18.03.2017. / 20:57h Intervjui - Zlatko Hurtić za TV1

Netačne tvrdnje da izmjene Zakona o radu idu na štetu radnika

Netačne tvrdnje da izmjene Zakona o radu idu na štetu radnika
Zlatko Hurtić, ekonomski stručnjak i savjetnik federalnog premijera Fadila Novalića, tvrdi da ne postoji nijedan razlog da ne budu usvojene izmjene zakona o radu i PIO-u. Opozicija je to dovela u pitanje iznoseći neistine u Parlamentu i sada treba vrijeme da se to raščisti. Jasno će se vidjeti manipulacije i neistine koje su iznesene ne smiju biti prepreka za usvajanje. Sigurno očekujemo usvajanje, poručio je Hurtić u Dnevniku TV1.

TV1: Opozicija tvrdi da se Zakon o radu mijenja na štetu radnika, jer se njime, kako kažu, obezvrijeđuju kolektivni ugovori. Je li to tačno?

HURTIĆ: Apsolutno ne. Iznenađenje je da postoje takve tvrdnje ljudi koji su dobro plaćeni u parlamentarnim klupama da čitaju ono što piše. Izmjene Zakona apsolutno ne diraju niti jedno pravo radnika niti se time bave. Imaju isključivo cilj da osiguraju da kolektivni ugovori budu stabilni, da se godišnje zna kolika je minimalna satnica, odnosno plata. U konačnici, imaju cilj da ojačaju socijalni dijalog i spriječe zloupotrebe po budžete, a koje su se dešavale u prethodnim kolektivnim ugovorima, kada je državna administracija i uprava neopravdano tužila i iz budžeta dobijala enormno visoke iznose na osnovu kolektivnih ugovora koji su nerealno zaključeni, a samim tim štetili penzione fondove i siromašne u ovoj zemlji.

TV1: Postoji saglasnost oko uvođenja obaveznog oglašavanja slobodnih radnih mjesta u preduzećima u kojima je Vlada većinski vlasnik. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?

HURTIĆ: Postojala je situacija, u slučaju koji se desio u vrhu vlade, da u nekim institucijama nije potreban bio konkurs za zapošljavanje. Po saznanju svih nas koji nastojimo da unaprijedimo Zakon o radu, nastojala se otkloniti ta deformacija, te se uvodi obaveza za zapošljavanje i raspisivanje konkursa. Niko više neće moći da se zaposli u javna preduzeća ili preduzeća koja su u nadležnosti vlada bez konkursa. Tako bi trebalo biti zakonski, a šta će biti u praksi, ostaje da se vidi.

TV1: Osporavaju li se izmjenama nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove i prenose li se nadležnosti na kantone?

HURTIĆ: To je najveća laž koju sam mogao čuti. Politika jeste priljava, ali da je baš toliko, da se ide sa neistinama i da se visoko cijene političari koji su obnašali vrlo važne funkcije, a sada sjede u parlamentarnim klupama, toliko brinu da ovom narodu ne dao Bog ne bude dobro, da koristi i neistine. Uopšte nije tačno da se smanjuju nadležnosti inspekcijama kroz izmjene Zakona o radu. Ne mogu se smanjiti, jer praktično ne postoje. Pokušaj Vlade FBiH jeste da se povećaju. Pokušaj je pravilan i od njega se nije odustalo. S tim što neće ići kroz ove izmjene Zakona, koje su hitne, jer se radi o podjeljenim nadležnostima koje traže konsultaciju s kantonima. Jačanje inspekcija rada će ići u redovnu proceduru. Ne možete nešto smanjiti, ako to ne postoji u Zakonu.
Manipulacija kojka ovaj put dolazi od SDP BiH su sramne. Političari s bilo kojim dignitetom ili kakve god ciljeve da imaju, ne bi se time trebali služiti. Mislim da bi trebalo dati podršku onima koji pokušavaju ojačati nadležnosti inspekcija.

hurtic-tv1-cms

TV1: Šta je sa zakonom o Penzijsko – invalidskom fondu? Opozicija kaže da novi zakon ne garantuje stabilnost, već da se to može samo rastom zaposlenosti, te punjenjem Fonda dodatnim iznosima doprinosa.

