posvećenije, iskrenije koalicije koje bolje rade i funkcionišu i više grade u BiH, jer, moje obećanje, evo, od stotinu hiljada radnih mjesta se otprilike ispunjava. Ispunjava se nešto ubrzanije od plana. Ja sam rekao stottinu hiljada radnih mjesta za deset godina a mi imamo već skoro pedeset hiljada za jake dvije godine. Prema tome može se desiti da mi već sedamdeset ili osamdeset posto tog mog obećanja uradimo u ovom mandatu sa ovakvim koalicijama. Ali izgradnja autoputa, izgradnja brzih cesta, izgradnja termoblokova u Banovićima u Tuzli, izgradnja Vradnuka kojeg smo ugovorili, dali avans pa stoji, izgradnja cerste gdje smo dali avans od Neuma ka Stocu, izgradnja niza cesta od Lašve prema Travniku, izgradnja bolje ceste prema Goraždu, sve se to moglo uraditi i postoje sredstva za to. Dakle, finansijske konstrukcije su zatvorene i bez potrebe se takve stvari zaustavljaju, ili u ministarstvu ili u parlamentu ili na poziciji direktora nekih javnih preduzeća a to je zaista zamarajuće. Nadam se da ćemo tu mogućnost - dakle da postoje zaokružene finansijske konstrukcije u sljedećih godinu do godinu i pol efektuirati i da ćemo  konačno pretvoriti BiH u veliko gradilište.

izetbegovic-tv1-2

TV1: Uvijek je zanimljivo i uvijek u javnosti izazove velike reakcije kada govorite o broju radnih mjesta. Rekli ste da je 50 hiljada novih zaposlenih. Na osnovu kojih podataka?

IZETBEGOVIĆ: Na osnovu zvaničnih podataka agencije za statisku BiH. Jučer sam u pripremi za ovaj intervju, znajući da se te stvari dovode u pitanje, zatražio da mi se izvade zvaničnici podaci. Dakle u februaru 2015.godine nešto je ispod 700 hiljada zaposlenih u BiH a u januaru ove godine je skoro 750 hiljada, tačnije 749 hiljada i nešto. To je skoro pedeset hiljada novozaposlenih. Naravno da tu ima i prevođenja iz sive zone, ti ljudi su radili pa su se samo registrovali, ima i toga, ali sam također zatražio od premijera Fadila Novalića, da mi se izradi precizno po općinama, realni sektor, koje su to općine šampioni u odnosu na broj stanovnika i koje su to firme šampioni u odnosu na ono koliko su imali radnika prije, tako da imam vrlo precizne podatke. Recimo Tešanj je izvanredna opština u odnosu na broj stanovnika oni su podigli za hiljadu ili Sanski Most; jučer mi kaže Kamber da imaju 1050 novih zaposlenih. To su zaposleni u realnom sektoru. U administraciji smo napravili embargo, nema više zapošljavanja u administraciji, i na kraju krajeva to je vidljivo po ubranim porezima. Samo PIO fond  do sada je naplatio skoro 100 miliona više onoga što je bio plan. Indirektnih i direktnih poreza u prošloj godini je skoro milijardu više nego što je bio plan. To je moglo samo doći kroz novozaposlene koji plaćaju porez a nikako drugačije to nije moglo doći jer nisu rasle plate.

TV1: Vratimo se koalcijama. Kazali ste da bi voljeli da su koalicije bile bolje. Ko je smetnja i u kojoj koaliciji? Je li govorimo o federalnoj ili državnoj razini?

IZETBEGOVIĆ: Općenito kada je BiH u pitanju, ona nosi neke terete koje druge zemlje u okruženju ne nose ili ih ne nose u toj mjeri. Pod jedan; ovdje su prije dvadesetak godina ratovale četiri vojske, trajalo je to dugo, puno je unesrećenih ljudi, puno je straha, straha od dominacije. Na bazi toga je načinjen naš sistem onako kako je načinjen u Dejtonu. Vi danas u Federaciji imate koaliciju od tri partnera, na državnom nivou od četiri partnera a kada je u pitanju koordinacioni mehanizam, uključuje se i peti, odnosno SNSD i gospodin Dodik. Svako od njih treba da se složi sa onim što se dogovara, svako od njih može povući kočinicu i gdje treba i gdje ne treba, može neki sebični cilj da ima i da zaustavi čitav proces zbog toga što će nešto iza zatvorenih vrata da traži, što je netransparentno ili pak transparentno da traži ono što zaista smatra da mu pripada.

