Sarajevo 6 °C Subota 25.03.


17.03.2017. / 21:16h Komentari - Nenad Veličković

Znanstveno neumovanje

Znanstveno neumovanje
Znanost na partijskom zadatku: u očekivanju zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti upitnik.

Juče (16. ožujka) i danas održava se u Neumu znanstveni stručni skup sa međunarodnim sudjelovanjem na temu Hrvati u Bosni i Hercegovini – nositelji europskih vrijednosti? (upitnik je dio naslova teme).

U medijskim izvještajima nakon prvog dana isticane su izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana tročlanog predsjedništva BiH Dragana Čovića. Iz njihove sjene nešto su rekli i rektori zagrebačkog i mostarskog univerziteta, doprinoseći utisku da znanost može dati podršku aktuelnoj HDZ-ovoj politici u Bosni i Hercegovini.
O samom toku skupa, izlaganjima i tezama učesnika iz medija se nije dalo saznati mnogo. Znanost je ionako dosadna, jezik nerazumljiv, a novinara koji bi to umjeli prevesti u pristupačniji registar malo. Tako nam ostaje da sačekamo objavljivanje zbornika radova sa skupa pa da procijenimo stvarne domete partijske znanosti.

U tom zborniku, ukoliko zaista bude znanstveni, sa sve recenzijama, apstraktima i u fontu Times New Roman 12, neko će možda ponuditi definicije ključnih pojmova iz naslova skupa; šta se, naime, podrazumijeva pod sintagmom Hrvati u BiH, šta pod europske vrijednosti, a šta pod nositelji? Kako se vrijednosti nose? (Kao kravata, kao bedž, kao ruksak, kao ceker?) Kako bi, na osnovu kojih karakteristika, znanstvenici i stručnjaci mogli prepoznati nositelja europske vrijednosti na ulici, ili na stadionu, recimo? Po dignutoj ili po spuštenoj ruci? I kako bi znali da je baš o Hrvatu iz BiH riječ? Ili da o Hrvatu nije?

Hrvati u BiH mogli bi se znanstveno definisati kao ljudi koji se izjašnjavaju kao Hrvati, govore hrvatskim jezikom, nastanjeni su u Bosni i Hercegovini a imaju hrvatsku putovnicu. Mada, to sa izjašnjavanjem i putovnicom nije baš najjasnije, jer ne dobija svako ko se izjasni da je Hrvat putovnicu. Hrvatstvo se pred uredom za putovnice dokazivalo i uvjerenjem o porijeklu, što znači da je uz preferiranje zapadne varijante hrvatskosrpskog jezika uslov da se bude Hrvat u Bosni i Hercegovini bio i krvni faktor. Kad su se nakon zadnjeg rata putovnice dijelile bivšim vlasnicima crvenih pasoša, neki dečki rođeni i odrasli u istom sarajevskom kvartu mogli su dobiti putovnicu, a neki nisu. Iako su išli u istu školu, od istih bolesti bili pelcovani i istu JNA služili. To bi znanost u Neumu možda mogla objasniti; zašto je Zoran sa dvanaestog sprata dobio putovnicu, a Zoran sa osmog nije?

Kinolozima je lakše; oni imaju razrađenu metodologiju. Istarski gonič se jasno diferencira od balkanskog, posavskog, trobojnog... Imaju izložbe, pa na njima sudije izmjere kandidate, visina do grudi, visina do repa, osmotre im uši, pogledaju u zube, pročešljaju dlaku... daju ocjenu, upišu u pedigre, pa ide parenje s istim nositeljem goničkih vrijednosti, pa mladi, pa oglasi: prodajem rasno štene, itd. S ljudima to ne ide tako... Znanosti o ljudima, za razliku od znanosti o psima, nedostaju kriteriji za razlikovanje Zorana od Zorana.
Iako bi nekakve možda i neumska znanost mogla ponuditi. Neko uputstvo ljekarima, recimo na sistematskim pregledima, po kojima će iz uzorka krvi lako zaključiti: ovaj Zoran je nositelj evropskih vrijednosti, a ovaj Zoran nije.

Znanost, naime, nema obaveze samo prema partiji koja je financira, nego i prema standardima koji je čine znanošću. Zato će biti zanimljivo vidjeti hoće li ijedan rad sa ovog skupa pristupiti temi s druge strane: Hercegovci u Republici Hrvatskoj, nositelji europskih vrijednosti. To je jedan od standarda: promijeniti perspektivu, ne samo da bi se predmet sagledao iz više uglova, nego da bi se provjerilo i vlastito stajalište. Šta bi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mogla reći na otvaranju skupa s takvom temom? Šta su to europske vrijednosti? Je li Dario Kordić nositelj europske vrijednosti? Jesu li Ahmići stajali na putu njihove realizacije?

Kao jedan od ključnih pojmova naznačena je u pozdravnim govorima majorizacija Hrvata. Hoće li neumski znanstvenici smjestiti tu pojavu u neki širi kontekst? Naprimjer, u majorizaciju Bošnjaka, u Stocu. Ili Srba u Sarajevu? Hoće li se baviti majorizacijom u udžbenicima na hrvatskom jeziku iz kojih uči 90 posto nehrvata povratnika u Drvaru? Hoće li majorizaciju dovesti u vezu s etničkim čišćenjem, hoće li u njemu vidjeti uzrok ili rješenje problema?

Dok čekamo taj zbornik, znanstvenih i stručnih radova, s unaprijed pozitivnim recenzijama njihovih predsjedničkih ekselencija Grabar-Kitarović i Čovića, možemo, najzad, postaviti pitanje o tome šta jedan skup pod partijskim pokroviteljstvom čini znanstvenim, osim upitnika na kraju naslova?

(Vijesti.ba / DW

Stavovi izrečeni u ovom tekstu održavaju autorovo lično mišljenje ali ne nužo i stavove portala


Komentari - Ukupno 5

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!