HURTIĆ: Nisu u krivu. Jedina stabilnost Fonda jeste rast zaposlenosti, ali do tada morate provesti niz reformi, a između ostalih i reformu radnopravnog zakonodavstva, te reforme Zakona o radu koje namjeravamo da usvoji Parlament. To jeste jedino što vodi stabilnosti Fonda. Zaposlenost raste jako sporo. Imamo politički problem u zemlji koji obeshrabruje investicije i da samim tim perspektiva jačanja stabilnosti Fonda kroz rast zaposlenosti slabi u odnosu na period od prije dvije godine. Onop što je bitno, jeste da ovim zakonom o penzijama, se unosi malo više pravičnosti u penzioni Fond i mogućnost da svaki penzioner u svakom momentu zna koliku će penziju imati, pod uvjetom da imamo određenu zaposlenost, ako ništa na ovom nivou. To je revolucionarno i dobro u odnosu na prethodna zakonska rješenja.

TV1: Šta će se desiti ako ne budu usvojene izmjene Zakona o radu i Zakona o PIO?

HURTIĆ: Nema razloga da se to ne desi. Opozicija je to dovela u pitanje iznoseći neistine u Parlamentu i sada treba vrijeme da se to raščisti. Jasno će se vidjeti manipulacije i neistine koje su iznesene ne smiju biti prepreka za usvajanje. Sigurno očekujemo usvajanje. Ne fokusira se uopće na inspekcije, koje će biti razmatrane u redovnim procedurama. Fokusira se na ono što želi i pozicija i opoziocija, a to je fiskalna stabilnost, da se rad nagrađuje, a nerad kažnjava. To su njihovi principi o kojima govore u svojim programima. Meni će biti veoma čudno da bilo ko u Parlamentu glasa protiv stvari koje trebaju donijeti opšte dobro našem društvu. mada, ne bih se iznenadio da će biti i takvih koji će glasati protiv.

TV1: Šta ako se desi da ne prođe? Kakve bi posljedice mogle biti?

HURTIĆ: Imamo onda situaciju da se nastave gomilati radnopravni sporovi koji se gomilaju i guše sudove, da državna uprava i oni koji najbolje žive u ovoj zemlji i dalje iz budžeta uzimaju neopravdano visoke iznose na osnovu kršenja raznoraznih kolektivnih ugovora... Imat ćemo kolaps FBiH u jednom momentu. To su veoma ozbiljne stvari. Dva kantonalna budžeta su zbog tužni već pred bankrotom i mislim da to nisu stvari s kojima se bilo ko u Parlamentu treba igrati, pogotovo da to svodi na politizaciju i stranačku borbu kroz iznošenje neistina. Ne vidim scenario po kojem bi to moglo da se ne usvoji. Ako se pak desi, imamo neozbiljnu političku scenu i mogao bih i ja sebe ubijediti da ne postoji opšta klima za reforme, već za politizaciju i što bolji život političara, a što gori naroda. 

TV1: Mogu li entiteti, i RS i FBiH, preživjeti bez aranžmana sa MMF-om? 

HURTIĆ: Mogu, to uopšte nije upitno. Pogotovo FBiH, jer ima ima jači potencijal, dok RS to može teže. Dakle, još uvijek je moguće posuditi taj iznos novca koji je potreban u budžetu od strane MMF-a od domaćeg bankarskog sektora, koji je još uvijek spreman da te novce ustupi budžetima. No, to ne znači da je to dobra opcija. To jeste opcija koja će osigurati da budžeti na neki način u ovoj formi prežive, te da ne dođe do destabilizacije vlada.

No, u srednjem roku ćemo svi, prije svega građani, platiti veću cijenu jer ćemo se zadužiti po daleko skupljim kreditima od strane banaka nego po sredstvima koja su dostupna od strane MMF-a. S druge strane, to bi mogao biti veliki udar na reformsku agendu, odnosno na provođenje reformi, jer bez obzira na sve, MMF kroz svoj stand by aranžman daje važnu podršku tom dokumentu i reformama. Vjerovatno bi slabljenje uloge MMF-a pratilo i slabljenje Svjetske banke i Evropske komisije, tako da bi bili ozbiljni problemi ne samo sa MMF-om, nego bi vlade imale probleme i sa Svjetskom bankom i Evropskom komisijom.

POGLEDAJTE VIDEO

(Vijesti.ba)