Takav teret niko nema. Ja ne znam državu na svijetu da na takav način mora da fukcioniše, da laže te rogove u vreći, i konačno konkretan teret koji se odnosi na ljude koji su branili ovu zemlju, koji su ranjeni, koji su poginuli, koji nemaju hranioca, dakle šehidske porodice, ratni vojni invalidi, zaslužni borci, demobilisani borci, prijevremeno penzionisani borci, generali. Federaciju to što kažu 750 milona KM godišnje. Dakle nema dovoljno sredstava ni za izgradnju infrastrukture. ni za ulaganje u poljoprivrednu ni za ulaganje u kulturu, obrazovanje, sport i u sve u što bi trebalo, jer mi moramo prije svega servisirati, kao što sam rekao ove grupe. To su ta tri tereta koja mi nosimo i u njima nije lako raditi u koaliciji, jer ko god misli da je lako učiniti neki napredak sa ovih pet vektora i složiti ih u jedan koji ima jasnu izlaznu rezultantu, to nimalo nije lako.

TV1: Pitanje ko je se nametnulo kao pitanje svih pitanja, posebice u proteklom razdoblju a čini se da će biti i u narednom, jeste izmjena Izbornog zakona. Mnogi kažu da će tu nastati nova kriza u odnosima Bošnjak i Hrvata, konkretno SDA i HDZ-a. Je li na pomolu nova kriza?

IZETBEGOVIĆ: Stara je to kriza, i to nije pitanje svih pitanja. Pitanje svih pitanja kad je Federacija u pitanju jeste odnos Bošnjaka i Hrvata.

TV1: Kakav je taj odnos?

IZETBEGOVIĆ: Gospodin Čović i ja smo se dogovorili na njegov prijedlog, hajde da stavimo na listu ono što traže Bošnjaci, što ih frustrira, čime su nezadovoljni, jednako tako i Hrvati predvođeni HNS-om. I to je bila šansa da se napravi jedan paket koji bi riješio desetak ili dvadeset najbitnijih stvari. Ja sam donio taj papir.

TV1: Je li donio gospodin Čović?

IZETBEGOVIĆ: Jeste. Od svega o čemu smo pričali, pincetom se izvadi ono za što su zainteresovani Hrvati u FBiH. Dakle šta sam ja tražio i šta ću tražiti, bez čega neće biti podrške SDA, jeste da se nedvosmisleno HNS i HDZ očituju u vezi cjelovitosti BiH, u vezi nekih referenduma koji se predlažu u RS-u, u vezi teritorijalne reorganizacije BiH. Za nas je potpuno neprihvatljivo, po stoti put, iza zatvorenih vrata i ovako javno kažem, entitet koji bi bio baziran na etničkom principu, neki novi treći entitet, nešto na liniji Herceg Bosne.

Naravno sa naše strane, a tu imamo dogovor sa HDZ-om od ranije, ponovo bi stavili opredjeljenje za evropski put, za NATO, a onda ova izgradnja cesta da defitnivni ubrzamo te stvari i da sklanjamo te prepreke koje nam smetaju da napravimo najveće gradilište na Balkanu u Federaciji BiH. 

Zatim odnosi na terenu. Tamo gdje su Hrvati većina dominira se, gdje su Bošnjaci, oni smatraju da mi dominiramo na lokalnim nivoima. Hajde da te stvari uklonimo. Kada su u pitanju vjerske zajednice, još uvijek i na to ne pristaje gospodin Čović, nije potpisan ugovor sa Islamskom zajednicom. Druge dvije vjerske zajednice imaju potpisane ugovore sa državom. Status sveštenika i imama. I ti ljudi treba da imaju penziju, socijalno i zdravstveno osiguranje. I oni rade za ovaj narod, kao vojnici, policajci, učitelji ili slično. Hajde da riješimo restituciju. Koliko je država toga otela vjerskim zajednicama, da uradimo tu stvar.

Po meni, valja napraviti jedan paket koji će relaksirati odnose među narodima, između Bošnjaka i Hrvata, a ne kao što rekoh, nećemo cijelu BiH, samo ćemo Federaciju i samo je u Federaciji ono za što je zainteresiran HNS. Takav jednosstran pristup je pomalo sebičan pristup koji očigledno ne može donijeti rezultat. Ja ne znam zašto u takvu stvar ide HNS ovih dana, zašto kreću jednostramo i kažu; evo sad ćemo mi na ovome provjeriti našeg partnera. Pa rekli smo da ćemo raditi paket, ako ste za paket. Evo paket je predložen kao što sam ga ja sada kazao i ne vidim razloga da se to tako ne uradi.

TV1: Spomenuli ste Čovića i ono što traži. Prijedlozi koji dolaz od strane HDZ-a uvijek se dočekaju kao prvi korak ka trećem entitetu. Čović je nekoliko puta javno ponovio da ne želi treći entitet i da to nije njegov cilj. Vjerujete li kada to kaže?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem kada to stavi na papir. Prema tome ja sam mu ponudio. Hajde da stavimo to na papir. Potpišimo da je neupitan teritorijalni integritet, da nema nikakvih trećih entiteta. i ovo sve što sam sad kazao. Jedno od pitanja tu je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mislim da tu trebamo naći izlaz u okviru riješavanja pitanja Sejdić- Finci. Gospodin Čović i HNS sada od nas traže da odustanemo od toga. Do prije pola godine su insistirali sa hrvatske strane  na tome. Dakle riješiti pitanje Sejdić - Finci. Mi to imamo u Reformskoj agendi i u materijalima Predsjedništva. Ono što Predsjedništvo traži za ovu godinu je rijepšavanje pitanja Sejdić- Finci.

Gospodin Čović sada odustaje od toga. Traži da se samo riješi hrvatski zahtjev i to na način da se u Federaciji stvore dvije izborne jedinice. On dobro zna da mi takvu stvar nećemo prihvatiti, da je nikada nismo prihvatili i da samo bez potrebe traži stvari koje neće dobiti i da se time stvara jedan novi klinč i jedno novo zadovoljstvo i još jedan neuspjeh, tako da vam pravo kažem, ne vidim zašto se na takav način vodi politika. Općenito zašto se ne relaksira bošnjački korpus od strane gospodina Čovića. Zašto se izaziva sa nekim proslavama Herceg Bosne i sa njenom glorifikacijom kada znaju šta je ta Herceg Bosna značila za Bošnjake u Hercegovini i Srednjoj Bosni. Zašto tvrditi da su oni bili branioci ove zemlje, u nekim periodima rata zajedno sa Armijom Republike Bosne i Hercegovine zaista jesu, ali ima taj jedan mučan period kojeg ne bi trebalo pominjati, slaviti i gurati prst u oko. Odnos Banjaluke i gospodina Čovića ne bi trebao bi takav da provocira ovu stranu sa kojima je Hrvatima živjeti u BiH. Pola hrvatskog korupusa, oko 200 hiljada živi izmješano sa Bošnjacima. Valja prvo sa nama naći riješenje. 

izetbegovic-tv1-3

TV1: Na kojoj je strani teret relaksacije odnosa između Bošnjaka i Hrvata?

IZETBEGOVIĆ: Svako bi od nas trebao uraditi nešto sa svoje strane. Ja sam optužen da sam dao previše hrvatskoj strani, da sam dao Čovću sve.

TV1: Od strane koga?

IZETBEGOVIĆ: Pa od DF-a, od opozicije,medija, od sarajevske čaršije.

TV1: Mislite li da ste dali?

IZETBEGOVIĆ: Pa nisam. Mislim da sam dao i da sam spreman dati ljudima ono što im pripada da bi bili reklaksirani u ovoj zemlji, ali očekujem sličan odnos od gospodina Čovića, da razmije sve frustracije Bošnjaka koje sam sad nabrojao a ne samo da izvadi ono za što je hrvatska strana zainteresovana, što onda neće dobiti. Mislim da bi tu morali praviti korake i jedni i drugi. Naravno da nisam dao sve hrvatskoj strani, jer SDA nikada nije bila bolje pozicionirana u vlasti. Premijeri, ministri, direktori javnih preduzeća, nikada SDA nije imala takav komad kolača u vlasti kao u ovom mandatu, pa ako sam ja to izborio za SDA, ako sam sve dao Čoviću, šta je onda dobio ovaj treći partner koji prigovara? Onda je on ostao kratkih rukava. To je njegov problem.

TV1: Nosi li SDA teret opozicije kada je u pitanju dogovor sa Hrvatima?

IZETBEGOVIĆ: Opozicija mora nešto da priča, oni moraju imati neki temu na bazi koje će evenutualno graditi mogućnost povratka na sljedećim izborima. U ovome času mislim da dosta loše stoje. U odnosu na oktobarske izbore vrlo loše, u odnosu na SDA, pet ili šest puta su te stranke slabije, koje su nikada bile rivali SDA. SDP se još najbolje drži a ima tri ili četiri puta manje glasova nego SDA. Dakle treba nešto pričati, ako se nema šta konkretno, onda se nešto preuveličava i izmišlja , a govoriti SDA da proizvodi treći entitet i da će nešto popustiti je potpuno besmisleno jer SDA je organizovala odbranu Bosne i Hercegovine, vodila pregovore kada je u pitanju Vašingotnski sporazum koji je dokrajčio Herceg Bosnu. Tu je jako dobar posao napravio gospodin Silajdžić koji je u to vrijeme bio u SDA, tako da neutemeljeno optuživati SDA da će to sada sve ispustiti iz ruku što je svojedobno priskribila.

TV1: Iz HDZ-a su rekli da pripremaju set zakona u vezi izmjena Izbornog zakona koje će uputiti u parlamentarnu proceduru. Je li to ovaj paket o kojem ste sada govorili, izostavlja li Sejdić Finci ili tek trebate biti upoznati sa njim? Gospodin Čović je najavio intezivne pregovore u naredne dvije sedmice.

IZETBEGOVIĆ: Ja se bojim da će oni krenuti jednostrano sa nekim svojim paketom, da će iz onoga svega što su sa nama dogovarali, povaditi samo ono što njima odgovara i to modifikovano. SDA kao što sam vam rekao bez konteksta Sejdić Finci i bez toga da je Federacija BiH jedna izborna jedinica, ako pokušaju dijeliti Federaciju na dvije izborne jedinice, hrvatsku i bošnjačku, ulaze u uzaludnu priču i to im neće niko podržat. Mislim da je to ne trebaju raditi i ići sa svojim jednostranim paketom, trebaju sa nama napraviti paket. Evo ovaj o kojem sam govorio a unutar njega i hrvatski zahtjevi.

TV1: Može li se eventualno desiti da bez izmjena Izbornog zakona, sudeći po izjavama hrvatskog premijera Plenkovića, BiH može očekivati hrvatski veto u Vijeću Evrope a o kandidatskom statusu mora odlučiti konszensus?

IZETBEGOVIĆ: Ne bih rekao da će Hrvatska takvu stvar uraditi. Ne mislim da će na takav način intervenisati u unutrašnje odnose u BiH. Hrvatska treba da dobro razmotri poziciju Hrvata u BiH i u FBiH. Hrvata ima oko 12 posto u BiH, a 22 posto u FBiH. U državi drže paritete, otprilike, ne samo kada je u pitanju Vijeće ministara BiH ili generalštab, nego po dubini. Čak su u jednom momentu imali 40 posto, dakle, više od Bošnjaka. 

Mi smo takvo stanje zatekli nakon SDP-a u Vijeću ministara i agencijama koje su ispod Vijeća ministara BiH. U FBiH, gdje je Hrvata 20 posto, najmanje imaju trećinu tih pozicija. Drže čitave vertikale kada su finansije u pitanju. Kada Čović ljetos preuzme predsjedavanje, on će biti vrhovna komanda, suveren BiH. Ministrica odbrane je Marina Pendeš, Hrvatica i general iz hrvatskog korpusa će biti komandant OS BiH. Prema tome, imaju i tu vertikalu, bankarski sistem. 

Prema tome, treba vidjeti po dubini pozicije Hrvata i vidjeti da se najčešće radi o pozitivnoj diskriminaciji Hrvata u BiH, koja onda mora ići na nečiji račun. Tako nešto insistirati dalje, na samo jednom problemu iz seta problema koje imamo u BiH, pri tome kočiti i staviti neka veta, to prema mom mišljenju ne bi bilo mudro od strane hrvatske Vlade. Ne mislim da je Andrej Plenković čovjek koji će uraditi nemudar potez.

bakir-slika-3

TV1: Ima li BiH na državnom nivou parlamentarnu većinu? Vidjeli smo da Zakon o akcizama nije prošao u Parlamentu, nije ga podržao Savez za promjene, ali nisu ni četiri zastupnika iz SDA. Šta se događa?

IZETBEGOVIĆ: To je stari hronični problem sa četiri zastupnika SDA koji ćemo mi rješavati. Što se tiče Saveza za promjene, odnosno glavnog partnera SDA, oni će imati izbore u maju i poslije toga će se valjda raščistiti odnosi unutar njih samih. Tada ćemo možda imati jasnije stavove, jer oko akciza smo se bili dogovorili sa njima, a onda su počeli da se izmiču. Generalno, mislim da će akcize biti usvojene, jer nam stoji milijardu evra, dakle gotovo dvije milijarde KM, zakočenih sredstava koje treba investirati u izgradnju auto-puta. 

TV1: Je li to investicija za izgradnju auto-puta ili za nešto drugo, kako tvrdi opozicija? Uprono se govori da je to novac koji treba za administraciju, za krpljenje budžetskih rupa, a ne za gradnju auto-puta.

IZETBEGOVIĆ: To su budalaštine. Sasvim je jasno u aranžmanu sa MMF-om i u odnosu na kreditore EBRD i ostale, za šta se ta sredstva mogu potrošiti. Mi ne možemo povući sredstva za izgradnju auto-puta ako nemamo akcize. To je nedvosmisleno jasno. Što se tiče aranžmana sa MMF-om, on je nešto drugo. Tu se ne radi uopšte o takvim iznosima, to su male sume u odnosu na ovu, koje će entitetske vlade naći i bez aranžmana sa MMF-om. No, ono za šta smo mi najzainteresovaniji jeste izgradnja infrastrukture. 

Ova zemlja će zaostajati, iz ove zemlje će se iseljavati ljudi, ona će biti neatraktivna za biznis i strana ulaganja, ako ne izgradi bolju infrastrukturu. Sramotno je na koji način se ulazi u BiH u Brodu. Investitor kada uđe na onakav ulaz, na onakvu cestu u BiH, mislim da se već 90 posto odlučio da ne investira u nju. Generalno, energetski blokovi, energetska stabilnost, ceste, sistem aerodroma širom BiH, željezničke pruge, luka u Brčkom... Mora se to raditi ako hoćemo da sustižemo Evropu i da budemo konkurentni. 

E, to će pogoditi poljoprivrednike. Mi plavi dizel ne možemo uvesti jer nećemo dobiti aranžman sa MMF-om i nećemo doći do kredita o kojima govorimo.

TV1: Kako pomoći poljoprivrednicima?

IZETBEGOVIĆ: Jednostavno, ako ste im nešto uzeli, vratite im to i još dodajte na to, jer su oni u najnepovoljnijem položaju na Balkanu u odnosu na susjedne zemlje. Najmanje subvencija dobijaju.

TV1: Je li država u mogućnosti pomoći poljoprivrednike?

IZETBEGOVIĆ: To nisu veliki iznosi, nekih 10-20 miliona treba da nađe. Dio sredstava može možda iz aranžmana sa Rusijom, vraćaju nam klirinški dug. Neka se napne, neka nađe tih 10-20 miliona. Uostalom, kroz akcize će prikupiti dobar dio. Neka im to vrate i neka doda još.

U tom smislu razgovarao sam sa Šemsudinom Mehmedovićem, koji je bio protiv. Rekao sam mu: "Mehmedoviću, Vi ste se suprotstavili ovoj odluci rukovodstva SDA". On je kazao: "Nismo. Vi ste nas obavezali da usvojimo zakon, a ne hitnu proceduru". Dakle, kada je u pitanju četvorka iz SDA, mislim da će dvojica podržati zakon. 

TV1: Mislite ili ste sigurni?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da će podržati. Zavisi od toga i sada se radi na tome da se ti zaključci usvoje. Razgovarao sam sa još nekim parlamentarcima i sa nekim ljudima iz Saveza za promjene da nađemo izlaz iz ove situacija koji će njih zadovoljiti. Dakle, kada su u pitanju negativni efekti uvođenja akciza, šta možemo uraditi, prije svega, za poljoprivrednike, zatim pratiti da li će doći do poskupljenja svega, ako dođe do poskupljenja energenata. Ne bi trebalo, jer je padala cijela barela nafte sa stotinu na 30, pa nije 70 posto pojeftinilo gorivo, nego 20 posto. U ovom času mislim da je barel nafte 50 dolara, ima tu prostora da se uvede akciza, a da to bitno ne poskupi gorivo. Ali, treba to posmatrati i eventualno uvoditi mjere koje će kompenzirati i ublažiti udare poskupljenja kroz akcizu goriva eventualno svega onoga što bi moglo da poskupi. 

TV1: Rekli ste da bi od četiri zastupnika SDA, dva mogli promjeniti odluku. Je li među njima i Senad Šepić, koji je najavio i osnivanje nove, multietničke stranke. U medijima se spominje da će biti sankcioniran i izbačen iz SDA. Ima li konačne odluke?

IZETBEGOVIĆ: Jako mnogo smo učinili da pređemo preko dosta tofga što je Šepić radio i nastavit ćemo u odnosu na ostale. On je sam sebe isključio iz SDA. Ne možete praviti novu stranku i takve kvalifikacije davati od SDA i biti u SDA. On će krenuti, ali ne znam koliko će imati uspjeha. Znam samo da to može biti na štetu bošnjačkog korpusa. Priča o multietničkoj stranci koja će dobiti podršku u RS i gdje je bila Herceg – Bosna je neutemeljena i do sada to nažalost nikome nije pošlo za rukom. I iz SDA su se izdvajale stranke koje su vodili markantni lideri. Biznismen, svjetski bogataš i osnivač Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić. Zatim jedan vodeći intelektualac poput Muhameda Filipovića je pravio LBO. Poslije njega je politička zvijezda poput Harisa Silajdžića... Gdje su te stranke danas? SDA ima 320 hiljada glasova. Kompletnu vertikalu.

Šepić ništa u životu nije radio sem što je pričao. Nema ništa da kaže da je konkretno napravio da se uopće uporedi sa ljudima koji su ranije pravili stranke. Najmarkantniji program koji je Šepić radio u SDA je bila akademija. Danas traga od toga nemamo. Nemamo spiskove ljudi, snimka, ni finansijskog niti bilo kakvog izvještaja. Ništa iza njega nije ostalo. Svaki put kada je došao do mene bio je neki lični zahtjev. Nije bilo priče – kako da zaustavimo iseljavanje omladine, kako da ubrzamo evropski ili kako da gradimo autoput. Nego je bilo – bi li Šepić mogao biti potpredsjednik, bi li mu se moglo dati da vodi kampanju, bi li mu se moglo dati da bude ministar civilnih poslova, ako ne on će zaustaviti imenovanje Vijeća ministara... Dok mi to nije sve dosadilo. Uvijek lični zahtjevi čovjeka koji ništa posebno u životu nije uradio.

Ili pak Fuad Kasumović iz Zenice. Njemu je sve jednostavno, svaka druga riječ mu je jednostavno. On će jednostavno uzeti Srbe iz Banjaluke. On će on će jednostavno uzeti Hrvata. On će jednostavno napraviti jednu multietničku stranku. On će jednostavno spriječiti rat. Slušam čovjeka koji je kampanju pravio prije pet godina, a mi ga upozoravali, kada je govorio da se u Vatikanu pravi poseban program protiv Bošnjaka i da se iduće jeseni moramo puške hvatati. upozoravali ga i Tihić i ja da ne radi takve stvari, a danas priča kako će neko zaratiti u BiH i on će jednostavno napraviti neku multietničku stranku.

U ovoj državi ništa nije jednostavno. Naročito ne izvući neke ljude iz već etabliranih stranaka koji će, poput Kasumovića i Šepića, napraviti alternativu. 

TV1: Hoće li biti jednostavno donijeti odluku ko će biti novi kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da će to samo doći kroz vrijeme. Vidim tu prije svega neke od potpredsjednika ili zamjenika. Neću iznositi imena. Data im je šansa da brane stavove, da se pokažu, da pokažu ideje, potencijal. Kandidature dolaze s terena i bivaju potvrđene u vrhu stranke. Očekujem da se kroz prirodan proces desi nominacija nekoliko ljudi između kojih ćemo odabrati jednog.

izetbegovic-tv1

TV1: Kada su u pitanju odnosi BiH i Srbije, nedavno u Mostaru mini samit lidera regije. Imali ste priliku razgovarati s Aleksandrom Vučićem. Kakvo je vaše, u kom smjeru će ići politika Srbije kada je BiH u pitanju, a kada Vučić preuzme predsjednički mandat.

IZETBEGOVIĆ: Vučić je u nedjelju ostao sa svojima da proslavi tu pobjedu. Kaže da je ostao do tri ujutro i sutradan je putovao u BiH. Time je pokazao kakav odnos želi s BiH. Vučić je sazreli političar, sazreli nacionalista političar. Bilo je s njegove strane u mladosti nespretnih izjava i strvari koje su opterećivale odnos Bošnjaka i njega, ali je to prošlost. On sada na najpametniji način zastupa interese svoga naroda. Ne želi uvoditi Srbe u konflikt. Kao i svi mi, ima problem sa zapošljavanjem, investicijama, siromaštvom, ali želi da to rješava. Želi pomoći svom narodu da ne ulazi u konflikte, niti da bude nasilnik niti žrtva, već da jednostavno nađe pravu formulu odnosa, prije svega sa Bošnjacima, s kojima Srbi žive izmješani i da nađe svoj put ka EU. Da relaksira odnose i poziciju Srba na Balkanu. On je čovjek u 40-im, ozbiljan i moćan političar. Prate ga njegovi i ima dobro usmjerenu politiku, ako je ne promjeni.

TV1: Kada smo kod relaksacije odnosa, pa i promjene politike i Milorad Dodik je bio u Mostaru. Vi bolje znate o čemu se razgovaralo, ali sudeći po onome što je Vučić prenio nekoliko dana kasnije, Dodik je obećao da od referenduma nema ništa. Kasnije je SNSD počeo dolaziti na sjednice u državni Parlament, podržavaju zakon o akcizama. Može se čuti  da je Dodik promjenio retoriku nakon posjete Moskvi. Kakav je vaš stav o tome?

IZETBEGOVIĆ: Mene je iznenadila atmosfera i otvorenost dijaloga na toj radnoj večeri u Mostaru. U nekoliko minuta se pretvorilo u konstruktivno predbacivanje, ne destruktivno. Svi su počeli iznositi neku svoju poziciju i da traže od drugih strana stabilizaciju. Pomalo je ličilo na prepirku, ali, po meni, bila je dobronamjerna. Svi smo govorili šta nas frustrira kod druge strane. Kao unutar porodice kada pred prijateljima počne rasprava sa željom da se nešto uradi. Dodik je tri puta rekao – dajte ljudi da ovo rješavamo. Evo ja neću više biti izvor destabilizacija. Mislim da se treba nastaviti sastajati i razgovarati.  To je način izlaska iz ovoga, da jedni druge bolje shvatimo.

TV1: Hoćete li vi raditi na tome da se sastajete?

IZETBEGOVIĆ: Naravno. I da se nađu rješenja. I da po mogućnosti nikakav više problem ne iskrsne, bar do kraja mandata, a i u budućnosti, koji bi nas vraćao u prošlost. Jer kada god se vratimo, ne možemo se dogovoriti. O budućnosti možemo, o prošlosti nećemo moći. Ja nisam mogao izbjeći neke stvari. Kada dolazi na red revizija i dignitet moga naroda, ne mogu odustati i sve bih ponovio, bez obzira na kritike.
Ili neka presuda Ustavnog suda, gdje imate strane sudije i Venecijansku komisiju uz moj stav. Ili popis stanovništva, gdje imate Eurostat uz principe po kojima je popis urađen. Tu ne bi moglo biti ništa drugačije urađeno. Ali hajde da učinimo da tih tema više nema, koje će nas vraćati nazad.

TV1: Mediji u RS u posljednje vrijeme pišu da Vi pripremate novu apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, koja će izaći pred Sud u maju iduće godine, isključivo zbog izbora. Navode da je u pitanju osporavanje imena Republika Srpska. Koliko je istine u toj priči?

IZETBEGOVIĆ: Nema istine u toj priči. Ne pripremam nikakvu apelaciju. Kao što rekoh, neću raditi ništa što bi moglo ponovo da pokoleba odnose i da nas zaustavi na našem evroatlantskom putu, na putu obnove privrede i kreiranja novih radnih mjesta. To će biti fokus onoga što će raditi SDA i ja na čelu SDA.

TV1: Senator McCain je posjetio BiH i zemlje regije. Kazao je da će se zalagati i da je potebno da međunarodna zajednica, EU, ali i SAD budu više prisutne u BiH na način da pomognu BiH, njenom evroatlantskom putu. Vjerujete li da će se to i dogoditi?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem. Sva trojica smo insistirali kod senatora McCaina da iskoristi svoj uticaj na NATO da ovaj savez odustane od formalističkog pristupa. Naše OS već su u kasarnama. Odluka Suda je da te kasarne pripadaju državi, ne entitetima. 

Pitanje registracije papira - često mi nemamo te papire. Ovo je nekada bilo društveno vlasništvo i ne možete da nađete potrebne papire da biste registrovali. U RS naravno postoji politički otpor. U Hrvatskoj 30 posto nisu uspjeli da registruju kasarne iz ovog problema, ali su dio NATO-a.

Dakle, tražili smo da NATO odustane od takvog formalističkog pristupa, jer se faktički daje i mogućnost zaustavljanja procesa od strane onih koji su zainteresovani da se ona zaustavi, nego da se uzme u obzir par činjenica i fakata koji su važni za svakoga, pa i za NATO. 

U BiH se dotiču tri svijeta - katolički, Evropa, islamski i ortodoksni. Tu se emocije prepliću i u BiH treba taj čvor raspetljati. Ne pripadamo mi samo sebi. Čitav region može imati problem i čitav svijet se može zabaviti ako u BiH stvari krenu kako ne treba. S druge strane, može se poslati poruka kako je moguće nanovo uspostaviti jedno društvo nakon konflikta. Za to imaju ogromne šanse. 

Mislim da tu treba poseban dodatni napor. Mislim da BiH, koja se jedva kreće, ne treba stavljati prepreke na njenom putu ka članstvu ka EU i NATO. I NATO treba da uradi ono što je uradila Evropa - da promijeni redoslijed prioriteta i da dopusti da ova zemlja krene, naročito uzimajući u obzir to da se ovdje širi uticaj rivalske velesile i to dosta agresivno i da nam se ponovo može desiti bujanje ekstremizma koje smo mi uspjeli da zaustavimo. Dakle, jednom odlučnom ideološkom i državnom akcijom, mi smo uspjeli da jako smanjimo, u padu je problem terorizma i ekstremizma, a to je istakao i McCain. Ne smije se dopustiti da BiH stoji, da je u zastoju, to ubija BiH. BiH se mora nastaviti kretati i mislim da će tu senator McCain pomoći. 


(Vijesti.ba)